Izložba skulptura „Simbol života u kamenu“ Autor: Petar Hranuelli

 LIKOVNI PROGRAM

Ponedjeljak, 7. jul u 21.00

Galerija „Velimir A. Leković“

Izložba skulptura „Simbol života u kamenu“

Autor: Petar Hranuelli

 

Likovni program 38. Festivala „Barski ljetopis“ otvoriće samostalna izložba skulptura renomiranog hrvatskog kipara Petra Hranuellija, pod nazivom „Simbol života u kamenu“, u nedjelju, 7. jula u 21.00 čas, u galeriji „Velimir A. Leković“ u Baru.

Petar Hranuelli, istaknuti član hrvatske savremene umjetničke scene, rođen je u Supetru 1975. godine, a do 1994. živi u Postirama na Braču – otoku iz čije je kamene tišine iznikao njegov prepoznatljiv kiparski rukopis. Njegovo stvaralaštvo neraskidivo je povezano s prirodom i materijalom: u središtu njegovih skulptura nalazi se kamen – vječna materija kroz koju umjetnik traži, gradi i oslobađa vitalne, apstrahirane forme ljudske figure, najčešće žene, u dijalogu s tradicijama od prapovijesti do savremenog doba.

Pod naslovom „Simbol života u kamenu“, Hranuelli u Baru donosi izbor radova u kojima je koncentrisana njegova poetika: snaga, senzualnost, mirnoća i unutrašnja napetost oblikovani u formama koje odišu meditativnom jednostavnošću i duhovnom punoćom. Bilo da je riječ o monumentalnim oblicima ili malim formama, njegov kamen govori o životu, ljepoti i postojanosti, o trajnoj vezi čovjeka s prirodom i sobom samim.

Hranuelli je izlagao na više od 60 samostalnih i 120 kolektivnih izložbi u zemlji i inostranstvu (Italija, Njemačka, Španija, Engleska, Srbija, Crna Gora, Čile…), a djela mu se nalaze u muzejima, javnim prostorima i privatnim kolekcijama širom svijeta. Dobitnik je brojnih nagrada za skulpturu, a o njegovom radu pisali su neki od najznačajnijih likovnih kritičara regiona.

Ovom izložbom „Barski ljetopis“ ponosno nastavlja tradiciju predstavljanja vrhunskih regionalnih umjetnika i otvara prostor za nova vizuelna i misaona čitanja savremene umjetnosti ukorijenjene u mediteranskoj tradiciji.

  PETAR HRANUELLI    

Rođen u Supetru (27. prosinca 1975.), a do 1994. godine živi u Postirama na otoku Braču. Izlaže od 1994. godine na 69 samostalnih i 129  skupnih izložbi u zemlji i inozemstvu. Dobitnik je nekoliko nagrada i priznanja, među koje izdvajamo: Otkupna nagrada Venere u medu, Gradski ured za poljoprivredu i šumarstvo, Zagreb (2007.), 1. nagrada žirija za XXVI i XXIX izložbu malog formata, Šabac (2017., 2020.).  1. nagrada za skulpturu, IV Međunarodno bijenale akta “Marko Krstov Gregorić, Petrovac, Crna Gora “( 2018.), pohvala za skulpturu na 16. Međunarodno bijenale umjetnosti minijature, Gornji Milanovac (2022.), 2.nagrada za skulpturu na 56. hercegnovski zimski salon, Herceg Novi, Crna Gora ( 2023.).   

