POZORIŠNI PROGRAM – BORIS MIŠKOVIĆ
Koncepcija dramskog programa ovogodišnjeg „Barskog ljetopisa“, koju sam dobio kao zadatu veličinu je, bez sumnje, jaka, precizna i na mjestu, promišljena i sa smislom. Naravno, čvrstina koncepcije, katkad, stvara probleme, ali je to i izazov. Ono što je važno istaći je činjenica da će se neki veoma značajni regionalni reditelji predstaviti barskoj publici. Tu, prije svega, mislim na Olivera Frljića, Arpada Šilinga, Kokana Mladenovića, Selmu Spahić…
Zajedničke crte većine predstava ovogodišnjeg „Ljetopisa“, na osnovu kojih su i birane, su vrlo ozbiljan pristup obrađivanju tema kojima se bave i visoke estetske i umjetničke vrijednosti. Problemi u njima su jasno iskazani, a gledaocu je ostavljeno da sudi o mogućim načinima za njihovo razrješenje ili da se bar zamisli nad njima i dokuči da li se i sam u njima može prepoznati; i ako se prepozna,da li prepoznaje i želju da se mijenja. Jer sve promjene moraju početi od nas samih!
Koliko god ovo utopistički zvučalo, moramo vjerovati u snagu pozorišta, u katarzu do koje može da dovede,u njegovo višemilenijumsko opstajanje, kao znak da je neuništivo; u moć da nas, ako ništa drugo, na par sati izmjesti iz svakodnevnice i prevede u svijet mašte, da nam pokaže drugu dimenziju života, onu ljepšu, spokojniju, razigraniju, željeniju od ove koju živimo. Samo vjerujući u to, možemo bolje, makar se i čudu nadali, jer ko u čuda vjeruje, taj čuda i stvara!
Kao muzički selektor ovogodišnjeg „Barskog ljetopisa“ predstavljam vam vrhunske umjetnike i veoma raznoliku, komunikativnu i dopadljivu muziku različitih žanrova. Selekcija je oivičena nastupima sjajnih pjevača – zvijezda internacionalne operske scene iz Italije, Rumunije i Čilea na otvaranju i nevjerovatnog, dubokog basa Vladimira Milera iz Rusije na zatvaranju festivala. Podrška je data interesantnom domaćem ansamblu sa popularnim programom – „Modern 5“. U ritmove tanga će nas uvesti duo Redžić-Bogosavljević, dok se nastup izuzetnog „Meduoteran dua“ sa Sirom Egerman mora doživjeti, i biće jasno zašto su ovi umjetnici toliko traženi širom Evrope. Poklonici džeza će uzivati u nastupu sjajnog Vasila Hadžimanova, dok bi nastupi legendarnog i svjetski proslavljenog džez trubača Duška Gojkovića, kao i resital jednog od najinspirativnijih violinista današnjice Romana Simovića, predstavljali ponos svakog etabliranog muzičkog festivala u svijetu. Kako bi naši umjetnici doprli do što više slušalaca, nastupi će se održavati na otvorenoj sceni. Kvalitet, atraktivnost i komunikativnost su osnovne odrednice ovogodišnje muzičke ponude, kojom se Bar upisuje među evropska ljetnja kulturna središta.
KNJIŽEVNI PROGRAM – MILUN LUTOVAC
Granice nijesu linije koje dijele i razdvajaju, iscrtavajući tako grube crte fizionomije nekog zasebnog podneblja i identiteta, naprotiv, one ujednačavaju i benevalentnim duhovima i, same sobom, povezuju strane koje igrom „tajnoga slučaja“ čine podvojenu cjelinu.
Granice su šavovi, a ne procjepi.
Povezujući razlike one, držeći višestranost na okupu, održavaju „u igri“, igru paraestetike.
