Četvrtak, 10. septembar na ovogodišnjem „Barskom ljetopisu“ obilježiće dva programa. Najprije će, u 20:30h, biti otvorena prva od dvije izložbe ovogodišnjeg festivala. Riječ je o kolektivnoj internacionalnoj izložbi „Prepoznavanje“, koja se realizuje u saradnji sa Narodnim muzejom Crne Gore. Izložbu će otvoriti dr Anastazija Miranović, selektorka likovnog programa „Ljetopisa“, a postavka će se moći pogledati u Dvorcu kralja Nikole. Na platou ispred, iste večeri, a pola sata kasnije, počeće i promocija zbirke poezije Aide Orahovac Kuč „Milenijum“.
Izložba „Prepoznavanje“ nastavak je dugoročnog regionalnog umjetničkog projekta koji je, u svom četvrtom ciklusu, započet kroz rezidencijalni program, održan u Ribarskoj Banji i Kruševcu, 2017. godine.
U uvažavanju posebnosti i zajedništva svih aktera okupljenih na ovom projektu, u kontekstu samog projekta i mjesta održavanja rezidencijalnog programa, izložba predstavlja radove šestoro umjetnika. Jelena Rubil (Kruševac), Nina Galić (Kraljevo), Vesna Ilić Darijević (Čačak), Ivana Stanković (Niš), Jovana Vujanović (Podgorica) i Bogdan Aleksandrov (Vidin) u svojim radovima mapiraju pitanja savremenih procesa u kontekstu promišljanja mjesta umjetnika i umjetničkih djela, ali, prije svega, mjesta pojedinca u savremenom svijetu, odnosa ka prirodi, tehnologiji, drugima u digitalnoj kulturi, kao i pojava i pitanja koji proizilaze ili su u vezi sa prirodnim zakonitostima i fenomenima ukupne društvene stvarnosti.
Projekat je posvećen uspostavljanju i promovisanju partnerske saradnje galerija/muzeja, kustosa, umjetnika, u zajedničkom djelovanju na prepoznavanju lokalnih umjetničkih scena, mobilnosti umjetnika, kustosa, razmjene i vidljivosti savremene umjetničke prakse u regionu. Kao takav ostvaruje višeslojne saradničke mreže i istinski je doprinos decentralizaciji.
Pokrenut 2004. godine, do sada je realizovan kroz dva ciklusa izložbi: „Prepoznavanje“, 2005–2007, Kruševac, Čačak, Kraljevo, Niš i Podgorica (Crna Gora); „Prepoznavanje 2“, 2010–2012, Podgorica, Čačak, Niš, Kruševac, Kraljevo, Kumanovo (Makedonija) i Sofija (Bugarska); kroz regionalnu konferenciju „Prepoznavanje 2013“, Kruševac, kada je priređena i izložba bugarskih umjetnika, i kroz treći ciklus, koji je započet rezidencijalnim programom u Sićevu i Nišu 2014. i realizovan nizom izložbi priređenih tokom 2015. i 2016. godine u Nišu, Kruševcu, Kraljevu, Čačku, Plovdivu (Bugarska) i Nikšiću (Crna Gora).
Stručni tim projekta čine: Biljana Grković, koordinator, Milica Todorović, Julka Marinković, Ljubiša Simović, Ljiljana Karadžić, Svilen Stefanov, istoričari umjetnosti.
Nosilac ovog projekta je Umetnička galerija/Narodni muzej Kruševac a saradnici su: Galerija savremene likovne umetnosti Niš, Umetnička galerija „Nadežda Petrović“, Čačak, Narodni muzej Kraljevo (Srbija), Narodni muzej Crne Gore sa Cetinja (Crna Gora), Umjetnička galerija „Nikola Petrov“ Vidin (Bugarska).
Umjetnici:
Mr Vesna Ilić Darijević je rođena 1970. u Čačku. Diplomirala je grafiku na Akademiji umetnosti u Novom Sadu u klasi profesora Zorana Todovića, 1997, a postdiplomske studije (smjer crtež) završila je na Fakultetu likovnih umetnosti u Beogradu u klasi profesora Darije Kačić. Master studije (studijski program slikarstvo) realizovala je na Akademiji umetnosti u Novom Sadu u klasi profesora Gorana Despotovskog, 2015. Član je ULUS-a od 2000. Aktivno izlaže od 1997. godine u zemlji i inostranstvu (Krakov, Kanagava, Beograd, Novi Sad, Kragujevac, Kraljevo, Čačak…). Profesor je na Visokoj školi tehničkih strukovnih studija u Čačku.
