OVACIJE NA OTVARANJU „BARSKOG LJETOPISA“ – „CIGANI LETE U NEBO“ I POSLIJE 22 GODINE OSVAJAJU PUBLIKU
Izvođenjem kultnog mjuzikla „Cigani lete u nebo“ Pozorišta na Terazijama, na Ljetnjoj sceni Doma kulture svečano je otvoren 39. Međunarodni festival „Barski ljetopis“. Jedna od najdugovječnijih i najpopularnijih predstava regionalne pozorišne scene donijela je publici veče ispunjeno emocijama, muzikom, igrom i snažnom glumačkom energijom.
Festival je zvanično otvorio predsjednik Opštine Bar Dušan Raičević, istakavši da dugovječnost Barskog ljetopisa svjedoči da Bar kulturu doživljava kao trajnu vrijednost, kao jedan od najdubljih oslonaca građanskog, mediteranskog i kosmopolitskog identiteta.
„U vremenu u kojem se često preispituju vrijednosti zajedništva, različitosti i otvorenosti, ovaj festival ostaje snažan podsjetnik da Bar upravo u tim vrijednostima pronalazi svoju posebnost, snagu i suštinu. Zato ovaj festival nije samo niz umjetničkih programa, već živa priča o Baru koji pamti svoju baštinu, poštuje svoju tradiciju, ali istovremeno hrabro otvara prostor savremenim kulturnim izrazima, neophodnim za razvoj modernog, otvorenog i stvaralačkog društva. Posebno sam ponosan na činjenicu da i ovogodišnji program, pored velikih regionalnih i međunarodnih imena, daje prostor domaćim autorima, mladim talentima i stvaralaštvu koje nastaje u našem kulturnom prostoru, dajući dodatno bogatstvo ovom festivalu.“
Raičević je naglasio da, kao lokalna uprava, duboko vjeruju da ulaganje u kulturu predstavlja ulaganje u zajednicu koja zna da stvara, da traje i da se širi, a kultura u toj misiji ima neprocjenjivo veliku snagu da poveže ljude i učini grad još boljim mjestom za život.
„Zbog toga će Opština Bar i ubuduće nastaviti da pruža snažnu podršku ’Barskom ljetopisu’, Kulturnom centru i svim institucijama koje doprinose tome da naš grad bude prepoznat kao dom stvaralaštva, kulturne raznolikosti i otvorenosti“, zaključio je Raičević izrazivši uvjerenje da će 39. „Barski ljetopis“ još jednom pokazati da Bar s punim pravom nosi epitet mjesta kulture i mjesta života.
Publika je imala priliku da pogleda predstavu nastalu prema motivima pripovijetke „Makar Čudra“ Maksima Gorkog, u režiji Vladimira Lazića. Dramska priča prati ljubav Ciganke Rade i ponositog kradljivca konja Lojka Zobara, dok kroz muziku Jevgenija Doge, upečatljivu koreografiju i snažan ansambl otvara pitanja slobode, ponosa, ljubavi i žrtve.
Ovaj mjuzikl već više od dvije decenije zauzima posebno mjesto na regionalnoj teatarskoj sceni. Premijerno je izveden 17. aprila 2004. godine, a početkom juna obilježio je jubilarno 400. izvođenje. Tokom 22 godine pogledalo ga je više od 200.000 gledalaca, kako na matičnoj sceni Pozorišta na Terazijama, tako i na gostovanjima širom regiona.
Na barskoj sceni nastupili su Dušica Novaković, Ivan Bosiljčić, Olivera Bacić, Kristina Savić, Milan Tubić, Duško Radović, Miroljub Turajlija, Milan Milosavljević, Vladan Savić, Aleksandar Dunić, Petar Đurđević, Predrag Miletić, Jelena Arsić, Milica Burazer, Marija Krulj, Ana Korać, Nataša Balog, Mitra Mladenović, Ksenija Repić, Minja Petrović..., uz Hor, Balet i Orkestar Pozorišta na Terazijama.
Posebnu raskoš predstavi dali su muzika, koreografija Krunoslava Simića, scenografija Geroslava Zarića i kostimi Snežane Šimić, dok adaptaciju teksta potpisuje Ivana Dimić, a dirigent je Milan Nedeljković.
Reditelj predstave Vladimir Lazić kaže da dugovječnost mjuzikla „Cigani lete u nebo“ nije rezultat slučajnosti.
„Kada neka predstava poslije premijere ne doživi uspjeh, njen život obično traje godinu ili dvije i onda nestane. Kada traje više od dvije decenije, onda se mogu tražiti razlozi njenog uspjeha. Mislim da postoje i oni metafizički, ali i sasvim realni razlozi. Publika se od samog početka identifikovala s ovom pričom. Proradile su emocije i u njoj su se pronašli i mladi i stariji. Mladi kroz svoje godine odrastanja, a stariji kroz sudbine ovih ljudi. Suština predstave su ljubav, emocija, patnja, borba za slobodu i pitanje kako preživjeti u teškim vremenima“, kazao je Lazić dodajući da je izvođenje na Ljetnjoj sceni u Baru bio poseban izazov.