O njegovom umjetničkom radu pisali su istaknuti likovni kritičari: Zvonko Maković, Slavko Timotijević, Iva Körbler, Draženka Jalšić Ernečić,  Nikola Albaneže, Olivera Vukotić, Stanko Špoljarić, Davorin Vujčić, Romana Tekić, Sonja Petrović Jagić, Vesna Bunčić, Lucija Đurašković,… Mnoga djela mu se nalaze u stalnom postavu muzeja, galerija, privatnim kolekcijama kod nas i u inozemstvu (Hrvatska, Slovenija, Njemačka, Nizozemska, Italija, Austrija, Srbija, Turska, Engleska, Crna Gora, Španjolska, Kalifornija, Čile, Švicarska, …)

Hranuellijev opus materijalom i vitalnošću vezan je uz ishodište, otok Brač. Kamene skulpture formi apstrahiranih iz figurativnog prikazuju najčešće žene (Venere) i ljudsku figure općenito, redovito u dijalogu s tradicijom od prahistorije preko klasične antike do suvremenog doba. Vitalnost i bujnost isklesana u kamenu, nekadi i u drugim materijalima poput stakla, bilo da se radi o skulpturama manjeg formata ili javnoga karaktera odlike su Hranuellijeva stvaralaštva.

Član je HDLU-a od 2006. godine. Živi i stvara u Zagrebu . 

 

PETAR HRANUELLI

Was born in Supetar (December 27, 1975), and until 1994 he lived in Postira on the island of Brač. Since 1994, he has exhibited 69 solo and 129 group exhibitions in the country and abroad. He has received several awards and recognitions, including Venus in Honey Purchase Award, City Office for Agriculture and Forestry, Zagreb (2007), 1st Prize of the Jury for the XXVI and XXIX Small Format Exhibition, Šabac (2017, 2020).  1st prize for sculpture, IV International Biennial of Nude “Marko Krstov Gregorić, Petrovac, Montenegro” (2018), commendation in the sculpture category at the 16th International Biennial of Miniature Art, Gornji Milanovac (2022), 2nd  prize for sculpture at the 56th  Herceg Novi Winter Salon, Herceg Novi, Montenegro (2023).   

Prominent art critics have written about his artistic work: Zvonko Maković, Slavko Timotijević, Iva Körbler, Draženka Jalšić Ernečić, Nikola Albaneže, Olivera Vukotić, Stanko Špoljarić, Davorin Vujčić, Romana Tekić, Sonja Petrović Jagić, Vesna Bunčić, Lucija Đurašković, … Many of his works are in the permanent exhibition of museums, galleries, private collections in Croatia and abroad (Croatia, Slovenia, Germany, the Netherlands, Italy, Austria, Serbia, Turkey, England, Montenegro, Spain, California, Chile, Switzerland, …)

Hranaelli’s oeuvre is related to the origin, the island of Brač, with its material and vitality. Stone sculptures of forms abstracted from the figurative most often depict women (Venus) and the human figure in general, regularly in dialogue with tradition from prehistory through classical antiquity to modern times. Vitality and exuberance carved in stone, sometimes in other materials such as glass, whether they are small-format sculptures or public sculptures, are the hallmarks of Hranuelli’s work.

He has been a member of the Croatian Association of Artists since 2006. He lives and works in Zagreb.

Petar Hranuelli

Stenjevečka ulica 1,   10090 Zagreb,  CRO

www.petarhranuelli.com

+385 95 8623 324

Naziv izložbe: “SIMBOL ŽIVOTA U KAMENU”

Hranuellijev opus svojom je materijalnošću i vitalnošću vezan uz podrijetlo, otok Brač. Kamene skulpture oblika apstrahiranih od figurativnog najčešće prikazuju žene (Veneru) i ljudski lik općenito, redovito u dijalogu s tradicijom, od prapovijesti preko antike do modernog doba na suvremeni način. Oslanjajući se na mitsko i mitološko. Tijelo žene jedan je od glavnih motiva. Ona je Venera, majka, simbol života, prefinjenosti i iskonske  ljepote … Na izložbi će biti izloženo petnaestak skulptura u različitom kamenu  iz prerioda od 2018. do 2025. godine. 

