8 mar 2017

Festival

Festival Barski ljetopis je sveobuhvatna manifestacija Kulturnog centra Bar, koja promoviše kulturu i vrijedne umjetničke sadržaje karakteristične za Bar i Crnu Goru, i okuplja eminentne stvaraoce iz Crne Gore, regiona i svijeta.

Festival već tri decenije opstaje kao ključna manifestacija barskog ljeta. Njegujući viševjekovnu tradiciju grada i duh zajedništva, a osluškujući potrebe modernog doba, Ljetopis je davno postao potvrđeni svjedok razvoja crnogorske kulture. Koliko dosljedan i odan svojoj u začetku profilisanoj suštini i prirodi, utoliko je uspijevao i da izađe iz svojih pređašnjih okvira, odgovori na potrebe novih stvaralačkih zamaha i sačuva funkciju prepoznatljive umjetničke perspektive sveukupne crnogorske scene. Zato je uvijek nailazio na bezrezervno povjerenje i posvećenost publike prvenstveno Bara, a potom i cjelokupne Crne Gore. Ne zaboravljajući na potencijale i osobenosti prostora na kome je iznikao, Ljetopis je neizostavno ostavljao nemjerljiv doprinos konceptu edukativnog turizma u našoj zemlji, pa je tako svoje posjetioce uspješno nalazio i među gostima iz cijelog svijeta.

30. JUBILARNI BARSKI LJETOPIS

Barski ljetopis ove godine obilježava važan jubilej. Usljed te činjenice, ukazala se potreba da se ovogodišnji Festival osvježi i dodatno unaprijedi, nadovezujući se na pređašnji ugled i monolitnost svega onoga što je organizacioni tim izgradio i postigao za prethodne tri decenije. U tom duhu, ovogodišnji Festival traje duplo duže – od 16.06. do 20.08, čime će biti ispraćen ključni dio turističke sezone.

Cjelokupan program, u organizaciji Kulturnog centra Bar, realizuje se uz  podršku i pokroviteljstvo Opštine Bar, Turističke organizacije Bar i Ministarstva kulture Crne Gore.

Program Ljetopisa i ove godine uključuje mahom pozorišne, muzičke, likovne i književne segmente, ali je podijeljen u dva komplementarna dijela – Večernju scenu, koja je tradicionalnog tipa, i Prateći program,  koji ima za cilj da vrati umjetnost među ljude kroz sadržaje koji traže publiku umjesto da publika traži njih. Jedna od ovogodišnjih konceptualnih novina odnosi se i na sljedeću organizaciju Večernje scene: ponedjeljkom se u večernjem programu predstavljaju crnogorski, a utorkom barski autori iz oblasti teatra, literature i klasične muzike; srijeda je dan za otvaranja izložbi, četvrtak za regionalna pozorišna gostovanja, subota za koncerte klasične muzike gostujućih autora, i nedjelja za literarni program gostujućih autora.

 

VEČERNJA SCENA

Večernja scena prije svega, teži omogućavanju prisustva i maksimalne promocije istaknutih barskih i crnogorskih kulturnih stvaralaca koji se izražavaju unutar tradicionalnih umjetničkih pravaca, s posebnim akcentom na multikulturalnost i multikonfesionalnost Crne Gore, čiji je Bar istaknuti primjer. Zatim, Večernja scena ima za cilj da u Baru okupi najbolje sadržaje i stvaraoce iz regiona i inostranstva, koji se obraćaju prije svega Baranima, a zatim konzumentima kulturnih sadržaja iz čitave Crne Gore i turistima.

Pozorišni program se obraća realnim interesima svoje publike, što ne znači i pristajanje na komercijalizaciju. Iza izbora svake gostujuće predstave stoje konkretne i stručno obrazložene estetske namjere i ciljevi, koji će biti dostupni javnosti. Rukovodeći se dosljedno ustanovljenim principima,  pozorišni program isplaniran je tako da se sastoji  od devet produkcija profesionalnih i renomiranih pozorišnih subjekata iz regiona, dvije predstave profesionalnih i afirmisanih pozorišta i festivala iz Crne Gore, kao i dvje produkcije Barskog ljetopisa. Selektorka pozorišnog programa je teatrološkinja i pozorišna kritičarka Maja Mrđenović.

Muzički program se realizuje kroz osamnaest koncerata klasične muzike sa renomiranim stvaraocima iz zemlje, regiona i inostranstva, odabranih od strane selektora Vladimira Domazetovića, čiji je cilj bio da osmisli program koji svojom raznovrsnošću i kvalitetom može nedvosmisleno da odgovori na zahtjeve i najeminentnijih svjetskih manifestacija ovog tipa. Poseban akocenat stavlja se na barske autore, koji će se u utvrđenim terminima predstavljati ljubiteljima ove umjetnosti.