„Na sceni je oko 140 učesnika, glumački ansambl, hor i balet. Danima smo razgovarali kako da predstavu najbolje prilagodimo ovoj sceni. Tek na generalnoj probi vidjeli smo koliki je to izazov“, istakao je Lazić izrazivši oduševljenje reakcijom publike.
„Kada publika ostane do iza ponoći i toliko se identifikuje s predstavom, onda joj zaista treba skinuti kapu. Ne pretjerujem kada kažem ’hvala barskoj publici’“, zaključio je reditelj Vladimir Lazić.
Ivan Bosiljčić, prvak Pozorišta na Terazijama, tumač uloge Lojka Zobara, govorio je o tome kako se tokom 22 godine njegov odnos prema ulozi mijenjao, te da nikada do kraja nije pronašao odgovore na sva pitanja koja ona otvara.
„Odgovori sazrevaju zajedno sa mnom. Uvek se pitam zašto su naši junaci morali da završe tako tragično. To je veliko upozorenje“, smatra Bosiljčić dodajući da ga sve u predstavi inspiriše, od prvog do posljednjeg trenutka.
„Prvo su jasno zadani okviri, ali taj unutrašnji prostor, prvo unutar mojih monoloških scena, pogotovo tih muzičkih monoloških, a s druge strane tih duetskih scena, pogotovo sa Oliverom Bacić, odnosno glumicom koja igra Radu. To je neki neverovatan prostor. Mi imamo repere, ali svako igranje donosi potpuno autentičan momenat susreta, onako potpuno zadivljujuće. To je suština naše igre, da ne glumimo po sećanju, nego da uvek rađamo momenat iz početka, a to je ono što mene u ovoj predstavi hrani“, otkriva Bosiljčić dodajući da je predstava „Cigani lete u nebo“ kao stvorena za izvođenje pod vedrim nebom. „Kada govorimo o životu Roma i njihovim čergama, njihov krov je nebo. Zato predstava na otvorenom dobija svoj prirodni ambijent.“
Bosiljčić naglašava da kad se kaže ’mjuzikl’, uglavnom se misli na vodvilj ili na komedije sa muzičkim komadima, nekim jakim koreografijama, ali ono što je njegov lični afinitet i lične preference su muzičke predstave koje imaju jako dramsku potku.
„Ovu predstavu odlikuju šareni kostimi koji su na nivou narodnih nošnji ruskih Cigana. Muzika je izvanredna, filmska, bazirana na tradiciji istočnih Roma. Koreografije su citati narodnih igara. Znači, sve ono što je nama blisko kao podneblju koje ima folklornu tradiciju. Ali, kad na sve to date bazu koja je pripovetka Maksima Gorkog, desi se jedna neverovatna dubina, koju potkrepljuju i muzika, i ples, i pevanje, i živi simfonijski orkestar. Mislim da je sinergija svih tih elemenata ono što ovu predstavu odlikuje kao dugovečnu. Prije svega mislim na dramu jer kad bi sklonili koreografiju i muziku, ostala bi fantastična drama na temu slobode koja bi bila uvek aktuelna”, kazao je Bosiljčić zaključujući da se pred izlazak na scenu osjeti kada grad ima festival, odnosno, njeguje kulturu i svoju publiku.
„Takva publika zna da uzvrati podrškom umjetnicima. Drago mi je što je ’Barski ljetopis’ otvoren upravo ovom predstavom“, kazao je Ivan Bosiljčić.
Glumac Duško Radović, koji u predstavi igra MakaraČudru, kaže da je riječ o jednoj od najznačajnijih uloga u njegovoj karijeri.
„Svaka nova uloga je izazov, ali igrati Makara Čudru velika je čast. To je lik koji je obeležio jednu epohu, posebno posle filma ’Cigani lete u nebo’. Imati priliku da ovu predstavu igram 22 godine i više od 400 puta, pred punim salama, velika je privilegija”, kazao je Radović otkrivši da nastup u Baru za njega ima posebno značenje.
„Ovdje se osećam kao na domaćem terenu jer sam ranije radio dvije predstave u Baru. Večerašnje izvođenje posebno mi znači i zato što je ovo moja posljednja predstava u stalnom radnom odnosu. Od avgusta odlazim u penziju.“
Poruke predstave, smatra, jednako su aktuelne danas kao i prije dvije decenije.
„To su večne teme – ljubav i sloboda. Njihov međusobni odnos je misterija života i zato ova predstava traje“, smatra Radović.
Dokaz da predstava „Cigani lete u nebo“ i nakon više od dvije decenije osvaja nove generacije publike bila je i reakcija gledalaca u Baru, koji su ansambl ispratili dugotrajnim aplauzom i ovacijama.
Ovogodišnji Barski ljetopis traje do 20. avgusta i donosi 46 programa u okviru šest selekcija – književne, pozorišne, likovne, muzičke, filmske i bArs. Festival organizuje Kulturni centar Bar, pod pokroviteljstvom Opštine Bar, uz podršku Ministarstva kulture i medija Crne Gore i Filmskog centra Crne Gore.
.JU Kulturni centar Bar