Ivana Stanković rođena je 1973. u Nišu. Diplomirala je na grafičkom odsjeku Fakulteta likovnih umetnosti u Prištini u klasi profesora Zorana Jovanovića Dobrotina. Magistrirala je na FLU u Beogradu u klasi prof. Biljane Vuković. Član je ULUS-a. Realizovala je 13 samostalnih izložbi širom Srbije (Niš, Beograd, Kragujevac, Kraljevo) i Makedonije (Skoplje, Kumanovo i Ohrid). Učestvovala je na preko 150 kolektivnih izložbi u zemlji i inostranstvu (Bugarska, Meksiko, Kanada, Hrvatska…) Od 1999. radi u Umetničkoj školi u Nišu kao profesor grafičkih predmeta.
Jelena Rubil je rođena 1975. u Kruševcu. Diplomirala je slikarstvo na Akademiji umjetnosti u Banja Luci 2005. i magistrirala 2010. na odsjeku za Višemedijsku umetnost, Interdisciplinarnih studija Univerziteta u Beogradu. Trenutno je na doktorskim studijama na istom univerzitetu. Od 2012. predaje na osnovnim studijama Fakulteta lijepih umjetnosti u Banja Luci, predmete Slikarstvo i Intermedija, a od 2015, na istom fakultetu, predaje na master studijama. Član je ULUS-a od 2009. godine. Učesnica je više izložbi višemedijske umjetnosti, novih tehnologija, u zemlji i inostranstvu, koautor međunarodnog projekta „Rizom grada“, učesnica seminara i konferencija o digitalnoj kulturi.
Nina Galić je rođena je 1987. u Kraljevu. Završila osnovne (2009) i master studije (2011), na Fakultetu likovnih umetnosti u Beogradu na vajarskom odsjeku i bila stipendista Fonda za mlade talente 2010/2011 godine. Samostalne izložbe održala u Kontakt Galeriji SKC Kragujevac (2017), Likovnoj galeriji Kulturnog centra Beograda (sa Bojanom Atlijom i Ivanom Milev, 2016), Galeriji „Remont“ u Beogradu (2015) i Galeriji Beogradske tvrđave, Gornji grad – Stambol kapija (2011). Učestvovala na više grupnih izložbi, likovnih kolonija i radionica u Srbiji i inostranstvu.
Jovana Vujanović rođena je 1986. u Podgorici. Diplomirala je na Fakultetu likovnih umjetnosti na Cetinju 2011. godine, studijski program grafika. Dobitnica je godišnje nagrade Fakulteta likovnih umjetnosti Cetinje za slobodni crtež 2008. godine. Rezidencijalno je boravila u Berlinu 2012. godine. Izlagala na samostalnim i grupnim izložbama u Crnoj Gori, Srbiji, Italiji, Albaniji… Živi i radi u Podgorici.
Bogdan Aleksandrov je rođen 1960. u Vidinu, Bugarska, gdje i danas živi i radi. Diplomirao je na Univerzitetu „Sveti Kiril i Metodije“ u Velikom Trnovu. Na istom univerzitetu i doktorirao. Dobitnik nacionalnih nagrada za savremenu umjetnost u Bugarskoj, izlagao je na brojnim samostalnim i kustoskim izložbama u Bugarskoj i inostranstvu, kao i na međunarodnim izložbama u Srbiji, Njemačkoj, Kini, Španiji, Rumuniji, i učestvovao je na međunarodnim festivalima video-umjetnosti. Realizovao je više kuratorskih izložbi i projekata.
***
AIDA ORAHOVAC KUČ: „MILENIJUM“, zbirka poezije
Moderatorka: Nikleta Strugar Bošković
O autorki:
Aida Orahovac je rođena 1985. godine u Podgorici. Diplomirala je ekonomiju, a trenutno pohađa magistarske studije. Iako se pisanjem bavi tek pet godina njeni radovi su objavljivani u književnim časopisima i zbornicima širom regiona i u Crnoj Gori. Dvadeset pjesama iz njene zbirke su već osvajale nagrade na regionalnim festivalima kao što su „Unom teku riječi“ – Bihać, „Ulaznica“ – Zrenjanin, „Na raskršću“ – Beograd, „Književne iskre“ – Gostivar i „Kultura snova“ – Zagreb.
