U Galeriji „Velimir A. Leković“ otvorena izložba „Pogled kroz dugu“ Darka Đurovića

 Sinoć je u Umjetničkoj galeriji „Velimir A. Leković“ u Baru, u okviru likovnog programa 39. festivala „Barski ljetopis“, pred brojnim ljubiteljima umjetnosti svečano otvorena samostalna izložba radova poznatog crnogorskog akademskog slikara Darka Đurovića, pod nazivom „Pogled kroz dugu“. Postavku, koju čini 25 slika velikog, srednjeg i malog formata, u okviru ovogodišnje likovne selekcije potpisuje akademski slikar Goran Ćetković, dok je izložbu zvanično otvorila mr Nikolina Đurović.

Prisutna barska publika imala je priliku da se upozna sa radovima u kojima se autor na prepoznatljiv način bavi iracionalnim ponašanjem čovjeka, vodeći posmatrača u duboke refleksije o ljudskoj prirodi, duhovnosti i savremenom društvu.

Otvarajući izložbu pred mnogobrojnom publikom, mr Nikolina Đurović istakla je da je umjetnost Darka Đurovića oduvijek čovjekocentrična, te da umjetnik čovjeka – krunu stvaranja – postavlja visoko, pri čemu je sve podređeno njegovim mogućnostima i preobražaju.

„Mnogolikog čovjeka na Đurovićevim slikama, gdje su moguće sve varijante – od ludog do mudrog, od bezumnog do umnog, od nesavršenog do savršenog – umjetnik posmatra sa visoke, nadgledačke pozicije. Iako se njegov likovni rad u kritici najčešće uzima za nadrealizam, on je zapravo čisti realizam. U tom teoretskom pogledu odozgo na čovječanstvo jedino ostaje pitanje: 'Ko nas to posmatra kroz dugu?' Tu dugu vidi kao graničnu liniju između dva svijeta, a umjetnika kao njihovu kopulu“, navela je Đurović.

Ona je naglasila da Đurovićev pogled nije optimistično ili idealizovano promatranje kroz ružičaste naočare, već seriozan uvid kroz realistične i mikroskopske vizure kojima otkriva ono što se golim okom ne vidi i ono što bi se htjelo sakriti.

„Ovaj umjetnik-jasnovidac postaje tajnovidac koji svojim očima vidi sva kretanja i skretanja savremenog čovjeka sa pravoga, duhovnoga puta. Međutim, on nije samo puki, pasivni posmatrač, već i aktivni sudionik u svim zabludjelostima čovječanstva koji poziva na preobražaj, na prekoračenje lične i dugine granice i proboj u neke druge, idealne svjetove. Od iskona je dugu pratila simbolika saveza i sreće, jedinstvena sveza između dva svijeta. Stvorena iz ruke umjetnika i izvan njega, ova umjetnost čovjeka poziva na unutrašnje radove – na samo-stvaranje, vodeći ga ka najboljoj verziji sebe“, istakla je mr Nikolina Đurović.

Govoreći o dubljoj slojevitosti Đurovićevog stvaralaštva, Đurović je dodala da je riječ o umjetnosti koja opravdava postojanje čovjeka i nadilazi sa-vremeno.

„Miješajući se u eshatološko i nadilazeći vrijeme, umjetnost Darka Đurovića počinje da znači sve-vremeno – neprolazno i vječno. Đurovićeva likovna priča jeste priča o čovjeku na putu ka nebesima, o putniku od zemlje do neba, u kojoj umjetnik djeluje kao medijum ili mašinovođa koji čovječanstvo uzvodi ka višim sferama. Njegov rad, sličan monasima ili anđelima, posreduje između dva svijeta i izvještava o višnjem. Graditi most između nevidljivog i vidljivog jeste čisti misticizam i primijenjena duhovnost, a u toj tački presjeka leži beskonačna komplikovanost i tegoba njegovog tumačenja. Nadahnut nebom i sviše, Đurović nas svojim 'Pogledom kroz dugu' privodi duhu i poziva na najviše“, zaključila je Đurović na otvaranju.

Darko Đurović je rođen u Podgorici 1982. godine. Srednju likovnu školu „Petar Lubarda“ završio je na Cetinju, a diplomirao je 2005. godine na Akademiji likovnih umjetnosti u Trebinju u klasi profesora Marka Musovića. Član je Udruženja likovnih umjetnika Crne Gore (ULUCG) od 2006. godine. Njegov upečatljiv likovni izraz visoko je vrednovan u stručnim krugovima, a dobitnik je i prestižne nagrade „Milunović, Stijović, Lubarda“ 2012. godine.

Ovo je Đurovićeva 13. samostalna izložba, a pored brojnih samostalnih predstavljanja u Podgorici, Kotoru, Baru, Petrovcu, Beogradu, Mostaru i Zagrebu, učestvovao je na više od dvadeset selektovanih kolektivnih izložbi, među kojima se posebno izdvaja učešće na prestižnom Salonu „13. novembar“ na Cetinju. Živi i stvara u Podgorici.

JU Kulturni centar Bar