 

Oduvijek sam bio uvjeren da je jedini posao umjetnika kritika i borba.
( Ivan Cankar)

 

PETAR HRANUELLI  

…Svi koji teže drugačijem doživljaju svijeta oko sebe, koji ga posmatraju iz nekog drugog, suptilnijeg i iskrenijeg ugla ovdje bi trebali da se pronađu. Iz kamena je oslobođena skrivena moć, energija koja je oživjela nove i drugačije oblike koji sada samostalno žive i dišu. Umjetnik je odbacio svaku vrstu oponašanja i deskripcije, a sve ono što materijal u kojem radi čini mrtvim i nijemim nestalo je odstranjivanjem „viška“, da bi izronile skulpture koje nikoga ne ostavljaju ravnodušnim. Kada pogledamo cjelokupan dosadašnji stvaralački opus umjetnika shvatimo da je u ovom trenutku stavljena tačka jer je on rekao sve što je naumio. Sada je na nama da započnemo komunikaciju, izvučemo zaključke i doživimo djelo potpuno slobodno, tumačeći na sopstveni način njegovu simboliku… (Sonja Đurović, kustos Umjetničke galerije Brčko, 7.3.2018.)

 

…Hranuellijeve male kiparske forme izgovor su za krajnje osobne, intimne razgovore između umjetnika i materijala, jer kamen Petru Hranuelliju nije samo slučajno odabrana materija u kojoj ostvaruje vlastitu ideju. Hranuelli oblikuje u bračkom kamenu, najfinijem crnom granitu i bijelom bračkom mramoru, u plemenitom mramoru iz Carrare traži nježno sive niti vodilje i žile u kojima pronalazi otkucaje bila, kojeg isto tako pronalazi u slučajno nađenom kamenju sa velebitskih gora i ličkih gudura, gustom velebitskom vapnencu smeđesive boje prošaranom bjeličastim i crvenkastim žilicama ili ličkom kamenu sivcu, ali i u litotamnijskom vapnencu litavcu iz kamenoloma Bizek sa obližnje Medvednice. Kiparski majstor Petar Hranuelli u kamenu traži dušu, osluškuje duh i dušu kamena te vodi nijeme i duge razgovore u kojima kamen progovara praiskonskim jezikom Majke Zemlje, najstarijim jezikom stvaranja i oblikovanja, jezikom kojim su u pradavna vremena govorili stari bogovi i demijurzi. Hranuelli je nadasve uspješno oslobodio oblik zarobljen i utopljen u kamen, pri čemu parafraziranje Aristotela nije bogohulno pretjerivanje, zato što je Hranuelli doista, uzastopnim udarcima u površinu kamena, čas snažnim i jakim, a potom opreznim, mekim i laganim, oslobodio svoje male krilate bucke odstranivši suvišnu vanjsku kamenu oblogu. Klesanjem kamena, odlamanjem i oduzimanjem ostvario je volumen i prostor koji su u svom prožimanju i sažimanju na površinu izvukli davno zarobljene oblike, što samom procesu stvaranja daje vid obrednog plesa s kamenom, igru oslobađanja oblika, pokreta i priča zatočenih u samo srce kamena. Figurice Petra Hranuellija mogu se osjetiti, odvagati, odmjeriti i pročitati dodirom ruke, a svakim pomakom motrišta mijenjaju nebrojeno mnogo kompozicija i pokreta. Ovisno o kutu gledanja figurice osvajaju nevelik prostor oko sebe i igraju vilinsku igru zavođenja… (Draženka Jalšić Ernečić, Koprivnica, 03.05.2014.)

 

…Petar Hranuelli je prvi hrvatski kipar u povijesti Like koji je dobrano ovladao ličkim kamenom, poznavajući njegovu ćud, pronalazeći ga u prirodi od Mazina do Lovinca, i potpunoma progovorio oblicima čistog kiparskog jezika….( Vesna Bunčić, 27.10.2017.)