Njena poezija je sastavni dio antologije mladih pisaca Balkana iz Knjaževca. Orahovac je ovogodišnji je saradnik na projektu „Hamlet“ u organizaciji Ministarstva kulture za mlade pisce u kreiranju zajedničke knjige proze sa ciljem valorizacije pojedinih turističkih oblasti u Crnoj Gori kroz pisanu riječ. Osim književnošću, bavi se i fotografijom i slikarstvom za šta se i školovala u Parizu tokom 2015. godine, a svoja umjetnička djela je predstavila samostalno na nekoliko izložbi.
Riječ kritike:
Iako je ovo prva knjiga Aide Orahovac Kuč, čini nam se kao da je već dugo prisutna u poeziji, tako su joj pjesme zrele, ozbiljne i aktuelne. Mnogi mladi pjesnici pišu o ljubavi gdje pate i boluju, a Aida prilazi poeziji na svjestan, ozbiljan i odgovoran način. Ona piše o životu otkrivajući mu naličje i surovu stvarnost. Prodire u ljudsku dušu razotkrivajući poroke i stremljenja ka nečem višem a nezasluženom. Pjesnikinja piše rodoljubivu, misaonu i ljubavnu poeziju. Upravo te pjesme o ljubavi su osobene i ne liče na druge. Posebne su i prepoznatljive. Pjesme imaju dušu, dubinu i ostavljaju trag. A to je upravo kvalitet.
„ČOVJEK SJENKA“
„Posvađala se i sa pticama
i sa suncem ljuta što mu ime
svakog aprila spominju.
Ljuta i na rijeku koja teče a njegovu sliku ne odnosi.
Jorgovan još uvijek cvjeta
kao da se povratku njegovom nada.“
Toliko nježnosti i bola u ovoj pjesmi, toliko gorčine i čežnje. Riječi miluju dušu čitaoca i daju mu osjećaj topline i
nježnosti. Aida piše slobodnim stihom bez rime i riječi lako teku kao tiha rijeka ulivajući se u srca ljubitelja poezije.
Pjesma „PRODAVAČ SNOVA“ je vrlo lijepa i posebna i iskazuje gorčinu i bol neostvarenog sna u kom je sve samo laž bila.
„Upali noćno svjetlo
da još jednom vidim lice
mog prodavca snova.
Povjerovala sam u tvoje laži.
na usnama ti tako lijepo stoje.“
U pjesmi „PORTRET IZGUBLJENE LJUBAVI“ prisutni su žal i bol za izgubljenom ljubavi. Samo je slika ostala da sjeća na ono što je već davno prošlo, a u duši ostalo kao vječni trag pun sjete i nezaborava.
„Pokuca na vrata sada njegova sjenka samo
hodnicima vremena kotrljaju se godine
odnoseći život i boje
te stare sjenke kraj kamina
tog portreta izgubljene ljubavi.“
U ciklusu pjesama o domovini Aida srcem ispisuje stihove u kojima iskazuje ljubav i poštovanje prema njenoj Crnoj Gori. U pjesmi „IZMEĐU
PLANINA I MORA“ piše o različitosti vjera koje se poštuju „đe je ljubav od mržnje jača“ i gdje „sveto trojstvo braća čuvaju“. Ta pjesma je primjer rodoljublja i topline prema svojoj zemlji. U pjesmi „13. jul“ pjesnikinja je ovjekovječila slobodarski duh i vjekovnu težnju i borbu za slobodu
„Ponosna Crna Gora stoji
dok podvige palih boraca broji.
Hvala i slava njima
amanet i lekcija pokoljenjima
da baklja slobode vječno gori
u čast majke Crne Gore.“
Posebno bih istakla pjesmu „KO SMO MI VELIKI A MALI“ gdje je pjesnikinja dala svoje poimanje i viđenje svijeta otkrivajući onu drugu stranu života, njegove porive, sujete i komplekse, stremljenja ka veličini kojoj se doraslo nije. Ima tu filozofskog razmišljanja i poniranja u dušu malih ljudi koji žele nešto čemu nisu dorasli. Izuzetno dobra i zrela pjesma.
„Trčimo za stvarima koje ne posjedujemo
beremo suve trule plodove nekad zelenog drveća.
Zrno smo pijeska u pustinji i kap vode u okeanu
samo dašak vjetra prolaznosti
mi mali ljudi sa sujetom većom od planine.“
Nižu se pjesme Aide Orahovac i svaka je lijepa na svoj način. Želim da joj se pjesme čitaju i da u duši ljubitelja poezije ostave toplinu i trag topao i drag.
Gordana Sarić, profesorica i pjesnikinja