Likovni program selektor Milun Lutovac koncipirao je kao krug tradicionalnog, modernog i savremenog - crnogorskog i međunarodnog likovnog izraza u čijem se jezgru nalazi izviiskra Njegoševog djela – misao o čovjeku bačenom "na burnu brežinu". Fokus je na velikim imenima crnogorske likovne scene, uz  osvrt na kauzalnost njihovih poetika sa djelom Petra II Petrovića Njegoša. Riječ je o tri, tematskom linijom povezane izložbe (događaja) i o jednoj promociji knjige.  Poseban akcenat likovnog dijela programa Ljetopisa je, kako na  dvije izložbe međunarodnog karaktera, tako i na originalnim stvaralačkim izrazima mladih umjetnika (četiri izložbe) o kojima se tek očekuje prava riječ i slovo kritike.

Književni program obuhvata promocije najnovijih izdanja raznolike žanrovske forme domaćih autora iz Bara i Crne Gore, gostovanja poznatih pisaca iz regiona koji su svojim djelima obilježili prošlu godinu, kao i jednog književnika internacionalnog formata. Prilikom izbora učesnika, selektorka Mila Čordašević, vodila je računa da budu zastupljeni autori različitih poetika u domenu beletristike i predstavnici stručne literature, kako već afirmisani stvaraoci, tako i pisci čija su djela zapažena na literarnoj sceni.

PRATEĆI PROGRAM

Prateći program jubilarnog Barskog ljetopisa osmišljen je u duhu veoma aktuelne teme o „nepristupačnosti“ umjetnosti i kulture svima onima kojima zapravo pripada. Dok se Večernja scena osvrće na afirmisane umjetnike unutar tradicionalnih umjetničkih pravaca, Prateći programi imaju za cilj da afirmišu alternativne nove umjetnike, amatere i manje formalne umjetničke izraze. Dakle, ona je od Večernje scene odvojena  i konceptualno i prostorno i, ne zaboravljajući ni u jednom trenutku na prave umjetničke vrijednosti, omogućuje im da komuniciraju sa svima; pulsira cjelokupnim gradom i, u sadejstvu sa drugim dijelom programa,  odgovara na sve zahtjeve konzumenata kulture i umjetnosti današnjice. Urednica i producentkinja Pratećeg programa je Vesna Vujošević Labović. Pozorišni sadržaj Pratećeg programa podrazumijeva radionice maski i ulični teatar, gostovanja dječijih i omladinskih pozorišnih predstava i plažne lutkarske radionice za djecu. Literarni sadržaj obuhvata javna čitanja poezije sa istaknutim Baranima, uvođenje plažnih biblioteka na tri lokacije duž Barske rivijere, kao i manji festivalski sajam knjiga. Likovni Prateći program predviđa niz radionica za djecu i odrasle.

KRATAK ISTORIJSKI PODSJETNIK

Početkom 1987. godine u Opštini Bar pokreće se incijativa čiji je cilj trebalo da bude obogaćivanje barskog kulturnog ljeta. Ideju o "jednom dobrom ljetnjem festivalu", čiji bi naziv bio Barski ljetopis, prihvataju i podržavaju tadašnji predsjednik Izvršnog odbora Opštine Bar - Miloš Šušter i sami predsjednk Opštine - Jusuf Kalamperović. Novonastalu manifestaciju, koja je predstavljala pravo osvježenje gradu, vodila je Kulturno prosvjetna zajednica, čija je predsjednica tada bila Branka Nikezić. Programom su bile predviđene: dramske predstave, likovne izložbe, koncerti, književne večeri, gostovanja domaćih i stranih estradnih umjetnika i sl. Prvo izdanje Festivala ostalo je upamćeno po premijeri predstave Vladimir i Kosara, koju je tada po tekstu Aleksandra Popovića, režirao Slobodan Milatović. Premijera je odigrana na Prečistoj Krajinskoj u Ostrosu.
Prepoznatljiv naziv Barski ljetopis, koji simbolizuje ovo znamenito područje, Festival je dobio po Ljetopisu popa Dukljanina, jednom od najznačajnijih književnih spomenika slovenske kulture. Ljetopis je od početka ima podršku i pomoć Kulturnog centra Bar, koji je danas glavni organizator ove manifestacije.

Slobodan Milatović, reditelj i prvi umjetnički direktor Festivala, o počecima Ljetopisa

„Poziv mojih prijatelja i pozorišnih entuzijasta iz Bara, Čeda Dragovića, Vlada Gaževića i Dragiše Simovića, sa kojima sam inače 1987. godine osnovao Dramski studio, da pomognem i učestvujem u osnivanju i realizaciji nekog vida ljetnje kulturne manifestacije u tom gradu, rado sam prihvatio. Međutim to sam uslovio namjerom da to u samom startu bude prestižna manifestacija. Iako su možda moji prijatelji bili skeptični zbog tako visoko postavljenih ciljeva, veoma brzo sam ih razuvjerio. Za samo nekoliko dana, kako to obično biva kad nešto u vama dugo sazrijeva, napravio sam koncept i veoma precizan elaborat, ponudio i sam naziv Barski ljetopis, koji sam izveo iz naziva grada kao i jednog od najstarijih i najznačajnijih pisanih spomenika sa ovih prostora Ljetopis popa Dukljanina. Tada sam mislio, a sada pogotovo da ovakav koncept treba da bude specifičnost i prepoznatljivost festivala Barski ljetopis.“