« All Events

„Pogled kroz dugu“ na 39. Barskom ljetopisu

7. avgust

LIKOVNI PROGRAM

Umjetnička galerija „Velimir A. Leković“

7, avgust u 21.00 Izložba

 

„Pogled kroz dugu“ na 39. Barskom ljetopisu

 

 U okviru likovnog programa 39. Festivala „Barski ljetopis“, u petak, 7. avgusta sa početkom u 21.00 u Umjetničkoj galeriji „Velimir A. Leković“, biće svečano otvorena samostalna izložba „Pogled kroz dugu“ poznatog crnogorskog akademskog slikara Darka Đurovića. Ovu izložbu, u okviru ovogodišnje likovne selekcije potpisuje selektor programa, akademski slikar Goran Ćetković a otvoriće je Nikolina Đurović . Barska publika imaće priliku da vidi 25 slika velikog, srednjeg i malog formata u kojima se autor na prepoznatljiv način bavi iracionalnim ponašanjem čovjeka.

Darko Đurović (Podgorica, 1982) završio je Srednju likovnu školu „Petar Lubarda“ na Cetinju, a diplomirao je 2005. godine na Akademiji likovnih umjetnosti u Trebinju, u klasi profesora Marka Musovića. Član je Udruženja likovnih umjetnika Crne Gore (ULUCG) od 2006. godine. Njegov rad i upečatljiv likovni izraz visoko su vrednovani u umjetničkim krugovima, što potvrđuje i prestižna državna nagrada „Milunović, Stijović, Lubarda“ koja mu je dodijeljena 2012. godine.

Ovo je Đurovićeva 13. samostalna izložba, a tokom dosadašnje bogate karijere izlagao je u Podgorici, Kotoru, Baru, Petrovcu, kao i u renomiranim regionalnim galerijama u Beogradu, Mostaru i Zagrebu. Pored samostalnih, učestvovao je na preko dvadeset selektovanih kolektivnih izložbi, među kojima se izdvaja učešće na prestižnom Salonu „13. novembar“ u galeriji „Dado Đurić“ na Cetinju. Živi i stvara u Podgorici.

O AUTORU

 

Darko Đurović je rođen 10. 10. 1982. u Podgorici. Završio je Srednju likovnu školu „Petar Lubarda“ na Cetinju i Akademiju likovnih umjetnosti u Trebinju, u klasi profesora Marka Musovića. Član je ULUCG od 2006. godine. Živi i stvara u Podgorici.

 

Samostalne izložbe:

 

  1.  Atelje Mirso, Podgorica
  2.  Umjetnički paviljon, Podgorica
  3.  Gradska galerija, Kotor
  4.  Velimir A. Leković, Bar
  5.  Galerija Centar, Podgorica
  6.  Galerija Vitomir Srbljanović, Pljevlja
  7.  Galerija Buća,Tivat
  8.  Galerija SULUJ, Beograd
  9.  Galerija Marko K. Gregović, Petrovac
  10.  Galerija Aluminij, Mostar
  11.  Muzej Kozare, Prijedor
  12.  Alliance Française, Split
  13.  Europski dom, Zagreb
  14.  Muzeji i galerije, Podgorica
  15.  Montenegrina, Rijeka

 

Kolektivne izložbe:

 