 

…ovaj je skulptor dugo tražio i usavršavao svoj izraz, svjestan obvezujućeg i opterećujućeg konteksta velike tradicije moderne i suvremene hrvatske skulpture, posebice u kamenu i bronzi. U njegove oblike nisu ugrađene samo paleolitske Venere, simboli plodnosti dalekih civilizacija, barokne raskošne i putene ljepojke, već je umjetnik sam sebi postavio zahtjevnu granicu: u opsežnom stilsko-morfološkom vokabularu kojeg su nam ostavili hrvatski moderni i suvremeni kipari i kiparice, Hranuelli je percipirao i razumio kiparske probleme i rješenja – ili im je tek postao intuitivno blizak – Frana Krišinića, Ive Lozice, Koste Angelija Radovanija, Zvonimira Lončarića, Milene Lah, Velibora Mačukatina, Vjekoslava Rukljača i Marije Ujević-Galetović, ali ih nije prepisao. Hranuellijeve skulpture pokazuju pomno studiranje anatomije ženskog tijela i pokreta, iako na prvi pogled djeluju tako voluminozno: to što su punijeg volumena, ne znači kako je na kiparu lakši zadatak da ih volumenski i prostorno oživi i „pokrene“. Štoviše, taj je proces još zahtjevniji.( Iva Körbler, 21.3.2019.)

 

…U kamenu je kipar definirao svoju formulu, bolje reći oblikovni postupak, ali je osobinama novoga materijala sve to morao mijenjati. Brušenje i poliranje grumena stakla nipošto nije isto kao i brušenje i poliranje komada kamena. Vizualni efekti koji nastaju iz obrade stakla nude prozirnost, sjaj, glatkoću… niz sadržaja koji utječu na estetsku kategoriju ovih djela, a upravo ta kategorija daje ovim radovima posebnost, pa i jedinstvenost u našoj suvremenoj kiparskoj produkciji…( Zvonko Maković, 5.5.2019.)

 

Teško da bi se dosadašnji opus Petra Hranuellija, umetnika koji je rođen na Braču a već duže vremena živi i radi u Zagrebu, mogao pravilno razumeti samo na osnovu teorije geštalta ili pak na osnovu fokusiranosti na najkaraktirističnije tematske odrednice unutar izložbenih postavki: ženu – pra-ženu – heroinu, ukoliko se ne otvore i druga pitanja koja ga definišu. Generalno, teškoće sa prezentacijom skulptorske produkcije, što je fundament Hranuellijevog opusa, proizilaze iz specifičnosti rada u tvrdim materijalima kao što su kamen i mermer kojima se autor u najvećoj meri služi i, ako radovi prevaziđu kamerne dimenzije, jednostavno ne mogu bez velikih problema biti dislocirana i preneta u izložbeni prostor a zatim vraćena nazad u svoj matični ambijent. A stoga ni pravilno sagledana. Zato, iako se svi mi u najvećoj meri srećemo sa Hranuellijevim radovima manjih dimenzija koji ispunjavaju našu percepciju, zapravo sa onim radovima koji su operativno funkcionalni, lako prenosivi i dostupni, nikako ne bi trebalo zanemariti i one radove koji su izvedeni za otvoreni prostor i koji su rađeni najmanje u prirodnoj veličini i za pogled sa distance. Razmatrajući radove iz domena sitne plastike, imam uvek u pozadinskoj projekciji i one radove koji slobodno stoje u prirodnim ambijentima, bilo da su to tematski parkovi ili jednostavno ambijenti pod vedrim nebom, kao recimo one skulpture koje su postavljene u neposrednoj blizini autorovog ateljea u Lici. Mišljenja sam da tek sagledani zajedno, i mali i veliki radovi, nude kompletan uvid u poetiku autora ali i u strategiju njegove umetnosti… ( Slavko Timotijević, Beograd, 18.2.2020.)

Pokazavši se već rijetkim majstorstvom kod skulptura u staklu, ovog puta se odlučuje za kamen. U formi kamenih skulptura  umjetnik projavljuje svoju autentičnost u odnosu sa materijom kakav je kamen.