Sve što postoji, pa i naše institucije kulture i identiteti, ima svoj korijen i izniklo je, i oblikovalo se, iz nama nepoznatih geoloških, civilizacijskih i psiholoških slojeva. Ono što je preblizu, da bi se vidjelo, upravo je, žaljenja vrijedno bezrezervno patriotsko žrtvovanje, koje se postavljajući na mjesto čuvara identiteta, u stvari, priklanja demonu identiteta. Identitet je uvijek gonjen svojim sopstvom. On je samom sebi uhoda – samom sebi demon i hrana. Kada nekog „pojede“ vlastiti identitet onda mu polovina uvijek nedostaje. Osjećaj praznine sopstva preostalu ličnost goni da nadoknadi ono što mu nedostaje uvjeravajući druge u istinitost sopstvene maske i puke spoljašnjosti. Upravo zato, koncept književnog programa ovogodišnjeg „Barskog ljetopisa“, za one koji čitaju – jer neko čita, ujedno je i dar i opomena. Djela i autori odabrani za predstavljanje tumači su jedne nove estetike koja nije razaranje modernih oblika, niti vasrkrsavanje prošlosti, nego miroljubiva koegzistencija stilova, u prilog antinomskom saglasju i opuštenosti umjetničkog prostora u kojem su identitetske uloge ispremještane, a ipak, uprkos svemu, pokreću na izbor i sud.
Među prvima, u književnom dijelu „Barskog ljetopisa“, je jedan od najvažnijih rock-novinara Jugoslavije Dušan Vesić koji je ispisao potresnu knjigu o blistavom daru i tragičnom kraju najveće heroine jugoslovenskog rock’n’rolla Margiti Stefanović – Magi. Iz Slovenije dolazi Jurij Hudolin koji će na „Ljetopisu“ promovisati, po sudu relevantne kritike jedan od najboljih romana regionalne književnosti 21. vijeka, „Pastorak“. Roman „Silencio“ „rekonstruisana i domaštana biografija kapriciozno genijalnog i genijalno kapricioznog Bobija Fišera…“ treći je književni program zahvaljujući lucidnom, mladom Baraninu dr Vladimiru Vujoviću. Iz Bosne i Hercegovine stiže „Raskršće svjetova“. Književnik Sabahudin Hadžialić već je svojom prvom knjigom „Kutija života“, zanimljive i intrigantne povijesno-biografske sage probudio maštu kod čitalaca… Nastavak tek slijedi! „Andrićeva lestvica užasa“. Glavni junak Basarinog novog romana polazi iz Beograda u Zagreb na promociju svoje knjige, svraća kod prijatelja, međutim susret dva stara znanca pretvara se u ovoj „paraboli balkanskog mentaliteta u neobuzdan i bespoštedan dijalog, uz temeljno seciranje svih lokalnih nacionalnih svetinja i mitova pod aurom borbene gluposti, primitivizma i iskvarenosti…“ Uživajte! Roman našeg sugrađanina Aleksandra Saše Bečanovića „Arcueil – iluzorni almanah“, priča je o „božanskom markizu, francuskom misliocu, piscu i amblematičnom otpadniku, Markizu de Sadu“. „Bez malo otrova ne bi se moglo živjeti“, riječi su uvaženog emeritusa prof. Milivoj Solara. Poznat kao autor priča i polemičar Jovica Aćin, na ovogodišnjem Barskom ljetopisu predstaviće se svojim prvim romanom „Srodnici“. Traganje za srodnicima liči na onu tajnu, ako je ne otkriješ kajaćeš se, a ako je otkriješ, kajaćeš se još više… No, na Vama je, procijenite sami, dokle, i da li tragati…
Internacionalno predstavljanje na „Barskom ljetopisu“ pripalo je Jicak Bar Josefu iz Izraela i njegovom potresnom romanu „Sjećanje na ljubav“. Jicak Bar Josef rođen je u Tel Avivu 1949. godine. Diplomirao je nacionalnu istoriju na univerzitetu u Jerusalimu, a magistrirao komparativnu književnost. Dobitnik je Kugelove (1995) i Premijerove (2002) nagrade za književnost. Ovo, po svemu sudeći, značajno predstavljanje, „Ljetopis“ organizuje u saradnji sa IK „CLIO“ iz Beograda i g-dinom Zoranom Hamovićem. O danteovskom istraživanju sebe, svoje poezije, kao i svijeta oko nas govori dobitnik prošlogodišnje nagrade za poeziju „Risto ratković” pjesnik Balša Brković, sa kojim ćemo predstaviti zbirku pjesama „Crno igralište“. „Vidite, ja ne verujem da će svet nestati udarom meteora ili višestrukim pucanjem zemljine kore. Svet će, ako ikada nestane, nestati zbog mira, harmonije i konformizma kojem težimo“ citat je iz prvog romana dramaturškinje Ružice Vasić „Domodržnica“. Otkrijte ono što, možda, već znate, ali ne, sigurno, na ovaj način. Na kraju, mladi talentovani pisac Petar Andonovski koji dolazi iz Makedonija i donosi nam „Oči boje cipela“.
Ovo je književni program „boje južnoslavenskog prostora“, kojem je, izuzev djela uvaženog gosta iz Izraela, rodno mjesto Bal-kan, koji pod Mediteranskim nebom 31. Barskog ljetopisa očekuje poštovaoce pisane riječi .
LIKOVNI PROGRAM – ANASTAZIJA MIRANOVIĆ
Ulazak u četvrtu deceniju trajanja, u doba zrelosti, obavezuje na promišljen pristup novog početka, novog ciklusa, nove kreativne energije. Upravo, čini se da „podvući crtu“ ne znači radikalan raskid sa pređašnjim, već označava tačku od koje nanovo kreću kreativne vibracije cikličnog kruženja opredmećene likovnosti kroz program likovne scene „Barskog ljetopisa“.
U tom kontekstu koncipirana pikturalna saga ovogodišnjeg, 31. ljetnjeg izdanja prestižnog Festivala donosi snažno profilisane individualne poetike ostvarenih likovnih autora, koji na osobene načine promišljaju vrijeme, prostor i društvene okolnosti, nadasve, umjetnost kojoj pripadaju. A likovna umjetnost kraja druge decenije 21. vijeka artikuliše/redefiniše dati kontekst u kojem nastaje.
Kako okarakterisati vrijeme koje živimo – vrijeme opšte ili individualne nesigurnosti i neizvjesnosti. Vrijeme spektakla, selfija, demoralisanog, neintegrisanog društva, migracionih, identitetskih kriza, vrijeme promjenljive fizičke/mentalne geografije u kojoj kulturni pejzaž biva sve što promišlja umjetnički/kreativni um. Svijet oko nas ne možemo razumjeti kao sistem definisanih predmeta i koncepata koje zatim racionalno biramo, već kao gustu mrežu nedovršenih procesa u kojoj su jedino stabilne stvari zapravo samo odrazi stabilnosti njihovih slika. U tom smislu, život predstavlja ogromnu, veličanstvenu, akumulaciju prizora, u kojem, bodrijarevski rečeno „nijedno pojedinačno iskustvo više nije autentično“.
Prostor izražavanja nije apsolutna i nepromjenljiva kategorija bića, već svojevrsno jedinstvo različitosti i trenutna svijest o sopstvenoj poziciji. Sljedstveno tome, identitet je (mobilno) mjesto, kojem je moguće odrediti poziciju unutar geografije, istorije, iskustva, jezika… Takav identitet je specifičan konstrukt koji se kontinuirano/permanentno redefiniše i pozicionira u ponovnom ispisivanju sopstva. Taj svojevrsni „egzodus u nostos“ podsjeća da povraci „kući“ ne mogu izbrisati „ne-dom“, iskustvo „stranca“ u životu.
Zakon umjetnosti ne dozvoljava fiksiranje korijena, već samo (ne)sigurno sidrenje. Pripadnost mjestu, jeziku, kulturi uvijek sadrži neophodan pokret dislokacije, nepripadanja. U suprotnom, postoji rizik zatvaranja identiteta čije imunološke implikacije dovode do poricanja drugog, različitog, drugačijeg… Projektovanjem sebe na drugog, mi zapravo progovaramo/pregovaramo, definišemo ono što jesmo i suočavamo se sa svijetom kroz djelovanje i reprezentaciju. Kako to rade selektovani autori ovogodišnjeg izdanja „Barskog ljetopisa“ vidjećete u krajnje diferentnim umjetničkim ekspozicijama Dimitrija Popovića, Nataše Đurović, Naoda Zorića, Biljane Keković, Milke Vujović, Vahide Nimanbegu i Aleksandra Vukotića.