  1.  „Halo bing, kako brat?“, Umjetnička galerija BIH, Sarajevo
  2.  Galerija Zvonimir, 33 crnogorska umjetnika, Zagreb
  3.  „Radost življenja“, Muzej grada Skoplja, Skoplje
  4.  „Različitost zajedništva“, međunarodna izložba (Kovin, Beograd, Tuzla, Temišvar…)
  5.  Salon “Petar Lubarda“, Cetinje
  6.  Salon „13 novembar“, Cetinje
  7.  „Proljećno međunarodno bijenale umjetnosti minijature“, Centar za kulturu Nikšić
  8.  Umjetnički paviljon, „Tradicionalna izložba ULUCG“, Podgorica
  9.  Umjetnički paviljon, „Tradicionalna izložba ULUCG“, Podgorica
  10.  Galerija Art, „DEUS“, Podgorica
  11.  Galerija Al, „10 godina“, crnogorski umjetnici, Podgorica
  12.  Umjetnički paviljon, „Tradicionalna izložba ULUCG, „Podgorica
  13.  Galerija Art, „DEUS“, Podgorica
  14.  Hol Delta city-ja, izložba različitih autora, Podgorica
  15.  Umjetnički paviljon, „Tradicionalna izložba ULUCG“, Podgorica
  16.  Galerija Josip Bepo Benković, „44. Hercegnovski zimski likovni salon“, Herceg   Novi.
  17.  „Radost življenja“, Muzej grada Skoplja, Skoplje
  18.  Umjetnički paviljon, „Tradicionalna izložba ULUCG“, Podgorica
  19.  Galerija „Miodrag Dado Đurić“ Salon „Trinaesti novembar“ 2016.,  Dvorac Petrovića, izložba mladih likovnih stvaralaca povodom obilježavanja jubileja hiljadu godina državnosti Crne Gore, Podgorica
  20.  Dvorac Petrovića, Internacionalni festival „Oda Životu“, Podgorica
  21. Evropski dom, Zagreb, mladi crnogorski umjetnici
  22. Internetska izložba, Atina, Artnumber 23 galerija
  23. 56. Hercegnovski zimski salon, Herceg novi
  24. Njegoševi dani, Cetinje
  25. II Ljetnji likovni salon, ULUCG, Podgorica
  26. 81. Tradicionalna izložba ULUCG, Podgorica

 

Nagrade:

 

  1.  Nagrada ULUCG-e „Milunović,Stijović,Lubarda“ za sliku
  2.  Nagrada ULUCG e „Milunović, Stijović, Lubarda” za sliku

 

Adresa: ul. Bore Stankovića 10, Stari Aerodrom, Podgorica

Tel: +38220652297

Mob: +38267417267

E-mail: dadodjurovic8@gmail.com

KO NAS TO POSMATRA KROZ DUGU? KO NAS TO PRIVODI DUHU?

Umjetnost Darka Đurovića je oduvijek bila čovjekocentrična. On slično Bogu-umjetniku, čovjeka – krunu stvaranja, visoko, najviše postavlja. Tu sve je podređeno čovjeku, tu sve radi za čovjeka – centrira čovjeka. Mnogolikog čovjeka, na Đurovićevim slikama, gdje moguće su sve varijante čovjeka. Od ludog do mudrog, od bezumnog do umnog, od nesavršenog do savršenog… Mogućnosti čovjeka na Đurovićevim slikama neodvojive su od mogućnosti realnog čovjeka. Iako se likovni rad ovoga umjetnika, od strane likovne kritike, najčešće uzima za nadrealizam, on je zapravo (čisti) realizam, gdje je umjetnik  zauzeo visoku, nadgledačku poziciju i upire svoj teoretski pogled – pogled odozgo na čovječanstvo, da njemu jedino ostaje da se pita: „Ko nas to posmatra kroz dugu?“ Tu duga postaje granična linija između svijeta dva, a umjetnik njihova kopula.

Umjetnikov pogled kroz dugu, međutim, nije optimistično ili idealizovano promatranje kroz ružičaste (ili polihromatske) naočare, već seriozan pogled kroz realistične (ili crne) naočare, sa visokom dioptrijom ili mikroskopima, gdje on odozgo i sa visine, i iz nutrine i dubine, vidi jasnije i cjelovitije, vidi sve-to – vide ono sveto. Ono što se golim okom ne vidi i što se skriva, a što umjetnik, po sopstvenoj umjetničkoj nuždi, prinuđen je da otkriva. Da precizno otkriva, ono što bi da se skriva.