Doživljavajući kamen kao izazov, Hranuelli uspijeva da svojom oplemenjenom duhovnom toplinom i maestralnom izvođačkom vještinom, ritmom svjetlo-tamnih uglačanih površina preobrazi njegovu hladnu strukturu u vibrirajuće životni oblik, koji nas oslobađa i i nesvjesno uznosi do dalekih arhetipskih sfera.“   ( Lucija Đurašković, Tivat, 20.5. 2024.)

 

        PETAR HRANUELLI    

Rođen u Supetru (27. prosinca 1975.), a do 1994. godine živi u Postirama na otoku Braču. Izlaže od 1994. godine na 69 samostalnih i 129  skupnih izložbi u zemlji i inozemstvu. Dobitnik je nekoliko nagrada i priznanja, među koje izdvajamo: Otkupna nagrada Venere u medu, Gradski ured za poljoprivredu i šumarstvo, Zagreb (2007.), 1. nagrada žirija za XXVI i XXIX izložbu malog formata, Šabac (2017., 2020.).  1. nagrada za skulpturu, IV Međunarodno bijenale akta “Marko Krstov Gregorić, Petrovac, Crna Gora “( 2018.), pohvala za skulpturu na 16. Međunarodno bijenale umjetnosti minijature, Gornji Milanovac (2022.), 2.nagrada za skulpturu na 56. hercegnovski zimski salon, Herceg Novi, Crna Gora ( 2023.).   

O njegovom umjetničkom radu pisali su istaknuti likovni kritičari: Zvonko Maković, Slavko Timotijević, Iva Körbler, Draženka Jalšić Ernečić,  Nikola Albaneže, Olivera Vukotić, Stanko Špoljarić, Davorin Vujčić, Romana Tekić, Sonja Petrović Jagić, Vesna Bunčić, Lucija Đurašković,… Mnoga djela mu se nalaze u stalnom postavu muzeja, galerija, privatnim kolekcijama kod nas i u inozemstvu (Hrvatska, Slovenija, Njemačka, Nizozemska, Italija, Austrija, Srbija, Turska, Engleska, Crna Gora, Španjolska, Kalifornija, Čile, Švicarska, …)

Hranuellijev opus materijalom i vitalnošću vezan je uz ishodište, otok Brač. Kamene skulpture formi apstrahiranih iz figurativnog prikazuju najčešće žene (Venere) i ljudsku figure općenito, redovito u dijalogu s tradicijom od prahistorije preko klasične antike do suvremenog doba. Vitalnost i bujnost isklesana u kamenu, nekadi i u drugim materijalima poput stakla, bilo da se radi o skulpturama manjeg formata ili javnoga karaktera odlike su Hranuellijeva stvaralaštva.

Član je HDLU-a od 2006. godine. Živi i stvara u Zagrebu . 

 

POPIS SKUPTURA ZA IZLOŽBU U CRNOJ GORI 

 

1. Igra, 2018., bizek, 31x20x16cm
2. Pad Europe, 2020., boksit, 20x30x19cm
3. Čekala  muža na klupici, 2021., mramor+granit, 42x22x20cm
4. Ikar, 2021., mramor+rosfraj, 34x34x15cm
5. Trkači kamenih nogu, 2022., mramor, 45,2×20,8×9,5cm+45,0×18,0x9,0cm
6. Anđeo plodnosti II, 2022.,mramor, 29,8×20,5×9,8cm
7. Dugonoga, 2022., mramor, 38x18x8cm
8. Stoj na glavi, 2022., mramor, 30,5×13,5×11,5cm
9. Lahhel – anđeo meditacije, 2022., mramor, 39x16x11cm
10. Pošla na vjenčanje, 2023., mramor+tenax, 32x22x11cm
11. Anđeo, 2023., brački kamen, 29,5×34,5×19,5cm
12. Obitelj, 2024., mramor, 24x23x8cm
13. Anđeo, 2024., mramor, 27x16x10cm
14. Atletičarka, 2025., bizek, 74x41x20cm
15. Majka, 2025., bizek, 36x20x19cm