Na taj način, ovaj umjetnik-jasnovidac postaje tajnovidac, koji svijetu dopušta da njegovim umjetničkim očima vidi sve ono što svojim neumjetničkim ne vidi – sva kretanja savremenog čovjeka, ali i skretanja, sa pravoga (duhovnoga) puta. Darko Đurović, međutim, nije samo puki, pasivni posmatrač, već i aktivni sudionik, u svim zabludjelostima čovječanstva. On ne želi samo da posmatra, već svojim likovnim djelom počinje i da poziva, na preobražaj, na prekoračenje lične (i dugine) granice i na proboj u neke druge – više i idealne svjetove, s one strane duge.

Od iskona je bilo i biće da duga je simbol saveza i sreće. Jedinstvena sveza između svijeta dva, višeg koji se na niži spušta. I kao što na umjetnost Đurovićevu „duga pada“, pa je ona dugom (ili duhom) preobražena, i sve manje od ovoga svijeta, reklo bi se da ovaj umjetnik to isto želi i za svakog čovjeka – ono najviše, da (duhom) raste naviše. Ako je to, uistinu, njegova namjera, onda je ona plemenita, a njegova umjetnost višeg smisla ima, jer se tiče (buduće) sudbine čovjeka. Stvorena iz ruke umjetnika i izvan umjetnika, ona čovjeka poziva na unutrašnje radove – na (samo)stvaranje. Nju zanima ono što jeste i ono što nije – a što bi da se krije, ali i ono što je bilo i što biti može – da stigne se do najbolje verzije sebe. On ne stvara samo čovjeka, on stvara čovjeka koji (se) stvara i sebe (nabolje) preobražava.

Takva umjetnost koja preobražava, koja poziva i doziva, koja za čovjeka želi ono najbolje – da mijenja se nabolje, koja za čovjeka želi ono najviše – da raste naviše, koja za čovjeka želi samo jedan kraj – Božanski (besk)raj, od čovjekocentrične postaje umjetnost čovjekoljubiva. I ne samo antropocentrična ili filantropska, već i umjetnost antropodicejska – ona koja opravdava (postojanje) čovjeka. Čovjeka realnog, onakvog kakav jeste, sa mogućnošu za nešto (nadrealno) bolje i više. Miješajući se u eshatološko i nadilazeći vrijeme i sa-vremeno, umjetnost Darka Đurovića počinje da znači sve-vremeno – neprolazno i vječno.

Nju najčešće i ne treba tumačiti, već je treba pustiti da za sebe i od sebe govori, da zrači i da privlači – da sama sobom ono (naj)više znači. Onda kada je to neophodno učiniti, nemoguće je ne primijetiti i zaključiti, i reći i istaći, da umjetnost Darka Đurović, pored svih ostalih duhovnih, i religijsku vrijednost ima – da je ona umjetnost medijumska. Da je likovna priča Đurović Darka priča o čovjeku na putu ka nebesima, o putniku od zemlje do neba. A umjetnik je onaj medijum, to jest mašinovođa – koji čovječanstvo (uz)vodi ka nebesima. A umjetnik je sličan monasima ili anđelima, on posreduje između svijeta dva i čovječanstvo o višnjem izvještava. Umjetnost koja gradi most, između nevidljivog i vidljivog, postaje (čisti) misticizam i primijenjena duhovnost. A takvo umjetničko djelo tačka presjeka dvaju svjetova, u čemu se sastoji beskonačna komplikovanost i tegoba njegovog tumačenja.

Da upire prstom u drugi (i bolji) od svijeta dva – to je oduvijek bio zadatak svakog istinskog umjetnika. Taj visoki zadatak i ovaj umjetnik za ozbiljno uzima i bez ostatka izvršava. Svojim „Pogledom kroz dugu“, privodi nas duhu. Nadahnut nebom i sviše, Darko Đurović nas poziva na najviše. Tiho tiho tiše, do znanja sviše…

Mr Nikolina Đurović

 

Details

Date:
7. avgust
Event Category: