BEGIN:VCALENDAR
VERSION:2.0
PRODID:-//Barski ljetopis - ECPv6.5.1.6//NONSGML v1.0//EN
CALSCALE:GREGORIAN
METHOD:PUBLISH
X-WR-CALNAME:Barski ljetopis
X-ORIGINAL-URL:https://www.barskiljetopis.me
X-WR-CALDESC:Events for Barski ljetopis
REFRESH-INTERVAL;VALUE=DURATION:PT1H
X-Robots-Tag:noindex
X-PUBLISHED-TTL:PT1H
BEGIN:VTIMEZONE
TZID:UTC
BEGIN:STANDARD
TZOFFSETFROM:+0000
TZOFFSETTO:+0000
TZNAME:UTC
DTSTART:20180101T000000
END:STANDARD
END:VTIMEZONE
BEGIN:VEVENT
DTSTART;TZID=UTC:20180701T203000
DTEND;TZID=UTC:20180701T203000
DTSTAMP:20260403T224209
CREATED:20180603T153259Z
LAST-MODIFIED:20180630T091241Z
UID:5627-1530477000-1530477000@www.barskiljetopis.me
SUMMARY:Škola mozaika Petra Vujoševića - završna izložba
DESCRIPTION:O školi i autoru \nLjetnja škola mozaika održava se već pet godina za redom i uvijek okupi veliki broj polaznika\, kako djece\, tako i odraslih. Tako je prošle godine u radionicama učestvovalo preko 60 polaznika i urađeno je oko 120 mozaika manjeg formata\, kao i jedan veći mozaik- zajednički rad (površine oko 1\,5m2)\, koji je postavljen u amfiteatru u Starom gradu. \nAutor i osnivač Ljetnje škole mozaika je Petar Vujošević\, magistar slikarstva. Za njenu organizaciju i rad\, 2015. godine je dobio Nagradu ulupuds-a za najuspješnijeg likovnog pedagoga  na 50. Dečjem oktobarskom salonu\, održanom u Muzeju primenjenih umetnosti u Beogradu. Takođe\, autor je i više projekata koji su realizovani u Baru u sklopu Barskog ljetopisa: Kamen je znamen (2000)\, Legenda o gvožđu (2001)\, Da\, voda(2002.)  i Jedan drugi svijet  (2004). Osnivač je i autor Beogradskog festivala mozaika (2016) kao i Festivala umjetnosti Virski (Bar -Virpazar\, 2015. i 2016). Održao je brojna predavanja  i vodio veliki broj radionica mozaika: Ljetnja škola mozaika (Stari grad\, Bar\, 2015/2014/2013)\, Ljetnja škola mozaika (Arheološki muzej – Muzeji i galerije Budva\, 2015)\, Kurs mozaika (Galerija V. A. Leković\, Bar\, 2013)\, Radionica mozaika za decu (Muzej primenjenih umetnosti\, Beograd\, 2013)\, XI Međunarodni umetnički kamp\, radionica mozaika sa grupom Ametist (Trstenik\, 2011)\, Letnja radionica mozaika za djecu (Kalemegdanska tvrđava\, Beograd\, 2009)\, Radionica mozaika u okviru manifestacije Noć muzeja\, (Kalemegdanska tvrđava\, 2009)\, Ljetnja škola keramike (Stari grad Bar\, 2006)\, Radionica mozaičkih tehnika\, grupa Ametist  (galerija Stara kapetanija\, Zemun\, 2004)\, Tribina Savremeni materijali u livenju mozaičkih kompozicija (galerija SULUJ\, Beograd\,  2004)\, Tribina Mozaik nekad i sad (galerija V. A. Leković\, Bar\, 2002). \n 
URL:https://www.barskiljetopis.me/event/skola-mozaika-petra-vujosevica-zavrsna-izlozba/
LOCATION:Stari Bar – amfiteatar
CATEGORIES:bARS program
ATTACH;FMTTYPE=image/jpeg:https://www.barskiljetopis.me/wp-content/uploads/2018/06/skola-mozaika.jpg
ORGANIZER;CN="JP Kulturni centar Bar":MAILTO:pr@barskiljetopis.me
END:VEVENT
BEGIN:VEVENT
DTSTART;TZID=UTC:20180630T220000
DTEND;TZID=UTC:20180630T220000
DTSTAMP:20260403T224209
CREATED:20180603T132503Z
LAST-MODIFIED:20180620T144529Z
UID:5524-1530396000-1530396000@www.barskiljetopis.me
SUMMARY:"Rocher" bend
DESCRIPTION:Program: \n\nHajde Jano\nT4. 2\nOj golube\, moj golube\nEderlezi\nKukush\nOne Voice\nEden\nTime 4 Time\nTribute to Maria\nKazimierz\nJovano Jovanke\nVranjanski čoček\n\nMuzička institucija Rocher nastaje 2008. godine na ideju Radmile Vardalić – violina i Dejana Rokvića – viola. Počinju Duom Rocher da bi se kasnije proširili u Gudački Kvartet Rocher i Rocher Band. Danas svi navedeni ansambli čine Muzičku instituciju Rocher. Godine 2014. nastaje Kamerni orkestar Rocher koji debituje koncertom u Sava Centru. \nAnsambli bilježe mnogobrojne koncerte\, kako u Srbiji (Sava Centar\, Kolarčeva Zadužbina\, SKC\, Svečana sala Skupštine grada) tako i u inostranstvu. Među zapažene nastupe spadaju: Shopping Festival u Dubaiju (2012)\, Festival u Hrvatskoj (Čakovec)\, 39. Majski  muzički memorijal Josip Slavenski\, SOMUS (Sombor)\, festival Tisin cvet (Novi Kneževac)\, Šidsko kulturno leto (Šid)\, Međunarodni festival klasične muzike „Vrnjci” (Vrnjačka Banja)\, Noć muzeja (Sombor)\, Nušićijada (Ivanjica)\, Svetosavska akademija (Bogatić)\, Dani Beograda (Beograd)\, veliki Jazz festival Nišville-Niš\, veoma zapaženi koncerti u Bošnjačkom institutu u Sarajevu (BIH)\, kao i nastupi u Švajcarskoj (Ženeva\, Bern)\, Dani Beograda u Moskvi – (Rusija)\, Herceg Novi (Montenegro)\, Kulturni centar Srbije – Pariz (Francuska). Kao solisti sa ansamblima nastupili su: Moira Michelini – klavir (Italija)\, Blanka Tkalčić-mecosopran (Hrvatska)\, Maya le Roux Obradović – gitara\, Aleksandar Nikolić – bandoneon\, Ljubomir Dimitrijević – flauta\, blok flauta\, Madam Piano – vokal\, Nikolina Kovačević – vokal i mnogi drugi. \nOstvarili su trajne snimke za RTS kao i za lokalne Radio i Televizijske stanice. Repertoar Muzičke institucije ROCHER čine mnogobrojna djela počev od klasike preko popularnih minijatura pa do filmske muzike\, tradicionalne\, orijentalne i etno muzike\, džeza\, tanga i evergrin standarda. Duo Rocher izdaje prvi CD sa djelima klasične muzike zatim slijede pet DVD-a uživo sa različitih koncerata\, a u pripremi je i snimanje CD-a benda Rocher sa tango i jazz standardima. \nBend čine: Radmila Vardalić – violina\, Boris Rabuzin – violina\, Dejan Rokvić – viola\, Ljubinko Lazić – kontrabas\, Miloš Nikolić – kaval\, Aleksandar Andrejević – perkusije\, Nikolina Kovačević – vokal / perkusije
URL:https://www.barskiljetopis.me/event/duvacki-kvintet-modern-5/
LOCATION:Plato ispred Dvorca kralja Nikole
CATEGORIES:Muzički program
ATTACH;FMTTYPE=image/jpeg:https://www.barskiljetopis.me/wp-content/uploads/2018/06/za-sajt-rošer.jpg
ORGANIZER;CN="JP Kulturni centar Bar":MAILTO:pr@barskiljetopis.me
END:VEVENT
BEGIN:VEVENT
DTSTART;TZID=UTC:20180630T210000
DTEND;TZID=UTC:20180630T210000
DTSTAMP:20260403T224209
CREATED:20180603T152749Z
LAST-MODIFIED:20180628T114500Z
UID:5623-1530392400-1530392400@www.barskiljetopis.me
SUMMARY:Književni klub "Poenta poetika"\, Nikšić: javno čitanje poezije
DESCRIPTION:U programu učestvuju: Đurko Gutović\, Damir Gegić\, Anđela Backović\, Sava Radulović\, Rada Draganić. \nModerator: Goran Radojičić \nNikšićka književna scena danas\, u vrijeme kada se o poeziji\, pa ni književnosti u cjelosti\, ne govori\, niti poezija može privući značajniji broj čitalaca\, djeluje formirano i cjelovito. Nakon prethodnih decenija u kojima su najznačajniji autori gradili sliku o dobrom duhu Nikšića i književnoj sceni\, u Nikšiću se pojavljuje mlada generacija autora\, okupljena oko Književnog kluba „Poenta poetika“ koja mijenja perspektivu i doživljaj pozicije poezije u kulturnom životu grada. Tri generacije autora\, starija\, srednja i mlađa generacija\, i svi autori ponaosob rade na očuvanju i unapređenju onoga što s ponosom nazivamo nikšićkom književnom scenom. Na mladima je naročita odgovornost da utiču afirmativno na razvoj književnosti i kulturnog života grada. \nKnjiževni klub „Poenta poetika“ je osnovan u julu 2014. godine. Prema zaključcima Ministarstva kulture Crne Gore osnivanje ovog kluba je najznačajniji rezultat Programa podrške razvoju kulture u Nikšiću. Svojim aktivnostima Klub je višestruko obogatio kulturnu scenu Nikšića. Cilj osnivanja „Poenta poetike“ je afirmacija mladih i afirmacija poezije. Afirmacija mladih manifestuje se upravo kroz njihovo uključivanje u Klub. Danas se u Nikšiću okuplja najmanje 30–40 mladih pjesnika koji su aktivni\, koji nastupaju\, pišu\, osvajaju nagrade\, obilježavaju ovo vrijeme. To što su članovi KK „Poenta poetika“ nije ih učinilo pjesnicima\, ali je mnogima dalo vjetar u leđa. \nNakon četiri godine KK „Poenta poetika“ je postao prepoznat i van Nikšića. Pjesnici su se predstavljali na književnim programima u Podgorici\, Plužinama\, Cetinju\, Baru\, Budvi\, Bijelom Polju Pojedinci su predstavljali Klub i na konkursima i pjesničkim susretima u regionu. I što je još bitnije\, bili su uspješni\, pa KK „Poenta poetika“ osim što ima darovite\, ima i nagrađivane pjesnike u svojim redovima. Osim iz Nikšića\, članovi Kluba su i iz Plužina\, Mojkovca\, Berana\, Bijelog Polja… \nKK „Poenta poetika“ pažljivo njeguje saradnju sa brojnim lokalnim i državnim institucijama. Prije svega tu je JU „Zahumlje“ iz Nikšića koja je u najvećoj mjeri zaslužna što „Poenta poetika“ funkcioniše na ovakav način. Zatim\, tu je saradnja sa Opštinom Nikšić\, Ministarstvom kulture\, OKF-om\, Forumom mladih pisaca KIC-a „Budo Tomović“\, JU Narodna biblioteka „Njegoš“\, JU „Ratkovićeve večeri poezije“\, JU „Centar za kulturu“ Bijelo Polje\, Međunarodnim podgoričkim sajmom knjiga i obrazovanja\, NBCG „Đurđe Crnojević“\, Bibliotekom Budve\, Barskim ljetopisom i sl. Tu su i mediji RTCG\, TV Nikšić\, TV 777\, Vijesti\, Dan\, i brojni portali. \nKK „Poenta poetika“ je osim redovnih programa na kojima se predstavljaju mladi pjesnici\, organizovao i pjesničke večeri posvećene afirmisanim nikšićkim pjesnicima\, zatim Veče ženskog crnogorskog pjesništva\, ali i tematske večeri na kojima se mogla čuti poezija mnogih domaćih i svjetskih pjesnika. Takođe\, pokrenute su i dvije manifestacije: „Poetska propaganda“ i „Dani crnogorske poezije“ U kafićima\, na urbanim mjestima\, neformalno\, a u osnovnim i srednjim školama u Nikšiću na javnim poetskim časovima\, afirmisana je crnogorska poezija. Polazimo od pretpostavke da je kultura klјučni element identiteta jednog naroda\, pa je ponajbolјi vid patriotizma očuvanje njegovih temelјnih vrijednosti. Afirmacijom poezije afirmiše se cjelokupna crnogorska kultura. \nMladi nikšićki pjesnici KK „Poenta poetika“ – JU „Zahumlje“ daju pečat ovom vremenu\, nikšićkom dobrom duhu i onom tradicionalnom nikšićkom odnosu prema poeziji koji su gradili majstori poput Vita Nikolića\, Dragana Radulovića\, Vukmana Otaševića i Duga Krivokapića. U stihovima mlađe generacije primjetni su uticaji velikih pjesnika koji danas žive i rade u Nikšiću a to su Dušan Govedarica\, Radule Rakočević\, Gordana Sarić\, Ana Pejović\, Obrad Nenezić i drugi. Možda će oni koji budu čitali poeziju naših pjesnika u zborniku „Mozaik“ pronaći elemente zajedničke poetike naših autora\, što bi bio još jedan korak naprijed u saradnji i stvaranju naših pjesnika koji se okupljaju u „Zahumlju“ i daju svoj doprinos razvoju nove književne scene Nikšića\, ali i Crne Gore. Osnivači KK „Poenta poetika“ su Obrad Nenezić i Goran Radojičić. \n 
URL:https://www.barskiljetopis.me/event/knjizevni-klub-poenta-poetika-niksic-citanje-poezije/
LOCATION:Šetalište ispred kafea Gvardija
CATEGORIES:bARS program
ATTACH;FMTTYPE=image/jpeg:https://www.barskiljetopis.me/wp-content/uploads/2018/06/poenta-poetika-1.jpg
ORGANIZER;CN="JP Kulturni centar Bar":MAILTO:pr@barskiljetopis.me
END:VEVENT
BEGIN:VEVENT
DTSTART;TZID=UTC:20180628T213000
DTEND;TZID=UTC:20180628T213000
DTSTAMP:20260403T224209
CREATED:20180531T111342Z
LAST-MODIFIED:20180626T072432Z
UID:5240-1530221400-1530221400@www.barskiljetopis.me
SUMMARY:Beogradsko dramsko pozorište: „Moj deda je aut“\, režija Đurđa Tešić
DESCRIPTION:Beogradsko dramsko pozorište\n„Moj deda je aut“ \nPisac: Dušan Janković\nRežija i izbor muzike: Đurđa Tešić\nScenograf i kostimograf: Zorana Petrov\nKompozitor: Vladimir Pejković\nAsistent kostimografa: Sanja Mimić\nInspicijent: Dejan Popović\nFotografije: Marija Ivanišević \nUloge: Boris Komnenić\, Slobodan Boda Ninković/Milan Čučilović\, Ljubinka Klarić\, Milorad Damjanović\, Suzana Lukić\, Srđan Dedić \nO PREDSTAVI \nAutor mlađe generacije Dušan Janković\, kroz\, na prvi pogled\, jednostavnu i tipičnu savremenu\, porodičnu priču\, dotiče tabu temu: otvoreno priznavanje homoseksualnog opredjeljenja\, zapravo prihvatanje sopstvene seksualnosti. Današnja sprska porodica (i ne samo srpska) teško prihvata i razumije sklonost ka istom polu\, pogotovo kada takvo priznanje stigne od najstarijeg člana. Nakon smrti žene sa kojom je u braku proveo gotovo čitav život\, deda Marko želi da posljednje dane posveti godinama skrivenoj\, ali jedinoj iskrenoj ljubavi – Danilu. \nRIJEČ PISCA \nKomad „Moj deda je aut“ dekonstruiše porodične odnose i ispituje granice isključivosti i razumijevanja. Junaci ove drame otkrivaju koliko su zapravo spremni da se mijenjaju\, upoznaju i prihvate različitost kada je ona dio njihove porodice. Ova\, na prvi pogled jednostavna i tipična priča\, otvara temu priznavanja\, godinama skrivane seksualne orijentacije kod pripadnika treće generacije. Razmatra sposobnost\, odnosno nesposobnost članova porodice da se na prihvatljiv način suoče sa tim\, izlazeći pritom iz sopstvene zone komfora i malograđanskih uzusa kojima su ograničeni. \nDušan Janković \nO PISCU \nDušan Janković je rođen 1987. godine u Kopru\, Sloveniji. Završio je osnovne akademske studije komunikologije u Beogradu. Bavi se marketingom\, piše kratke priče i dramske tekstove\, od kojih je „Moj deda je aut“ njegov prvi komad\, a treći koji se izvodi. \nRIJEČ REDITELJKE \nSvako u sebi ima daimona\, onaj dio bića koji ga podsjeća i nagoni da bude svoj\, da se odazove pozivu duše i odupre stegama nasljeđa\, društva i okoline. Taj proces nikada nije lagan i nekada i dugo traje. Ipak\, kada trenutak odazivanja pozivu dođe\, kome treba da zahvalimo? Vjerovatno onome ko je stvorio vrijeme da nam se ne bi sve događalo odjednom. \nĐurđa Tešić
URL:https://www.barskiljetopis.me/event/beogradsko-dramsko-pozoriste-moj-deda-je-aut-djurdja-tesic/
LOCATION:Stari Bar – amfiteatar
CATEGORIES:Pozorišni program
ATTACH;FMTTYPE=image/jpeg:https://www.barskiljetopis.me/wp-content/uploads/2018/05/moj-deda-je-aut-4-v-1.jpg
ORGANIZER;CN="JP Kulturni centar Bar":MAILTO:pr@barskiljetopis.me
END:VEVENT
BEGIN:VEVENT
DTSTART;TZID=UTC:20180627T210000
DTEND;TZID=UTC:20180627T220000
DTSTAMP:20260403T224209
CREATED:20180529T221143Z
LAST-MODIFIED:20180603T194505Z
UID:5123-1530133200-1530136800@www.barskiljetopis.me
SUMMARY:Izložba slika Nataše Đurović
DESCRIPTION:Nataša Đurović je rođena 1963. godine u Bosni i Hercegovini. Diplomirala je 1986. godine na Kulturološkom fakultetu na Cetinju\, na odsjeku Konzervacije-restauracije slikarskih djela. Bila je stipendista francuske Vlade i 1989/90. godine je boravila na specijalizaciji u Parizu. Magistrirala je likovnu tehnologiju na Akademiji likovnih umjetnosti u Ljubljani. Od 1989. godine aktivna je kao likovni umjetnik\, realizujući  umjetničke ideje u različitim medijima: crtežu\, slici\, fotografiji\, ambijentalnoj i zidnoj instalaciji\, performansu. Redovni je profesor Fakulteta likovnih umjetnosti na Cetinju i član je Udruženja likovnih umjetnika Crne Gore. Od 2004. do 2008. godine bila je dekan Fakulteta likovnih umjetnosti na Cetinju\, a od 2008. do 2014. prorektor Univerziteta Crne Gore. Izlagala je na prestižnim kolektivnim izložbama u Francuskoj\, Crnoj Gori\, Srbiji\, Sloveniji\, Švedskoj\, Austriji\, Italiji\, Hrvatskoj\, Kanadi\, SAD i Makedoniji. \nSamostalno je izlagala u Crnoj Gori\, Srbiji\, Italiji i San Marinu. Dobitnik je više nagrada za umjetnički rad. Djela joj se nalaze u institucionalnim i privatnim kolekcijama u zemlji i inostranstvu.
URL:https://www.barskiljetopis.me/event/izlozba-slika-natase-djurovic/
LOCATION:Dvorac kralja Nikole
CATEGORIES:Likovni program
ATTACH;FMTTYPE=image/jpeg:https://www.barskiljetopis.me/wp-content/uploads/2018/05/natasa-djurovic.jpg
ORGANIZER;CN="JP Kulturni centar Bar":MAILTO:pr@barskiljetopis.me
END:VEVENT
BEGIN:VEVENT
DTSTART;TZID=UTC:20180626T210000
DTEND;TZID=UTC:20180626T210000
DTSTAMP:20260403T224209
CREATED:20180601T232642Z
LAST-MODIFIED:20180603T222854Z
UID:5433-1530046800-1530046800@www.barskiljetopis.me
SUMMARY:Vladimir Vujović: promocija romana „Silencio“
DESCRIPTION:Vladimir Vujović\n„SILENCIO“ (roman)\nmoderator: Vladislava Gordić Petković \nO autoru \nVladimir Vujović je rođen 1991. godine u Baru. Diplomirao je na Medicinskom fakultetu u Beogradu 2016. godine. Kratke priče objavljivao je u časopisima „Povelja“ i „Logos“. Na konkursu „Vranac 2015“\, njegova priča „Pilot život“ uvrštena je među dvadeset najboljih. Tokom 2015/16. pohađao je radionicu kreativnog pisanja kod Vladimira Arsenića i Srđana Srdića. Živi u Baru.\nU okviru ugledne edicije „Prva knjiga“ Matice srpske\, nedavno je objavljen njegov roman „Silencio“. \nRiječ kritike \nRekonstruisana i domaštana biografija kapriciozno genijalnog i genijalno kapricioznog Bobija Fišera dopunjena je fantastičkim suočavanjem protagoniste sa svojim simboličkim tvorcem. Bobijev ulazak u svet šaha ulazak je u svet kombinatorike\, u svet mogućih mogućnosti\, u svet imaginacije njegovog tvorca koji ga prati sve do trenutka u kom će mu otkriti da on sam nije ništa drugo nego još jedan fiktivni lik. \n 
URL:https://www.barskiljetopis.me/event/promocija-romana-silencio-vladimir-vujovic/
LOCATION:Plato Knjaževe bašte
CATEGORIES:Književni program
ATTACH;FMTTYPE=image/jpeg:https://www.barskiljetopis.me/wp-content/uploads/2018/06/vladimir-vujovic-1.jpg
ORGANIZER;CN="JP Kulturni centar Bar":MAILTO:pr@barskiljetopis.me
END:VEVENT
BEGIN:VEVENT
DTSTART;TZID=UTC:20180625T213000
DTEND;TZID=UTC:20180625T213000
DTSTAMP:20260403T224209
CREATED:20180531T110439Z
LAST-MODIFIED:20180603T223515Z
UID:5232-1529962200-1529962200@www.barskiljetopis.me
SUMMARY:Kraljevsko pozorište „Zetski dom“: „Sin“\, režija Mirko Radonjić
DESCRIPTION:Kraljevsko pozorište „Zetski dom“\n„Sin“\, režija Mirko Radonjić \nRežija\, scenografija\, dizajn svjetla: Mirko Radonjić\nTekst i dramaturgija: Mirjana Medojević\nKostimografkinja i saradnica na scenografiji: Lina Leković\nAsistentkinja režije: Marija Backović\nFotografije: Duško Miljanić \nUloge: Srđan Grahovac\, Marija Đurić\, Omar Bajramspahić \nO predstavi \nOvaj komad ne bavi se temom rata\, već onim što ostane u ljudima nakon njega. Iako ga na teritoriji Crne Gore nije bilo\, mnogo Crnogoraca učestvovalo je u ratu u susjednim državama. Neki kao podsjetnik na ta vremena imaju rane na tijelu\, neki na duši\, neki oboje. Tim dvoje mladih umjetnika koji su ušli u projekat sa crnogorskim glumcima\, predano je otvarao teme kako bi zaokružili priču\, pitajući se u tom procesu\, da li je krug pakla i mržnje uopšte moguće zaustaviti. Skrojili su zajedno\, pažnje vrijednu priču o sudbini jednog ratnog veterana i njegovoj djeci. \n\nRiječ reditelja: \n„Bez revidiranja svoje istorije\, ne mislim u duhu nacionalanog ponosa kako je revidiramo\, već zbilja kao susret sa svojom odgovornošću i svojom krivicom\, mislim da kao društvo ne možemo da napredujemo. To se apsolutno vidi kroz razne pore društvenog bivstvovanja\, kroz razne podjele koje danas postoje. Probali smo da to što u tekstu stoji ne čitamo kao bilo kakav pamflet već u smislu ljudskog stanja i ljudskih sudbina\, i toga gdje one sve mogu da povedu. Tek u trenutku kada se suočimo s tim da su naši očevi išli u ratove\, a postoji podatak da je 35 hiljada ljudi iz Crne Gore išlo u BIH i Hrvatsku\, tek kada se suočimo sa time\, tada ćemo moći znati šta su naši stavovi prije nego uskočimo u evropske čizme. Otvara se pitanje krivice. Nismo postavljali tragediju\, ali to je taj antički model odgovornosti i krivice\, koja kreće da proganja druge generacije.“ \nMirko Radonjić \nRiječ autorke: \n„Ovo nije priča o jednom čovjeku. Nijedna priča to nikada nije. Sin se sveti na najbrutalniji mogući način preko odnosa sa njegovom kćerkom\, njegovom polusestrom\, na kraju dođemo i do griže savjesti tog sina. U suštini\, to su tuđi grijesi koje plaća dvoje mladih ljudi\, koji istovremeno čine svoje greške na tom putu. Ne mislim da je tekst završen\, kada sam saznala da će Mirko da radi ovu predstavu ušli smo u novu ruku teksta\, jer sam shvatila da kod njega postoji motiv\, da mu predstava znači. Nemam taj pristup da je na tekst stavljena tačka\, poštujem pisce koji tako rade\, ali kod mene taj pristup dolazi iz toga što sam ja zapravo reditelj. Znam koliko života na sceni može da se otvara.“ \nMirjana Medojević
URL:https://www.barskiljetopis.me/event/kraljevsko-pozoriste-zetski-dom-sin-mirko-radonjic/
LOCATION:Stari Bar – amfiteatar
CATEGORIES:Pozorišni program
ATTACH;FMTTYPE=image/jpeg:https://www.barskiljetopis.me/wp-content/uploads/2018/05/8b07d68e197daf2ec649a33eed7b1e00_XL-1.jpg
ORGANIZER;CN="JP Kulturni centar Bar":MAILTO:pr@barskiljetopis.me
END:VEVENT
BEGIN:VEVENT
DTSTART;TZID=UTC:20180624T220000
DTEND;TZID=UTC:20180624T220000
DTSTAMP:20260403T224209
CREATED:20180603T151740Z
LAST-MODIFIED:20180615T163221Z
UID:5612-1529877600-1529877600@www.barskiljetopis.me
SUMMARY:Veče ljubavne poezije Rajka Joličića i Božidara Nikolića Čarlija
DESCRIPTION:Božidar Nikolić Čarli je rođen 1959. godine u Peći. Osnovnu školu završio je u Andrijevici i Kolašinu\, a srednju u Baru\, na smjeru Lučko-transportni tehničar. Radio je u Luci Bar. Književnim stvaralaštvom se bavi 40 godina. Poeziju piše od 1979. Do sada je objavljivao u mnogim časopisima i zbornicima poezije. U dva zbornika „Mostovi“ u izdanju Kulturno-prosvjetne zajednice iz Pljevalja\, objavljene su mu dvije pjesme „Lipa“ 1996. godine i „Ljubičica“ 1997 godine. U izdanju NVO „Umjetnost bez granica“ iz Bara\, 2014. godine štampane su mu tri pjesme: „Opet pišem“\, „Tvoja duša“ i „Zabluda“. Svoju prvu zbirku poezije „Besjede o bitisanju“ izdaje samostalno 2000. godine. U organizaciji Banatskog kulturnog centra i Centra za razvoj i pružanje usluga socijalne zaštite Kikinda\, Nikolić kao predstavnik Bara i Crne Gore 2017. godine učestvuje na Festivalu umjetničkog stvaralaštva „Sunčan dan – Likovni i literarni radovi osoba ometenih u razvoju i invaliditetom“ i pjesmom „Feniks ptica“ osvaja drugu nagradu\, koju je podijelio sa pjesnikinjom UNICEF-a. Živi i piše u Baru. \nRajko Joličić je poznati crnogorski pjesnik\, novinar\, glumac\, humorista\, satiričar i humanista\, vječiti barski Đedo Mraz. Rođen je 1947. godine u malom ribarskom selu Krnjice\, na obali Skadarskog jezera. Svoj novinarski angažman započeo je kao lutajući reporter u Radio Baru\, nastavio kao autor brojnih radio emisija\, a potvrdio se i kao TV stvaralac. Živi u Baru i radi kao autor jedne od najslušanijih emisija Radio Bara „Selu u pohode“. U književnom svijetu prepoznatljiv je kao poeta čija su djela zastupljena u mnogim antologijama književnosti za djecu širom regiona\, kao i u lektiri za najmlađe. Njegove pjesme prevođene su na više stranih jezika. Do sada je objavio dvadeset pet naslova pjesama za djecu i odrasle. Preko trideset njegovih pjesama za djecu i odrasle su komponovane i mnoge su već postale hitovi. On je\, takođe\, jedan od „Dva gusara iz Bara“\, najizvođenije predstave u istoriji grada pod Rumijom. Dobitnik je mnogih priznanja za svoje stvaralaštvo\, između ostalih laureat je nagrade za sveukupno stvaralaštvo za djecu i mlade „Stara Maslina“.
URL:https://www.barskiljetopis.me/event/vece-ljubavne-poezije-rajka-jolicica-i-bozidara-nikolica-carlija/
LOCATION:Šetalište ispred kafea Gvardija
CATEGORIES:bARS program
ATTACH;FMTTYPE=image/jpeg:https://www.barskiljetopis.me/wp-content/uploads/2018/06/rajko-i-carli.jpg
ORGANIZER;CN="JP Kulturni centar Bar":MAILTO:pr@barskiljetopis.me
END:VEVENT
BEGIN:VEVENT
DTSTART;TZID=UTC:20180624T210000
DTEND;TZID=UTC:20180624T210000
DTSTAMP:20260403T224209
CREATED:20180603T111241Z
LAST-MODIFIED:20180603T222906Z
UID:5458-1529874000-1529874000@www.barskiljetopis.me
SUMMARY:Jurij Hudolin: promocija romana „Pastorak“
DESCRIPTION:Jurij Hudolin\n„PASTORAK“ (roman)\nmoderator: Maja Simović \nO autoru \nJurij Hudolin je rođen 1973. godine u Ljubljani. Bavi se pisanjem lijepe književnosti\, kolumni i scenarija\, kao i prevođenjem proze savremenih hrvatskih\, srpskih i crnogorskih autora na slovenački jezik. Na Filozofskom fakultetu u rodnom gradu je studirao srpskohrvatsku književnost i jezik. Objavio je romane: „Obest“ (2005)\, „Pastorak“ (2008)\, „Hodač po žici“ (2011) i „Ingrid Rosenfeld“ (2013)\, knjigu priča „Na ulici železničke stanice ništa novo“ (2012)\, zbirke kolumni: „Pusti ti to“ (2004)\, koje je objavljivao za medije poput „Dela“\, „Dnevnika“\, „Večera“\, „Mladine“ ili „Televizije Slovenija“\, kao i devet knjiga poezije od kojih je „Ako je laž kralj“ (1991) dobila nagradu za najbolju prvu knjigu godine na slovenačkom Sajmu knjige i nagradu „Slavko Grum“\, a „Govori žena“ (2003) je proglašena knjigom godine po izboru „Playboy“-a. Prozna i pjesnička djela prevođena su mu na engleski\, češki\, mađarski\, srpski\, hrvatski\, makedonski i albanski jezik\, a po časopisima\, na tridesetak jezika. Kao pjesnik i prozaista zastupljen je u brojnim antologijama u Sloveniji i inostranstvu. Dobitnik je svih važnijih slovenačkih stipendija i nekoliko austrijskih\, kao i stipendija „Tradukija“. Za TV Slovenija napisao je petnaestak scenarija\, među kojima je najpoznatiji\, te nagrađivan kod kuće i u inostranstvu\, film o fudbaleru Milku Đurovskom „Lopta nam je pala na glavu“ (2000)\, a snimio je i dokumentarni film o najboljem slovenačkom fudbaleru Zlatku Zahoviču. Trenutno je urednik u časopisu „Apokalipsa“\, čiji je suosnivač 1994\, a urednik za književnost od 1996. godine. U tom zvanju je priredio desetak antologija poezije iz kanona svjetske književnosti. Član je Društva slovenačkih pisaca\, Društva slovenačkih prevodilaca i slovenačkog PEN centra. Živi u Ljubljani. \nO djelu \n„Pastorak“ je jedan od najboljih romana regionalne književnosti XXI vijeka. \nSredinom osamdesetih godina dvadesetog vijeka Jugoslavija je još bila država\, donekle bezbijedna\, što je\, osim žarke zaljubljenosti\, mogao biti još jedan razlog da Ingrid spakuje Benjamina\, ispiše ga iz slovenačke škole\, napusti službu i poslije nekoliko strastvenih posjeta preseli se kod gospodina Čivitika na hrvatsku obalu. \nU istarskom primorskom selu tog avgusta Ingrid i njenog sina Benjamina očekuje prividni raj: izvanredne prirodne ljepote\, vedri i simpatični italijanski posjetioci\, prepuna gostionica Lorisa Čivitika i\, što je najvažnije\, njegova srdačna i nježna dobrodošlica budućoj supruzi i pastorku. Ali i Istra i Loris poslije nekog vremena pokazuju drugo lice. Nakon prvobitnog divljenja očuhu\, u Benjamina počinje da se uvlači strah\, pa tako i briga za majku. Istovremeno se u njihove živote krajem osamdesetih umiješa i nacionalizam. Očuh i pastorak će se naći na životnoj raskrsnici\, koja ih uvodi u pakleni konflikt… \n„Hudolin sve do danas ostaje autor knjiga o kojima se mnogo piše\, jer se njegov etos doslovno preliva u čitaočevu čašu.“ \nVid Jeraj\, Radio „Študent“
URL:https://www.barskiljetopis.me/event/promocija-romana-pastorak-jurij-hudolin/
LOCATION:Plato Knjaževe bašte
CATEGORIES:Književni program
ATTACH;FMTTYPE=image/jpeg:https://www.barskiljetopis.me/wp-content/uploads/2018/06/jurij-hudolin.jpg
ORGANIZER;CN="JP Kulturni centar Bar":MAILTO:pr@barskiljetopis.me
END:VEVENT
BEGIN:VEVENT
DTSTART;TZID=UTC:20180623T220000
DTEND;TZID=UTC:20180623T220000
DTSTAMP:20260403T224209
CREATED:20180603T131307Z
LAST-MODIFIED:20180623T092644Z
UID:5514-1529791200-1529791200@www.barskiljetopis.me
SUMMARY:Opera gala - zvijezde operskih scena
DESCRIPTION:OPERA GALA – ZVIJEZDE OPERSKIH SCENA \nFederica Vitali\, sopran; Remus Alazaroaie\, tenor; Florin Estefan\, bariton;\nElisa Montipo – klavir;  \nFEDERIKA VITALI\, SOPRAN \nFederika Vitali je premijerno nastupila kao Amalija u Verdijevim „Razbojnicima“ na Verdijevom festivalu u Parmi i Busetu\, u režiji Lea Muskata\, a pod dirigentskom palicom Simona Krečića. U proljeće 2016. je pjevala Muzetu u „Boemi“ za AsLiCo u Komu\, Sondriju\, Bergamu i Rimu\, dok je u avgustu premijerno nastupila u ulozi Mikaele u „Karmenu“ na „Munot tvrđava festivalu“ u Šafhauzenu\, u Švajcarskoj. Godine 2015. je premijerno nastupila u ulozi Violete u „Travijati“ u Teatru „Filodramatići“ u Milanu\, i te iste godine je igrala Mimi u „Boemi“. Stvorila je ulogu Malvi u svjetskoj premijeri „Božanstvene komedije“ Oskara Vinera Luisa Bakalova u Auditorijumu „Verdi“ u Milanu\, pod dirigentskom palicom kompozitora. Godine 2010. je premijerno nastupala kao Klarina u Rosinijevom „Svadbenom ugovoru“\, zatim kao Serpina u Pergolezijevoj „Služavci gospodarici“\, Adinu u Donizetijevom „Ljubavnom napitku“\, muzetu u „Boemi“\, u Mocartovoj „Krunidbenoj misi“ i „Rekvijemu“\, i na evropskoj premijeri Gomesove „Missa Brevis“. Njen repertoar sadrži neke od vodećih uloga za sopran\, uključujući „Travijatu“\, „Boemi“\, „Razbojnike“\, „Turandot“ (Lju)\, „Lastavicu“\, „Pajaci“\, „Don Đovani“ (Dona Ana)\, „Tako čine sve“\, „Karmen“\, „Ljubavni napitak“\, Mocartov „Rekvijem“\, Verdijev „Rekvijem“. Osvojila je brojne nagrade. \nREMUS ALAZAROAIE\, TENOR \nRemus Alazaroaie je rođen 1980. godine u Temišvaru. Počeo je pjevati sa pet godina. Prva četiri razreda završio je u opštoj školi u Temišvaru\, a od petog razreda paralelno se upisuje u srednju muzičku školu\, na odsjeku za obou. Od tada je učestvovao na brojnim nacionalnim i međunarodnim takmičenjima na kojima je osvajao prva mjesta. Učestvovao je i na operskom takmičenju tenora u Lugoj\, nakon čega se trajno oprjedeljuje za vokalnu muziku na koju se sve više i uspješnije fokusira. Do sada je učestvovao je u brojnim operskim predstavama i osvajao brojne nagrade u toj oblasti. \nFLORIN ESTEFAN\, BARITON \nRumunski bariton Florin Estefan je studirao na Univerzitetu muzike u Oradei pod vođstvom profesora Aleksandru Farkasa i Georga Mogosana. Već tokom druge godine studija je odabran kao solista Rumunske nacionalne opere u Klužu\, gdje je nastupao četiri godine u raznim Mocartovim ulogama\, kao što su Don Đovani\, Grof u „Figarovoj ženidbi“\, Guljelmo u „Tako čine sve“ i drugim glavnim ulogama\, među kojima Enriko u Donicetijevoj „Lućia od Lamermura“. Diplomirao je 2007. godine na Internacionalnoj akademiji glasa u Kardifu. Osvojio je prvu nagradu na Lirskom takmičenju „Hariclea Darclee“ i specijalnu nagradu na takmičenju „Toti dal Monte“ u Italiji. Godine 2014. je pjevao u ulogama Germonta u „Travijati“ u Teatru operi u Marseju (Francuska)\, i u Iasi\, rumunskoj nacionalnoj operi\, Volframa u Vagnerovom „Tanhojzeru“ u Nacionalnoj operi u Klužu\, Silvija u Leonkavalijevim „Pajacima“\, Šarplesa u Pućinijevoj „Madam Baterflaj“\, Belkora u Donizetijevom „Ljubavnom napitku“ i Onjegina u Čajkovskovom „Evgeniju Onjeginu“ u Nacionalnoj operi u Bukureštu. U Rumunskoj nacionalnoj operi u Temišvaru je pjevao Renata u Verdijevom „Balu pod maskama“. Godine 2013. je nastupio kao Rodrigo u Verdijevom „Don Karlosu“\, Ukleti Holanđanin u Vagnerovom „Holađaninu lutalici“\, Ping u Pućinijevoj „Turandot“ u Nacionalnoj operi u Klužu. U Bergenu u Norveškoj je pjevao Germonta u Verdijevoj „Travijati“. Koncertno je pjevao ulogu Nabuka u Verijevom „Nabuku“ sa Mures filharmonijom u Rumuniji. U posljednje vrijeme je nastupao kao Mikele u Pućinijevom „Plaštu“ u Nacionalnoj operi u Klužu. U martu 2015. godine je nastupao u Teatru Operi u Masiju (Francuska) u Verdijevom „Balu pod maskama“\, a 2016. je pjevao Germonta u „Travijati“ u Državnoj operi u Budimpešti. \n  \nELISA MONTIPO – KLAVIR \nElisa Montipo je rođena 1984. godine. Diplomirala je sa najvišim odlikovanjima\, na odsjeku za klavir\, na Institutu za muziku „A. Peri u Reggio Emilia“\, u klasi maestra Šarlote Lotgajter. Usavršavala se sa Eniom Pastorinom\, Rikardom Risalitijem i Jerziom Godziszevskim\, zahvaljujući stipendiji koju je dobila na Visokoj muzičkoj akademiji u Bidgošcu (Poljska). Paralelno sa studijama na Konzervatorijumu\, pohađala je kurseve za repeticiju. Još od početnih faza svoje karijete\, aktivna je kao repetitor  u teatru „Comunale L. Pavarotti“ u Modeni\, na festival „Puccini u Torre del Lago“\, u pozorište „R. Valli u Reggio Emilia“\, u okviru kojih je sarađivala sa pjevačima\, rediteljima i dirigentima međunarodne slave.Takođe sarađuje sa Teatrom „Comunale“ iz Bolonje\, kako za operu\, tako i za simfonijske produkcije.Montipo je korepetitor za pjevačke nastupe Muzičkog instituta „Reggio Emilia“\, gdje radi sa umjetnicima kao što su S. Ganassi\, B. Pratico\, M. Comparato itd.
URL:https://www.barskiljetopis.me/event/opera-gala-zvijezde-operskih-scena/
LOCATION:Plato ispred Dvorca kralja Nikole
CATEGORIES:Muzički program
ATTACH;FMTTYPE=image/jpeg:https://www.barskiljetopis.me/wp-content/uploads/2018/06/Federika-Vitali-1.jpg
ORGANIZER;CN="JP Kulturni centar Bar":MAILTO:pr@barskiljetopis.me
END:VEVENT
BEGIN:VEVENT
DTSTART;TZID=UTC:20180621T213000
DTEND;TZID=UTC:20180621T213000
DTSTAMP:20260403T224209
CREATED:20180531T105502Z
LAST-MODIFIED:20180603T223503Z
UID:5226-1529616600-1529616600@www.barskiljetopis.me
SUMMARY:Satiričko kazalište „Kerempuh“: „Šest likova traži autora“\, režija Oliver Frljić
DESCRIPTION:Satiričko kazalište „Kerempuh“\n„Šest likova traži autora“\n\nPrevod: Helga Juretić \nRežija i adaptacija teksta: Oliver Frljić\nAsistent režije: Tim Hrvaćanin\nDramaturgija: Nina Gojić\nAsistent dramaturgije: Robin Mikulić\nScenografija: Igor Pauška\nKostim: Sandra Dekanić\nIzbor muzike: Oliver Frljić\nPokret: Ana Kreitmeyer\nDizajn svjetla: Vesna Kolarec\nDizajn zvuka: Alen Sinkauz\nIzvršna producentkinja i inspicijentkinja: Mirela Tihava \nUloge: Vilim Matula\, Branka Trlin\, Linda Begonja\, Damir Poljičak\, Roko Sikavica\, Iva Šimić\, Jerko Marčić\, Borko Perić\, Mia Anočić Valentić / Tihana Lazović\, Kim Končar\, Karlo Mlinar\, Ozren Opačić\, Filip Sertić\, Matija Šakoronja \nO predstavi \nNajpoznatiji Pirandelov komad i jedan od najpoznatijih dramskih komada uopšte – „Šest likova traži autora“ – stigao je na daske Satiričkog kazališta „Kerempuh“. Još 1921. Pirandelovi su likovi krenuli u potragu za autorom koja neprekidno traje do današnjeg dana. U toj potrazi se\, osim autora\, našlo još štošta\, a šta će se naći u „Kerempuhovoj“ predstavi koju postavlja Oliver Frljić\, možete pogledati 21. juna na velikoj sceni „Barskog ljetopisa“\, na ljetnjoj pozornici Doma kulture. U društvu koje zadnjih dvadeset i šest godina opsesivno traži svoj identitet i autora\, ova Pirandelova drama o pozorištu dobija i neka nova značenja. Kao potpisnik „Manifesta fašističkih intelektualaca“\, autor Pirandelo svakako nalazi ideološke rezonancije i u današnjoj Hrvatskoj – barem po broju likova koji ga\, i ne znajući\, traže. \nRiječ reditelja: Zašto se fašizam ne može smijati sam sebi? \nU Zafranovićevom filmu „Okupacija u 26 slika“ ulazak italijanskih okupatora u Dubrovnik započinje kadrom vojnika koji\, vozeći se u džipu po Stradunu\, baca zemlju i viče: „Ovo je sveta talijanska zemlja.“ Zatim slijedi operetna parada u kojoj talijanska vojska marširajući ulazi u Grad. Vrlo brzo se taj teatralni marš pretvara u slapstick\, jer se vojnici poklizaju na „svetu talijansku zemlju“ i svom dužinom padaju na tle. Iako se okupljeno lokalno stanovništvo počinje grohotom smijati\, zapovjednik ne dopušta da se parada prekine jer ju je naredio Duče. \nOvaj primjer sjajno ilustruje odnos fašizma i humora – tačku njihovog kratkog susreta i trajnog razilaženja. Kao potpisnik „Manifesta intelektualaca fašističkog pokreta“ i sjajan humorist\, Pirandelo se zasigurno našao na ovoj tački. To je tačka od koje\, govoreći o hrvatskom društvu danas i ovdje\, počinje i naša predstava. Kroz zadnjih 26 godina to društvo opsesivno je tražilo svoj identitet i autora. U tom kontekstu\, u njemu danas najpoznatija Pirandelova drama dobija nove rezonance i interpretativne podsticaje. Humor te drame se ledi u trenutku kad njeni komički označitelji pronalaze svoje označeno u rapidnoj fašizaciji hrvatskog društva. \nTačka u kojoj se fašizam i humor sastaju jest dehumanizacija kao condicio sine qua non. Ali dehumanizaciju koju podrazumijevaju prvi i drugi ipak ima suštinski različite premise i implikacije. Fašizam dehumanizuje u realnom svijetu da bi dodatno normalizovao ozakonjeni ili prećutno tolerisani zločin zbog rase ili neke druge identitetske oznake. Dehumanizacija u humoru događa se unutar jasno i naglašeno postavljenog fikcionalnog okvira\, kako to u svojoj knjizi „Slapstick and Comic Performance“ objašnjava Luis Pekok. Njome se onemogućava ili minimalizuje mogućnost empatijskog odnosa spram pojedinih likova. Otud i mogućnost da se u slapsticku smijemo fizičkom nasilju koji bi u svakoj drugoj situaciji izazvalo znatno drugačiji afektivni odgovor. Redukcija prostora za empatijsku identifikaciju omogućava humoru i da realizuje svoj subverzivni potencijal u odnosu na realne i normirane društvene odnose moći. \nTačka u kojoj se fašizam i humor trajno razilaze jeste nemogućnost ovog prvog da se smije samom sebi. A upravo ta nemogućnost jeste uslov njegove egzistencije. Što bi se jednom poštenom fašisti dogodilo kad bi mu data zakonska mogućnost da nekoga fizički likvidira zbog njegove rase ili nacionalne pripadnosti postala smiješna? Upravo ozbiljnost i odsustvo autoironije koje se manifestuje u različitim politikama i praksama fašističke dehumanizacije\, jesu uslovi sprovođenja njihovih konačnih rješenja. \nOd Čaplinovog „Velikog diktatora“\, preko Brehtovog „Zadrživog uspona Artura Uija“\, do Lubičevog „Biti ili ne biti“ – da nabrojim samo nekoliko primjera iz vremena najbrutalnije ekspanzije istorijskog fašizma – istinski humor je uvijek demaskirao fašističku ideologiju\, bez obzira na masku koju je navukla na svoje lice. A neno lice\, ma šta ga prekrivalo\, uvijek se moglo prepoznati po facijalnom grču koji se pojavio svaki put kad mu je pozorišno ogledalo pokazalo njegov satirički odraz. Zato se istinski fašisti neće smijati našoj predstavi. Smijući se njoj\, smijali bi se sebi. \nOliver Frljić \nO autoru \nLuiđi Pirandelo\, autor drame „Šest likova traži autora“\, bio je svestrani italijanski književnik čiji opus uključuje kanonske prozne i\, dakako\, dramske naslove zahvaljujući kojima je prvenstveno i stekao svjetsku slavu. Pa ipak\, možda valja tek uzgred spomenuti da je svoju književnu karijeru započeo poezijom. Osim toga\, poznata je činjenica kako struka Pirandelove tragične farse smatra pionirskom pripremom terena za teatar apsurda\, a za svoj stvaralački rad primio je i Nobelovu nagradu za književnost. \nRodio se na siromašnom jugu Sicilije\, u porodici imućnih i politički vrlo aktivnih industrijalaca angažovanih u pokretu za ujedinjenje i demokratizaciju Italije\, „Il Risorgimento“. Kako ćemo kasnije vidjeti\, ta porodična politička crta uhvatiće korijena i u njegovom javnom djelovanju. S ocem se nikad nije dobro slagao: Pirandelo je želio da studira književnost\, dok je otac insistirao na tome da preuzme porodični posao. Pirandelo je započeo vezu s rođakom\, a postavljen mu je ultimatum između studija i braka. Pirandelo je odabrao ovo prvo i stekao diplomu u Njemačkoj\, a po povratku u Italiju oženio se i dobio troje djece. \nNakon kolapsa porodičnog biznisa\, Pirandelo se odjednom našao na prosjačkom štapu i bio je primoran da radi kao učitelj italijanskog i njemačkog\, ali i da počne da naplaćuje tekstove koje je do tada objavljivao besplatno. U to vrijeme mu je književna karijera doživjela uzmah\, a počeo je usput ozbiljno da koketira sa fašističkim idejama\, što se ogledalo i u njegovim proznim djelima. Koliko je vjerovao u Musolinija dokazuje\, između ostalog\, i činjenica da je svoju medalju Nobelove nagrade predao fašističkoj vladi\, ne bi li na taj način podržao Dučeove imperijalističke aspiracije. Nakon što je suprugu zatvorio u duševnu bolnicu\, a nakon toga došao i do sukoba s fašističkim čelnicima\, zbog čega je ostatak života proveo pod prismotrom tajnih službi\, umro je sam u svom domu u Rimu 1936. godine\, ostavivši za sobom jedan od najrelevantnijih književnih opusa u prvoj polovini 20. vijeka.
URL:https://www.barskiljetopis.me/event/satiricko-kazaliste-kerempuh-sest-likova-trazi-autora-oliver-frljic/
LOCATION:Ljetnja pozornica Doma kulture
CATEGORIES:Pozorišni program
ATTACH;FMTTYPE=image/jpeg:https://www.barskiljetopis.me/wp-content/uploads/2018/05/kerempuh-za-sajt.jpg
ORGANIZER;CN="JP Kulturni centar Bar":MAILTO:pr@barskiljetopis.me
END:VEVENT
BEGIN:VEVENT
DTSTART;TZID=UTC:20180620T213000
DTEND;TZID=UTC:20180620T213000
DTSTAMP:20260403T224209
CREATED:20180603T151117Z
LAST-MODIFIED:20180619T091617Z
UID:5605-1529530200-1529530200@www.barskiljetopis.me
SUMMARY:Festival horova: Hor "Antivari Musica"\, Bar i Hor Umjetničke škole "Vasa Pavić"\, PG
DESCRIPTION:Ženski kamerni hor „Antivari Musica“ program pod nazivom „Balkanski zvuci“\, džez pijanista Enes Tahirović\, dirigent mr Miro Kruščić& \nHor „Antivari Musica“ je osnovan 2006. godine u Baru. Osnivač\, predsjednik\, umjetnički rukovodilac i dirigent od osnivanja je mr Miro Kruščić prof. Ovaj hor je u toku 12 godina postojanja ostvario zapažene rezultate u zemlji i inostranstvu i to u: Njemačkoj\, Rusiji\, Turskoj\, Češkoj\, Italiji\, Austriji\, Hrvatskoj\, BiH\, Grčkoj\, Albaniji\, Makedoniji\, Mađarskoj. U našoj zemlji nastupao je na gotovo svim festivalima. Ovaj horski sastav je osvojio brojne prve i druge nagrade\, zahvalnice\, pohvale\, povelje na međunarodnim takmičenjima. Učestvovali su na svim najznačajnijim državnim praznicima od 2006 godine. Članice hora su većinom muzički obrazovane. Repertoar hora čine svjetovne i duhovne kompozicije raznih autora sve do 20. vijeka\, kao i filmska\, evergrin\, pop muzika\, ali i razne obrade i aranžmani crnogorskih kompozitora na temu ili motiv crnogorskog narodnog melosa. Veliku podršku horu pružaju Ministarstvo kulture CG\, Muzički centar Crne Gore. Sarađivali su Crnogorskim simfonijskim orkestrom\, Udruženim crnogorskim horovima\, kao i opštinom Bar i gotovo svim crnogorskim medijima. \nMr Miro Kruščić je rođen 1978. godine u Baru. Diplomirao je na Muzičkoj akademiji na Cetinju 2003. godine i na istoj akademiji magistrirao 2011\, u klasi prof. Darinke Matić Marović. Pored uspješnog pedagoškog rada na Cetinju i u Baru bavi se i umjetničkim radom. Godine 2006. u ime nezavisnosti države Crne Gore\, osniva ženski kamerni hor pod „Antivari Musica“. Trenutno radi kao profesor hora i orkestra u Muzičkoj školi u Baru. \n \nHor Umjetničke škole za muziku i balet „Vasa Pavić“ 2017. godine je proslavio 7 decenija postojanja. Tokom rada postizao je značajne rezultate\, i svojoj školi i zemlji donosio najvrednije nagrade\, kako u nekadašnjoj Jugoslaviji\, tako i van njenih granica. Posljednjih godina dio je velikih projekata Crnogorskog horskog ansambla i Crnogorskog simfonijskog orkestra\, sa kojima su izvodili nekoliko najznačajnijih djela klasične muzike\, kao i djela domaćih autora. Hor izvodi kompozicije raznih stilskih epoha i mnogobrojnih kompozitora. Dirigentica hora je mr Zoja Đurović i na njegovom čelu je već 21 godinu. Specijalna nagrada sa tadašnjeg Saveznog takmičenja u Beogradu je jedan od najvećih uspjeha. Sa svojim ansamblom\, ženskim ili mješovitim je interpretiranjem crnogorske himne\, obilježila sve najvažnije državne praznike i jubileje. Odnedavno je na mjestu direktora škole „Vasa Pavić“. \nMješoviti hor Umjetničke škole za muziku i balet „Vasa Pavić“ Podgorica predstaviće se na „Barskom ljetopisu“ zajedničkim nastupom učenika i profesora. Instrumentalni ansambl čine profesori škole\, kao i gosti.\nDjelo: Ariel Ramirez – Misa criolla (Misa kriolja ili Kreolska misa)\nSolisti: soprani Marina Cuca i Zorana Latković\nDirigent: mr Zoja Đurović
URL:https://www.barskiljetopis.me/event/festival-horova-hor-antivari-musica-bar-i-hor-umjetnicke-skole-vasa-pavic-pg/
LOCATION:Šetalište kod Marine
CATEGORIES:bARS program
ATTACH;FMTTYPE=image/jpeg:https://www.barskiljetopis.me/wp-content/uploads/2018/06/miro-kruscic-antivari-musica01.jpg
ORGANIZER;CN="JP Kulturni centar Bar":MAILTO:pr@barskiljetopis.me
END:VEVENT
BEGIN:VEVENT
DTSTART;TZID=UTC:20180620T210000
DTEND;TZID=UTC:20180620T210000
DTSTAMP:20260403T224209
CREATED:20180603T145731Z
LAST-MODIFIED:20180620T104346Z
UID:5590-1529528400-1529528400@www.barskiljetopis.me
SUMMARY:Kolektivna izložba barskih likovnih umjetnika
DESCRIPTION:Likovni program 31. izdanja Barskog ljetopisa\, pored samostalnih izložbi autora iz Crne Gore i regiona\, obuhvatiće i jednu kolektivnu izložbu u okviru koje će svoje radove izložiti barski akademski umjetnici. Postavka će biti izložena u Galeriji „Velimir A. Leković“\, tokom cijelog Festivala\, tačnije od 20. juna do 12. avgusta. \nCilj izložbe je dodatno afirmisati lokalne akademske stvaraoce. Izložba će biti prodajnog karaktera i može se posjetiti svakog dana\, do kraja Festivala. \nDalibor Dado Ćetković je rođen u Baru 1982. godine. Završio je Srednju likovnu školu „Petar Lubarda“ na Cetinju2001. godine kada se upisao i na Akademiju likovnih umjetnosti u Trebinju. Diplomirao je 2007. godine\, na slikarskom smjeru kod profesora Marka Musovića.  Do sada je imao preko 30 kolektivnih i 10 samostalnih izložbi u zemlji i inostranstvu. Više puta je nagrađivan na internacionalnim izložbama savremenih likovnih stvaralaca. Živi i radi u Baru. \nGoran Ćetković je rođen 1975. u Kolašinu. Diplomirao je na Fakultetu likovnih umjetnosti na Cetinju\, u klasi prof. Nikole Gvozdenovića\, 2000. godine. Izlagao je na velikom broju grupnih izložbi u zemlji i inostranstvu i učesnik je velikog broja likovnih kolonija. Samo neke od njegovih samostalnih izložbi su: Galerija „Spinnaker“ (Herceg Novi\, 1999)\, Galerija V. A. Leković (Bar\, 2000)\, Dom kulture Kolašin (2001)\, Galerija „Centar“ (Podgorica\, 2006)\, zatim izložbe koje je imao u Mojkovcu\, Kotoru\, Tivtu\, ali i Beogradu\, Zagrebu\, Splitu. Osvojio je brojne nagrade i priznanja\, među kojima su: Godišnja nagrada FLU-a sa Cetinja i Galerije „Spinnaker“ na izložbi studenata završne godine\, Nagrada za slikarstvo Udruženja likovnih umjetnika Crne Gore „Milunović\, Lubarda“\, za 2016. godinu\, kao i plaketa Tesla fondacije iz Njujorka 2017. godine. \nJakša Ćalasan je rođen 1979. godine. Završio je Akademiju likovnih umetnosti u Novom Sadu\, u klasi profesora Slobodana Kneževića Abija\, na odsjeku za grafiku. Do sada je imao veliki broj samostalnih izložbi širom Crne Gore\, Srbije\, ali i u Italiji. Neke od važnijih grupnih izložbi na kojima je učestvovao su: „Novembarski salon vizuelnih umjetnosti“ (Cetinje\, 2012. i 2014)\, „International Colony“ (Varese\, Italija\, 2011)\, „Barski likovni umjetnici“ (Nirnberg\, Njemačka\, 2008)\, „Perspektive V u Remontu“ (Beograd\, Srbija\, 2007)\, „Oktobarski salon“ (KC „Kovin“\, Srbija\, 2006)\, „Majska izložba grafike Beogradskog kruga“ (2006)\, „Izložba XIII Bijenala studentske grafike SCG“ (Beograd\, Srbija\, 2006)\, „Art klinika“ (Novi Sad\, Srbija\, 2006) i dr. Dobitnik je nekoliko nagrada i priznanja\, kao što su: Nagrada za grafiku na XIII Bijenalu studentske grafike SCG u Beogradu\, Nagrade za grafiku i crtež Art klinike „Perspektive“. Živi i radi u Baru. \nJelena Iličković Tomić je rođena 1986. godine u Baru. Diplomirala je na Fakultetu likovnih umjetnosti na Cetinju 2012. godine\, u klasi prof. Branislava Sekulića\, na odsjeku Slikarstvo. Izlagala na brojnim kolektivnim izložbama u regionu\, među kojima su: „Umjetničko čitanje Njegoša“ (galerija „Velimir A. Leković“ Bar\, 2013); „Barski umjetnici“ (galerija „Velimir A. Leković“ Bar\, 2012); „EX hibition“ (Biljarda Cetinje\, 2010); „19. Generacija“ (Scottish Pub Academia\, 2010); „Godišnja izložba FLU-a“ (Rusko poslanstvo Cetinje\, 2010) i dr. Imala je i samostalnu izložbu pod nazivom „Absence / Presence“ (JU Muzeji i galerije Podgorice\, Moderna galerija Podgorica 2015). Trenutno živi i radi u Podgorici. \nJovan Jerkov je rođen 1980. godine u Podgorici. Diplomirao je na Akademiji likovnih umjetnosti u Trebinju\, na odsjeku za grafiku\, u klasi prof. mr Mirka Toljića. Direktor je osnivač firme „Blue IT“\, kreator portala www.tvojbar.me\, a predavao je i u osnovnoj školi „Vladimir Nazor“ u Podgorici. Iza sebe ima veliki broj samostalnih i kolektivnih izložbi među kojima su: „Tradicionalna izložba članova ULUCG“ (Podgorica\, 2014. i 2018); samostalne izlože „Duobus Dimidiis“ (Galerija „Velimir A. Leković” Bar\, 2014)\, „Omnia Mea“ (Galerija „Art“ Podgorica\, 2013)\, „Dodir Andromede“ (Podgorica i Pljevlja\, 2013); likovne kolonije „Stari most“ (Bijelo Polje\, 2014) i „Suvodo“ (Berane\, 2014); potom Izložba mladih članova ULUCG (Podgorica\, 2012) i mnoge druge. \nMaja Vuksanović je rođena je 1992. godine u Baru. Osnovne i specijalističke studije grafičkog dizajna završila je na Fakultetu likovnih umjetnosti na Cetinju. Diplomirala je 2016. godine na modulu Primijenjene fotografije pod mentorstvom profesora Lazara Pejovića. Dobitnica je stipendija i brojnih nagrada iz oblasti grafičkog dizajna i fotografije. Učestvovala je u radu brojnih radionica sa temama umjetnosti\, kao i na raznim međunarodnim i internacionalnim dizajnerskim forumima\, konferencijama i festivalima. Do sada se predstavila publici izložbama kao što su: „Samostalna izložba fotografija na pruzi“ (Centar savremene umjetnosti Crne Gore\, Perjanički dom Podgorica\, 2017); kolektivna izložba fotografija „Foto fest Bar“ (2017); izložba mladih umjetnika iz Crne Gore (Internacionalni skup GNP Žabljak\, 2016); kolektivna izložba ilustracija „Artefakt Made in Cetinje Art market“ (Cetinje\, 2015); izložba najboljih studentskih fotografija „World Biennial of Student Photography“ (Novi Sad\, 2015); humanitarna izložba studenata Fakulteta likovnih umjetnosti i mladih umjetnika Crne Gore (Podgorica\, 2014)\, projekcija animacija „Kinetic typography“ (Noć muzeja\, Perjanički dom\, Podgorica)\, samostalna izložba crteža i slika (Galerija Takovska 8\, Dečji kulturni centar\, Beograd\, 2005). \nMarko Rakonjac je rođen 1985. godine u Baru. Završio je Srednju likovnu školu \,\,Petar Lubarda“ na Cetinju. Diplomirao je na Akademiji likovnih umjetnosti u Trebinju 2010. godine na odsjeku za slikarstvo\, u klasi prof. Marka Musovića. Imao jednu samostalnu i više zajedničkih izložbi. Radi kao kustos u galeriji \,\,Velimir A. Leković“ u Baru. \nMijodrag Pekić je rođen 1961. u Nikšiću. Izlagao je samostalno više puta u zemlji i inostranstvu\, učestvovao na više kolektivnih izložbi crnogorskih slikara i sudjelovao u brojnim likovnim kolonijama. Živi i radi u Baru. \nMuharem Muratović je rođen 1950. godine u Mrkojevićima u Baru. U rodnom mjestu je završio osnovnu školu\, a gimnaziju i Pedagošku akademiju u Nikšiću (odsjek likovna umjetnost) 1972. godine. Iste godine započinje i pedagoški rad kojim će se baviti u kontinuitetu\, paralelno sa slikarstvom. U toku dvije decenije rada njegovi učenici postizali su velike uspjehe\, osvajajući prve nagrade u Nju Delhiju\, Tokiju\, Londonu i Ženevi. Omiljeni je zavičajni slikar i jedan od najboljih crnogorskih slikara\, koji je svojim toplim\, prirodnim bojama ispjevao odu ženi i mrkovskom tlu. Dobitnik je mnogih nagrada i smatraju ga jednim od najboljih crnogorskih slikara. Izlagao je na brojnim samostalnim i kolektivnim izložbama u zemlji i inostranstvu. Pored onih realizovanih u skoro svim gradovima Crne Gore i državama regiona\, izdvajaju se i izložbe od njih realizovane su u Ankari\, Briselu\, Nirnbergu\, Parizu\, Lisabonu… \nNataša Drešić je rođena 1987. godine u Baru. Osnovne i specijalističke studije završila je na Fakultetu likovnih umjetnosti na Cetinju na grafičkom odsjeku\, u klasi prof. mr Anke Burić 2016. godine. Tokom 2015. godine bila je na studijskom usavršavanju na „Ecole Superieure d’Art de Lorraine“ u Metzu\, u Francuskoj. Dobitnica je brojnih stipendija i priznanja\, među kojima je i stipendija CANU za podsticanje umjetničkog podmlatka Crne Gore za 2017. godinu. Iste godine postala je član ULUCG. Tokom 2017. godine je radila kao pripravnik na slikarskom odsjeku na Fakultetu likovnih umjetnosti na Cetinju. Trenutno radi kao likovni pedagog u OŠ „Stefan Mitrov Ljubiša“ u Budvi. Značajne kolektivne izložbe i radionice su joj: Festival umjetnosti „Virski“ (galerija „V. A. Leković“\, Bar\, 2016)\, „17. Internacionalno bijenale grafike – Sarcelles“ (Pariz\, 2015)\, „Mozaik malog formata X“ (Mala galerija ULUPUDS-a\, Beograd\, 2015)\, Kolektivna izložba studenata („Galerija 42“\, Cetinje\, 2014)\, Mozaik malog formata – radionica mozaika („Barski ljetopis“\, Stari Bar\, 2013)\, „Henri Mur kao inspiracija“\, grafička radionica s britanskom grafičarkom Sarom Gilet (galerija „Miodrag-Dado Đurić“\, Cetinje\, 2012). Iza nje su i samostalne izlože: „Samoozbiljenje“ (Crnogorska komercijalna banka\, Podgorica\, 2017)\, „Samoozbiljenje“ (Centar savremene umjetnosti Crne Gore\, galerija „Centar“\, Podgorica\, 2017)\, „Diplomska izložba“ („Galerija 42“\, Cetinje\, 2016) i „Ecole Superieure d’Art de Lorraine“ – Metz (Francuska\, 2015). \nNikola Gvozdenović je rođen 1934. godine u Gluhom Dolu. Diplomirao je na Akademiji likovnih umetnosti u Beogradu 1960. godine\, u klasi prof. Mila Milunovića kod kojeg je završio postdiplomske studije 1962. godine. Odlazio je na studijska putovanja širom svijeta (Italija\, Njemačka\, Čehoslovačka\, Poljska\, Švajcarska\, Engleska\, Turska\, Grčka i SAD). Uz kontinuirani pedagoški rad izlagao je na dvadesetak samostalnih i na brojnim grupnim izložbama u zemlji i inostranstvu. Član je Udruženja likovnih umjetnika Crne Gore. Od 1988. godine živi u Sutomoru i radi kao redovni profesor na Fakultetu likovnih umjetnosti na Cetinju. \nPredrag Božović je rođen 1965. godine u Nikšiću\, gdje je završio Nastavnički fakultet – odsjek za likovno vaspitanje. Godine 2013. diplomirao je na Fakultetu umjetnosti Univerziteta Donja Gorica na specijalističkom studiju \,\,Teorija moderne i savremene umjetnosti“. Zaposlen je u OŠ \,\,Mrkojevići“ u Pečuricama. Imao je dvije samostalne izložbe i više grupnih. \nStefan Bulatović je rođen 1992. godine u Baru. Gimnaziju „Niko Rolović“ u svom gradu završio je 2011. godine\, a potom i Fakultet likovnih umjetnosti na Cetinju\, 2015. godine\, na odsjeku za grafički dizajn. Od 2017. godine član je Udruženja likovnih umjetnika Crne Gore. U periodu od 2014. do 2018. izlagao je u okviru brojnih kolektivnih postavki kao što su: Tradicionalna izložba Udruženja likovnih umjetnika Crne Gore\, „Artefact bazaar“ (Cetinje)\, nekolike humanitarne izložba studenata i mladih umjetnika Crne Gore\, „Student art festival“ (Biljarda\, Cetinje)\, „Fluid workshop“ (Bar)\, grupna izložba fotografija (Galerija 42˚\, Cetinje) i dr. Dobitnik je nagrade „Fluid Design“ foruma za najbolje tipografsko rješenje 2013. godine. \nNeda Popović je rođena 1988. godine u Baru. Osnovnu i srednju školu završila je u Baru. Fakultetsko obrazovanje stekla je na Visokoj tehničkoj školi strukovnih studija u Novom Sadu na smjeru Primijenjena fotografija. Specijalističke studije završila je na Fakultetu likovnih umjetnosti na Cetinju\, smjer Grafički dizajn. Trenutno je zaposlena u Ekonomskoj školi u Baru\, kao profesorica Istorije umjetnosti i kulture. \nSnežana Brajović je rođena 1960. godine u Baru. Osnovnu i srednju školu završila je u Baru. Diplomirala je na Akademiji likovnih umjetnosti u Sarajevu 1985. godine\, na smjeru Grafika. Izlagala je na više kolektivnih izložbi. Radi kao profesorica likovnih umjetnosti u Gimnaziji „Niko Rolović“ u Baru. \nMaja Čakalović je rođena 1987. godine u Baru. Završila je Srednju likovnu školu „Petar Lubarda“ na Cetinju\, na odsjeku Likovni tehničar. Diplomirala je na Fakultetu likovnih umjetnosti na Cetinju na odsjeku za vajarstvo\, u klasi prof. Pavla Pejovića\, kod koga je i magistrirala. Od 2010. godine je član Udruženja likovnih umjetnika Crne Gore. Do sada je osvojila Godišnju nagradu za skulpturu Fakulteta likovnih umjetnosti (Cetinje\, 2009)\, Nagradu „Hercegnovskog zimskog salona“ (Herceg Novi\, 2010)\, Nagradu PRO.PR za skulpturu na temu „Komunikacije“ (Budva\, 2016). Bitnije izložbe u okviru kojih je izlagala su: Galerija „Listen to your eyes“ (Metz – Francuska\, 2010)\, Nacionalno istorijski muzej (Tirana – Albanija\, 2011)\, „Muzeji i galerije grada Podgorice“ (Podgorica\, 2016)\, „Presjek Crnogorske savremene likovne scene 2006-2016“ (Podgorica\, 2016)\, „50. jubilarni Hercegnovski zimski salon“ (Herceg Novi\, 2017). Tu su i mnogobrojne kolektivne izložbe u zemlji i inostranstvu. Iza sebe ima i veliki broj samostalnih izložbi širom Crne Gore\, kao i umjetničkih kolonija i rezidencija. \nMarko Čakalović je rođen 1984. godine u Baru. Srednju likovnu školu „Petar Lubarda“ na Cetinju završio je 2003. godine. Diplomirao je 2008. godine na Fakultetu likovnih umjetnosti na Cetinju. Član je Udruženja likovnih umjetnika Crne Gore od 2009. godine. Dobio je Godišnju nagradu za skulpturu Fakulteta likovnih umjetnosti\, 2007. godine. Učestvovao je na brojnim grupnim izložbama i rezidencijama. Neke od najvažnijih izložbi su mu: Tradicionalna godišnja izložba ULUCG (Podgorica\, 2017. i 2018)\, „Internazionale Studio Colombo“ (Napulj\, 2016)\, Internacionalno bijenale portreta „Interbifep“ (Bosna i Hercegovina\, 2015)\, „Art Salon 2015“ (Makedonija\, 2015)\, Kulturni centar  (Makedonija\, 2014)\, „Barski likovni umjetnici u Nirnbergu“ (Njemačka\, 2008) i dr. Radovi su mu publikovani u časopisu za umjetnost i kulturu „Emboss Magazine“ (Kanada\, 2016). \nPetar Vujošević je magistar slikarstva koji živi i radi u Baru i Beogradu. Autor je i osnivač Ljetnje škole mozaika u Baru za čiju je organizaciju i rad 2015. godine dobio Nagradu ULUPUD-a za najuspješnijeg likovnog pedagoga na „50. Dečjem oktobarskom salonu“\, održanom u Muzeju primenjenih umetnosti u Beogradu. Takođe\, autor je i više projekata koji su realizovani u Baru u sklopu „Barskog ljetopisa“: „Kamen je znamen“ (2000)\, „Legenda o gvožđu“ (2001)\, „Da\, voda“ (2002.) i „Jedan drugi svijet“ (2004). Održao je brojna predavanja i vodio veliki broj radionica mozaika: Ljetnja škola mozaika (Arheološki muzej – Muzeji i galerije Budva\, 2015)\, Kurs mozaika (Galerija V. A. Leković\, Bar\, 2013)\, Radionica mozaika za decu (Muzej primenjenih umetnosti\, Beograd\, 2013)\, XI Međunarodni umetnički kamp\, radionica mozaika sa grupom „Ametist“ (Trstenik\, 2011)\, Letnja radionica mozaika za djecu (Kalemegdanska tvrđava\, Beograd\, 2009)\, Radionica mozaika u okviru manifestacije Noć muzeja\, (Kalemegdanska tvrđava\, 2009)\, Ljetnja škola keramike (Stari grad Bar\, 2006)\, Radionica mozaičkih tehnika\, grupa „Ametist“ (galerija Stara kapetanija\, Zemun\, 2004)\, Tribina „Savremeni materijali u livenju mozaičkih kompozicija“ (galerija SULUJ\, Beograd\, 2004)\, Tribina „Mozaik nekad i sad“ (galerija V. A. Leković\, Bar\, 2002). Autor je i osnivač „Beogradskog festivala mozaika“ (2016) i „Festivala Virski“ (2015. i 2016) kao i projekata „Putevi umjetnosti“ i „Mozaik malog formata“ (održava se u Beogradu od 2006). \nDanijela Stanković Drobnjak je rođena 1976. godine u Baru. Završila je Akademiju likovnih umjetnosti na Cetinju\, u klasi prof. Smaja Karaila. Član je Udruženja likovnih umjetnika Crne Gore od 2002. godine. Izlagala je u galerijama u nekoliko gradova Crne Gore i bila učesnik brojnih kolektivnih izložbi: Izložba barskih umjetnika u Nirnbergu (2008)\, Izložba barskih umjetnika „Baru u čast“ (2009)\, izložba \,\,Umjetničko čitanje Njegoša“ (2013)\, Likovni salon likovnih pedagoga\, Podgorica (2017. i 2018)\, podgorički „Art festival“ (2017)\, Tradicionalne izložbe ULUCG i dr. Bavi se pedagoškim radom u OŠ „Jugoslavija“ u Baru.
URL:https://www.barskiljetopis.me/event/kolektivna-izlozba-barskih-likovnih-umjetnika/
LOCATION:Galerija “Velimir A. Leković”
CATEGORIES:Likovni program
ATTACH;FMTTYPE=image/jpeg:https://www.barskiljetopis.me/wp-content/uploads/2018/06/galerija-lekovic.jpg
ORGANIZER;CN="JP Kulturni centar Bar":MAILTO:pr@barskiljetopis.me
END:VEVENT
BEGIN:VEVENT
DTSTART;TZID=UTC:20180619T213000
DTEND;TZID=UTC:20180619T213000
DTSTAMP:20260403T224209
CREATED:20180603T150758Z
LAST-MODIFIED:20180619T091521Z
UID:5600-1529443800-1529443800@www.barskiljetopis.me
SUMMARY:Festival horova: Hor "Jedinstvo"\, Kotor i Hor "Zima"\, Bar
DESCRIPTION:Hor „Jedinstvo“ zvanično je osnovan 1839. godine\, mada je zabilježeno da je grupa kotorskih pjevača djelovala i desetak godina prije službene registracije. Slogan Društva je „Pjesmom srcu – srcem rodu“. Himnu „Jedinstva“\, povodom proslave pedesetogodišnjeg opstanka\, 1889. spjevao je prot. Jovan Sundečić\, a komponovao Dionisije Pl. Sarno San Đorđo. Osnovni cilj Društva je bavljenje kulturnim i prosvjetnim radom\, a naročito crkvenim\, umjetničkim i narodnim pjevanjem i na taj način čuvanje i njegovanje tradicije. Društvo raspolaže bogatom nototekom. Hor je imao mnogo uspješnih turneja u zemlji i inostranstvu (Srbija\, Hrvatska\, Bosna i Hercegovina\, Njemačka\, Austrija\, Mađarska\, Švajcarska\, Češka\, Slovačka\, Rusija\, Grčka\, Bjelorusija)\, i održao veliki broj koncerata i takmičenja u značajnim koncertnim prostorima (Kraljevska kapela Univerziteta\, Bon; Katedrala Svetog Pantelejmona\, Keln; Crkva Svetog Petra i zgrada UNIDO\, Beč; Sala Ministarstva kulture Češke\, Prag…) Neki koncerti su snimljeni za potrebe televizijskih kuća: DW\, RTS\, RTCG\, RTRS\, TV Korfu GR. Na 16. Jugoslovenskim horskim svečanostima (JHS) u Nišu (1996) hor je nagrađen „za najbolju interpretaciju muzike starog majstora“ (Orlando di Lasso: Super Flumina Babylonis). Na 17. JHS u Nišu (1998) hor je nagrađen „za autentično izvođenje srpske duhovne muzike prema hilandarskom zapisu\, uspješnu interpretaciju djela iz najstarije epohe srpske duhovne muzike i njegovan horski zvuk“ a na 18. JHS u Nišu (2000) „za najbolju interpretaciju muzike starog majstora“ (Orlando di Lasso: Bon jour mon coeur). Godine 2008. u Prijedoru na Međunarodnom festivalu „Zlatna vila“ hor je nagrađen nagradom za najbolju interpretaciju starog majstora iz oblasti pravoslavne duhovne muzike. Kulturno-prosvetna zajednica Srbije dodijelila je Društvu „Izuzetnu Vukovu nagradu“ za 2004. godinu. Hor je bio učesnik 40. Mokranjčevih dana 2005. godine u Negotinu\, kao i drugih festivala: Valjevo (2006)\, Pančevo (2009)\, Sombor (2010) i Budva Grad teatar (2012\, 2013.) u Crnoj Gori. Hor je učestvovao i na međunarodnom takmičenju „Koložski blagovest“ u Bjelorusiji i osvojio prestižnu nagradu „Laureat II stepena“ u svojoj kategoriji u konkurenciji 30 horova. \nDirigent Mihajlo Lazarević (1971)\, diplomirao je na Akademiji umetnosti\, Odsek Muzička akademija\, podgrupa za opštu muzičku pedagogiju u Novom Sadu. Magistrirao je na Muzičkoj akademiji na Cetinju\, u klasi prof. Darinke Matić Marović. Počasni je doktor nauka Evropskog Univerziteta. Vođenjem horskih ansambala bavi se od 1992. godine kao asistent u horovima AKUD „Sonja Marinković“ i „Sv. Stefan Dečanski“ u Novom Sadu. Od 1994. godine vodi „Jedinstvo“. Radi u Školi za osnovno i srednje muzičko obrazovanje „Vida Matjan“ u Kotoru kao profesor hora\, dirigovanja i drugih teoretskih predmeta. Profesor je i u Bogosloviji „Sveti Petar Cetinjski“ gdje predaje crkveno pojanje i vodi hor te crkveno-prosvjetne ustanove. Od 2003. do 2007. učestvuje kao asistent dirigentima Darinki Matić Marović i Alex Innecco-u u okviru manifestacije „KotorArt“. Ostvario je nekoliko velikih turneja po srednjoj Evropi i izdao 7 muzičkih kompakt diskova. \n \nHor „Zima“ je osnovan 2015. godine u Baru. Bronzani je laureat Međunarodnog takmičenja horova u Herceg Novom. Do sada je učestvovao na festivalima kao što su: „Barski ljetopis“ (2017)\, „Živa ulica“ (Kolašin\, 2017)\, Bozićni festival Dukley Gardens-a (2016\, 2017).
URL:https://www.barskiljetopis.me/event/festival-horova-hor-jedinstvo-kotor-i-hor-zima-bar/
LOCATION:Šetalište kod Marine
CATEGORIES:bARS program
ATTACH;FMTTYPE=image/jpeg:https://www.barskiljetopis.me/wp-content/uploads/2018/06/JEDINSTVO-BUTUA-COM.jpg
ORGANIZER;CN="JP Kulturni centar Bar":MAILTO:pr@barskiljetopis.me
END:VEVENT
BEGIN:VEVENT
DTSTART;TZID=UTC:20180619T200000
DTEND;TZID=UTC:20180619T213000
DTSTAMP:20260403T224209
CREATED:20180530T094356Z
LAST-MODIFIED:20180604T134630Z
UID:5200-1529438400-1529443800@www.barskiljetopis.me
SUMMARY:Koncert učenika barske muzičke škole
DESCRIPTION:Do osnivanja i početka rada škole za osnovno muzičko obrazovanje „Petar II Petrović Njegoš“ došlo je tek septembra 1983. godine. Naime\, novoosnovana muzička škola postala je radna jedinica Kulturnog centra\, u čijem sastavu su bili: Dom kulture\, Muzej\, Galerija\, Biblioteka i Arhiv. Škola za muzičko obrazovanje počela je s radom u zgradi bivše Carinarnice u Baru\, površine 440m2\, koja je adaptirana za potrebe škole poslije katastrofalnog zemljotresa 1979. godine. U zgradi je bilo 11 učionica za klavir\, harmoniku i gitaru. Za upis se prijavilo 150 djece\, uzrasta od 7 do 8 godina. Nakon provjere sklonosti i sposobnosti za muziku prijavljene djece\, stručna komisija je primila 66 djece\, koja su postala redovni učenici Muzičke škole. Na dužnost upravnika Škole postavljen je Božidar Rakonjac\, profesor\, sa završenom muzičkom akademijom\, a nastavu su izvodili: Ljubinka Knežević\, prof. muzike\, Ranko Domazetović\, nast. i Svetozar Vujić\, str. učitelj muzičkog vaspitanja. Osnovani su sljedeći odsjeci: klavir\, harmonika\, gitara\, klarinet\, violina. Izvođena je i nastava pripremnog razreda za zainteresovanu djecu u cilju njihovog osposobljavanja za nastavljanje školovanja\, a\, takođe\, u ovoj oblasti su organizovani razni oblici vannastavnih aktivnosti. Pored nastavnika u stalnom radnom odnosu\, angažovani su i nastavnici Muzičke škole iz Titograda. Prema izvještaju Škole za školsku 1988/99. godinu u školi su bila 132 učenika\, u 9 odjeljenja na odsjecima: klavir\, harmonika\, gitara i klarinet (klavir 55\, harmonika 40\, gitara 36 i klarinet 1 učenik). Nastavu je izvodilo 6 redovnih nastavnika\, 1 spoljni saradnik i 1 po ugovoru o djelu. U toku godine\, kako se ističe u izvještaju\, pripremljena su i izvedena četiri koncerta za građane. Rad škole u ovom periodu obilazio je prosvjetni savjetnik muzičkog vaspitanja Radonja Vučeković. \nOva škola je u sastavu Kulturnog centra Bar bila do 9. juna 1990. godine\, kada je postala samostalna ustanova. Tada je\, na prijedlog organa škole i uz saglasnost Skupštine opštine Bar\, dobila zvaničan naziv Škola za osnovno muzičko obrazovanje „Petar II Petrović Njegoš“ Bar. Škola pripada prvom (osnovnom) stupnju obrazovanja\, a po obezbijeđenom stručnom kadru i opremljenosti ima sve uslove da preraste u srednju muzičku školu. Kako je postojeća zgrada Carinarnice\, u kojoj je radila škola od osnivanja\, adaptirana za Italijanski konzulat u Baru\, škola je preseljena u zgradu Gimnazije „Niko Rolović“\, u kojoj je muzičkoj školi dato na upotrebu 1150m2 školskog prostora i to bez naknade. Brojno stanje učenika se povećavalo\, pa je u jednom periodu bilo i 230 učenika. U školi postoje sljedeći odsjeci: klavir\, violina\, violončelo\, gitara\, harmonika\, flauta\, klarinet\, truba\, horna\, a od nedavno i trombon. Trenutno dužnost direktora škole obavlja Aleksandra Vojvodić Jovović. \nŠkola je uključena u tokove savremenog muzičkog obrazovanja i postiže zapažene rezultate u svim vidovima aktivnosti. Uspostavila je saradnju sa ostalim muzičkim školama u zemlji. Nastavnici učestvuju na seminarima i drugim oblicima stručnog usavršavanja u ovoj oblasti. Za svoj rad dobila je brojna priznanja: Nagradu „24. novembar“\, nagradu „Stana Tomašević-Arnesen“ i oko 500 diploma i plaketa republičkog\, saveznog i međunarodnog značaja. Svojom ukupnom djelatnošću ova škola u znatnoj mjeri obogaćuje muzički život u gradu.
URL:https://www.barskiljetopis.me/event/barska-muzicka-skola/
LOCATION:Dvorac kralja Nikole
CATEGORIES:Muzički program
ATTACH;FMTTYPE=image/jpeg:https://www.barskiljetopis.me/wp-content/uploads/2018/05/barska-muzicka.jpg
ORGANIZER;CN="JP Kulturni centar Bar":MAILTO:pr@barskiljetopis.me
END:VEVENT
BEGIN:VEVENT
DTSTART;TZID=UTC:20180618T213000
DTEND;TZID=UTC:20180618T213000
DTSTAMP:20260403T224209
CREATED:20180603T150418Z
LAST-MODIFIED:20180619T092921Z
UID:5595-1529357400-1529357400@www.barskiljetopis.me
SUMMARY:Festival horova: KIC POP Hor\, Podgorica
DESCRIPTION:„KIC POP“ hor je osnovan 1. marta 2017. godine\, kada je održana prva proba. Osnovan je kao građanski projekat nekoliko višedecenijskih zaljubljenika u horsko pjevanje\, u saradnji sa dirigentom prof. Sašom Barjaktarovićem. Osnivač hora je NVU „Kutak“ uz logistiku i podršku JU KIC „Budo Tomović“. Hor je do danas održao čak 22 koncerta širom Crne Gore! Od toga osam koncerta u okviru projekta „Bez dileme – antifašizam“\, i to 6 u Velikoj KIC sali\, jedan u Nikšićkom pozorištu i jedan na platou ispred Skupštine Crne Gore\, 8. maja 2018. godine. \nČetrnaest pop koncerata održao je u Podgorici\, Budvi\, Kotoru\, Herceg Novom\, Cetinju… Hor broji oko 70 članova raznih zanimanja i interesovanja\, generacija – od srednjoškolaca do penzionera\, koje okuplja ljubav prema muzici\, pjevanju i druženju. Na „Barskom ljetopisu“ predstaviće se u sastavu od 40 članova i tom prilikom izvesti raznovrsni repertoar koji čine domaći i svjetski pop-rok hitovi. Solisti u Baru biće Lorena Janković\, Jovan Aleksić\, Jovan Vuković i Milan Bukilić.
URL:https://www.barskiljetopis.me/event/festival-horova-kic-pop-hor-dirigent-prof-sasa-barjaktarovic/
LOCATION:Šetalište kod Marine
CATEGORIES:bARS program
ATTACH;FMTTYPE=image/jpeg:https://www.barskiljetopis.me/wp-content/uploads/2018/06/KIC-POP-HOR-u-budvanskom-Starom-gradu-2-1.jpg
ORGANIZER;CN="JP Kulturni centar Bar":MAILTO:pr@barskiljetopis.me
END:VEVENT
BEGIN:VEVENT
DTSTART;TZID=UTC:20180618T213000
DTEND;TZID=UTC:20180618T213000
DTSTAMP:20260403T224209
CREATED:20180531T122940Z
LAST-MODIFIED:20180615T233329Z
UID:5290-1529357400-1529357400@www.barskiljetopis.me
SUMMARY:Barski ljetopis i KP "Zetski dom": "Orkanski visovi"\, režija Dora Ruždjak Podolski
DESCRIPTION:Barski ljetopis i Kraljevsko pozorište “Zetski dom”\nEmili Bronte\n“ORKANSKI VISOVI” \nRežija: Dora Ruždjak Podolski\nDramatizacija i dramaturgija: Stela Mišković\nScenografija: Jelena Tomašević\nKostim: Lina Leković\nMuzika: Slobodanka Bobana Dabović\nDizajn svjetla: Elvis Butković\nFoto: Duško Miljanić \nUloge: Miloš Pejović\, Ana Vučković\, Katarina Krek\, Dejan Ivanić\, Branka Stanić\, Emir Ćatović\, Jelena Simić\, Simo Trebješanin\, Ognjen Raičević / Tomaš Jovanović       \nO predstavi \nKlasik engleske i evropske književnosti\, „Orkanski visovi“ Emili Bronte doživio je prvu dramatizaciju na Balkanu u koprodukciji festivala Barski ljetopis i Kraljevskog pozorišta Zetski dom na Cetinju. Predstava je premijerno izvedena 20. jula 2017. godine u Starom Baru\, a 24. oktobra na Cetinju. Na sceni u Starom Baru\, rediteljka je insistirala na ambijentalnosti prostora\, koji upisuje dodatni sadržaj\, gdje metafora zavisi od metafizike samog prostora i vremena. Takva se postavka igra na svim otvorenim scenama\, gdje prostor uvlači interprete u sebe\, i isto tako interpreti – glumci upisuju svoj izražaj u prostor. U zatvorenom prostoru\, dobija se intimnost koja je potrebna za sprovođenje osnovnog koncepta\, a to je prisustvo\, svjedočenje. Metafizičnost zavisi od simbolike detalja – dramaturškog\, rediteljskog\, a pogotovo glumačke izražajnosti. Dramatizacija Stele Mišković progovara o izborima koje pravimo\, načinu na koji se nosimo sa njima\, načinu na koji prihvatamo tuđe izbore\, dosljednosti koju imamo u odnosu na ono što smo izabrali i zašto pravimo izbore sa kojima nismo spremni da živimo. \nRiječ rediteljke: \n“Roman govori o ljudskim manama sasvim otvoreno\, on ne skriva čovjeka i njegove svijetle i mračne strane. Bronte vrlo hrabro sprovodi tabu temu zlostavljanog djeteta\, Hitklifa\, koji dolazi u tuđu porodicu bez ikakvog pedigrea. Sa tom tematikom\, usvajanjem djece\, mi se i danas mučimo. Radeći na ovom komadu uvidjela sam da Bronte prvi put u istoriji književnost govori o razvodu. Bronte je samim tim hroničar svega što se nama danas događa. Mi živimo slobodnije\, ali istovremeno opterećenije. Uvijek sam smatrala da čovjek po suštni i potrebama uvijek ostaje isti\, samo se socijalna struktura mijenja\, način na koji nas društvo ograničava.” \nDora Ruždjak Podolski \nPozorišna kritika\nMelodrama napuštene dece u barskoj tvrđavi\nAna Tasić\, Politika\, 25.7.2017. \nBar- Na festivalu „Barski ljetopis“ koji ove godine obeležava trideset godina postojanja\, premijerno su izvedeni „Orkanski visovi“\, koprodukcija festivala i Kraljevskog pozorišta Zetski Dom na Cetinju. Reč je o prvoj pozorišnoj postavci viktorijanskog romana Emili Bronte na Balkanu\, kako je najavljeno\, po dramatizaciji Stele Mišković. Ovo je jedina premijerna pozorišna produkcija ove godine na „Ljetopisu“\, inače karakterističnom po posebnom kvalitetu regionalnih gostujućih predstava. Između ostalih su prisutne brojne predstave iz Srbije\, od „Pijanih“ Ateljea 212 i „Novog doba“ Bitef teatra\, do „Ane Edeš“ Narodnog pozorišta iz Subotice. „Barski ljetopis“ koji sada vodi spisateljica Ksenija Popović\, ove godine traje duplo duže nego što je to inače slučaj\, od 17. juna do 20. avgusta. Podeljen je na dva komplementarna dela\, kako je objašnjeno u programu\, večernju scenu tradicionalnog tipa\, i prateći program\, čiji je cilj vraćanje umetnosti kroz sadržaje koji traže publiku. \nDramski tekst „Orkanski visovi“ Stele Mišković koncentrisan je na istraživanja tamnih ponora ljudske prirode\, odnosa između civilizacije i kulture\, ljubavi i strasti\, ali i porodičnih konflikata\, društvene netolerancije\, rasizma\, mržnje prema drugačijima. Rediteljka iz Hrvatske\, Dora Ruždjak Podolski\, u maniru stilizovanog realizma spretno je vodila radnju. U igri se dosledno prepliću nežnost i surovost\, što je odgovarajuće praćeno diskretnom muzikom Slobodanke Dabović. Istančano i poetično su rešene scene zbližavanja Keti i Hitklifa. Naročito su efektne onda kada su oni\, kao deca\, odvojeni na zidini sa desne strane glavne scene\, oko drveta. Tako se vizualno i simbolički upečatljivo uspostavlja njihov mikro svet\, značenje izolacije ljubavi\, zaštićene od udaraca sredine koja ih prezire. Sugestivno su ostvarene i ljubavne scene\, izlivene u strasti\, kada su njihova tela zgurana u ormaru\, simbolom potrebe za begom od sveta. Paralelno sa takvim nežno-burnim\, romantičarski uobličenim ljubavnim prizorima\, na sceni se uzbudljivo grade i situacije pakosti i mržnje\, ljubomore i osvete. Kroz sablasne zvuke i bolne scene fizičkog nasilja\, između Hitklifa i Hindlija\, i Hitklifa i Izabele (Jelena Simić)\, stvara se kontrateža poeziji ljubavi. \nIzvedena na vrlo inspirativnom\, otvorenom prostoru Starog Bara\, ova inscenacija Bronteovog klasika je izrazito ambijentalno postavljena. Prostor je detaljno\, maštovito i funkcionalno iskorišćen. Temeljno se upotrebljavaju prostori u dubini starog kamenog zdanja\, prozori na spratu\, okolne zidine i drveće. Dopunjen i okružujućim brdima i razgranatim zidinama starog grada\, ambijent u celini snažno prenosi gotičku atmosferu romana\, tamne\, fatalističke tonove koji slikaju radnju (scenografija Jelena Tomašević\, kostimi Lina Leković). \nDejan Ivanić igra Hindlija sa više afektacije nego što je to potrebno\, ali nesumnjivo odlučno predstavlja zversku surovost prema Hitklifu\, zbog klasnih razlika. Maltretira ga i verbalno i fizički\, ophodi se sa njim kao da je životinja\, otkrivajući zapravo svoju užasnu ograničenost svesti. Emir Ćatović je precizan i odmeren Edgar\, staložen i posvećen suprug. Katarina Krek je ubedljiva kao Neli\, Simo Trebješanin je Ernšo\, Branka Stanić Frensis\, a Ognjen Raičević Herton. \nMiloš Pejović kao progonjeni Hitklif\, usvojeno dete koje se bori sa netrpeljivošću okruženja\, izvanredno je upečatljiv. Glumac donosi autentičnu scensku pojavnost\, neobuzdano prisustvo\, sirovu seksualnost\, ali i tananu osećajnost u intimnim trenucima sa Keti. Ana Vučković kao Keti je u senci snage Pejovićeve igre. Ipak\, i ona dovoljno sugestivno oblikuje rascepanost između divlje\, strastvene ljubavi prema Hitklifu\, i potrebe za stabilnošću i jednostavnošću\, koje donosi brak sa Edgarom. U rediteljskom čitanju lika\, naročito je izražajna scena koja odražava njen slom nakon gubitka Hitklifa\, kada on odlazi u naručje Izabele\, iz osvete.  Keti onda odsutno čerupa jastuk na gornjem prozoru\, rasturajući perje koje lebdi\, poetičan simbol njihove neuhvaćene\, lutajuće ljubavi. \nKada je ljubav nemoguća\, zbog svoje eruptivne\, razorne snage\, prejake za ovaj svet\, nema joj kraja. Preliva se u život posle smrti\, što je slučaj sa ljubavlju između Keti i Hitklifa. Oni se u ovoj vrlo uspešnoj barskoj predstavi konačno spajaju na drugoj strani vremena\, tamo gde opstaju osećajnost i lepota\, suviše krhki za ovaj svet. \nOrkanski visovi: Poetički i stilski svedena interpretacija klasika\nIva Čukić Šoškić\, Peripetija\, 28.10.2017. \nU pozorištu Zetski dom prvi put je 24. oktobra 2017. godine postavljena na scenu predstava „Orkanski visovi“\, po motivima romana Emili Bronte\, u adaptaciji Stele Mišković i režiji  hrvatske rediteljke Dore Ruždjak Podolski (premijerno izvedena 20. jula na sceni u Starom Baru\, u produkciji Barskog ljetopisa i Zetskog doma). \nPredstava „Orkanski visovi“ nije\, kako bi se u prvom mahu očekivalo\, samo melodrama o neostvarenoj ljubavi\, već se kroz  zamršenu priču punu obrta nameću razni podteksti podstičući nas u otkrivanju mnogobrojnih značenja teksta – o čednosti bića dok još nije uslovljeno očekivanjima društveno prihvaćenih vrijednosti i normi\, o surovom neprihvatanju drugačijih\, o nikad pomirenim staleškim nejednakostima u društvu i igrama moći\, rasizmu\,o bezdanu ljudske samoće s kojom se svako rodi i čezne za nečijom pažnjom…i tako redom. Takođe\, realistički jezik ove predstave je efektan i britak\, na mahove stilizovan i pun simbolike\, a opet ne postajući nikad suvišan\, banalan ili patetičan\, pružajući gledaocu mogućnost totalnog uživljavanja u radnju\, baš kao prilikom čitanja ovog klasika. \nRediteljka je spretno rukovodila igrom glumaca na sceni igrajući se smislom vremena i prostora\, konstantno preplićući momente sadašnjosti i budućnosti\, a isto tako samim njihovim kretanjem po sceni  simbolično razdvaja „komade“ prostora u kojima se radnja simultano odvija. Scena (Jelena Tomašević) u mnogome doprinosi stvaranju atmosfere ovog viktorijanskog romana\, ali isto tako ne želeći da bude u potpunosti doslovna ostavlja ponegdje da se maštom gledaoca nadogradi prostor\, dok muzika Slobodanke Dabović nenametljivo podvlači emotivnu dimenziju pojedinih scena. \nDuhovna metamorfoza koju proživljavaju svi glavni likovi u ovoj priči slikovito je prezentovana ne samo kroz samu glumu\, već i preko odgovarajućeg kostima (Lina Leković) i šminke upečatljivo se odražavajući na njihovu fizičku pojavu. Hindli (Dejan Ivanić)\, doživotno zatrovan mržnjom prema svom usvojenom bratu Hiklifu (Miloš Pejović)\, od najprije bogatog\, uglađenog\, učenog ali i bestijalno surovog čovjeka postaje propala\,očajna i cinična pijanica. Hiklif\, najprije ravnopravan sa bratom Hindlijem\, od neuglednog i prljavog poljskog radnika (kakvim ga je učinio Hindli nakon očeve smrti) nakon nekoliko godina odsustva vraća se kao bogataš i gospodin\, dok Keti čini preobražaj pa od bezbrižne\, slobodne i neukrotive djevojke\, lepršave u svojoj jednostavnosti i zaljubljenosti\, postaje konformistkinja i odabira ugodan život umjesto autentične ljubavi. \nGlumci su bili međusobno dobro uigrani i skladni bez nekih većih odstupanja u kvalitetu igre. Miloš Pejović je odlično prikazao mnogobrojne nijanse Hiklifovih osjećanja predstavljajući stidljivost i povučenost tek na ulici pronađenog divljeg dječaka\, djetinje čedne ljubavi prema Keti\, strast\, ponos\, prkos i bijes iznevjerenog ljubavnika. Veoma uvjerljivo i izražajno Ana Vučković je prikazala lik Keti\, njenu dobrotu\, slobodoumnost i šarm\, neopterećenost društvenim normama\, a onda i njenu upečatljivo vidljivu promjenu\, pokondirane dame\, osorne i neprijatne prema nižem staleškom sloju. Dejan Ivanić kao Hindli vrlo ekspresivno tumači složenost ovog lika čija zloba potiče iz neutažene žeđi za očevom ljubavlju\, straha da će je izgubiti sa dolaskom novog člana porodice\, a agresivnost i cinizam posljedica su nemoći da on tu išta promijeni. Hindlijevu ženu Frensis uspješno igra Branka Stanić dočaravajući nemirni i krhki duh ovog lika\, pa je do rastrojstva dovodi Hindlijeva životinjska grubost prema Hiklifu\, a od idealizovonag osjećanja ljubavi pada u ponore sopstvenog mraka. Emir Ćatović i Jelena Simić korektno su tumačili likove brata i sestre\, Edgara i Izabelu\, koje iz mrtvila uljuljkanog buržujskog života Hiklif i Keti bude svojim destruktivnim duhom. Katarina Krek odlično se snašla  u ulozi Neli\, pokorne i ljubazne služavke\, nataloženog osjećaja samoće i gorčine\, dok je Simo Trebješanin vjerodostojno predstavio Ernša\, Ketinog i Hindlijevog oca\, njegovu humanost i pravdoljubivost\, čija smrt uzrokuje poljuljanost ranije baštinjenih vrijednosti u porodici.\n„Orkanski visovi“ je predstava koja snagom narativne strukture\, izvanrednom glumom i inteligentom režijom svakako zavrijeđuje pažnju publike. \nRediteljka: \nDora Ruždjak Podolski je renomirana hrvatska rediteljka koja je do sada režirala sedamdesetak dramskih\, operetnih i opernih naslova\, među kojima su i: Madama Butterfly Puccini)\, Traviata (Verdi)\, Tragedija mozgova (Kamov)\, Chicago (Kander – Fosse – Ebb)\, Priča o vojaku (Stravinski – Ramuz)\, Ljepotica i zvijer (Woolverton – Rice – Ashman)\, La Boheme (Puccini)\, San ljetne noći (Shakespeare)\, Žena – bomba (Sajko)\, Acis i Galatea (Handel)\, Slučajevi običnog ludila (Zelenka)\, Carmen (Bizet)\, Cabaret (Masteroff – Ebb – Kander)\, Regoč (I.B. Mažuranić)\, Dorothy Gale (Zajec)\, Ana Karenjina (Tolstoj)\, Amadeus (Schaffer)\, Posljednji dani mira (Vidić). Režirala je u Hrvatskom narodnom kazalištu u Zagrebu\, Splitu\, Osijeku i Rijeci\, na Dubrovačkim ljetnim igrama\, u GK „Komedija“\, GK „Trešnja“\, ZKM-u\, GDK „Gavella“ i dr.\, te u Sloveniji\, Bosni i Hercegovini\, Crnoj Gori\, Rusiji i Kanadi. S Frankom Perković 2001. osnovala je „Kazališnu udrugu frustriranih redatelja“ (KUFER)\, koja je afirmisala niz mladih umjetnika\, reditelja\, glumaca\, plesača i koreografa. Od 2012. godine vodi Umjetničku organizaciju „Ruždjak i Perković“ (RUPER). Bila je direktorka dramskog programa Dubrovačkih ljetnih igara od 2009. do 2012. godine. Od 2017. godine je direktorka festivala Dubrovačke ljetnje igre. Predaje glumu na Muzičkoj akademiji i Akademiji dramske umjetnosti u Zagrebu. Dobitnica je nagrade Goran za mlade pjesnike\, nagrade za režiju Postojanog kositrenog vojnikana „Naj\, naj“ festivalu (2006.) te Nagrade hrvatskog glumišta za režiju Chicaga(2004.)\, Ljepotice i zvijeri (2008.) i Madame Buffault (2015.). Ljubavni napitak\, Čarobna frula\, Slavuj\, Madame Buffault i Agrippina\, projekti tri umjetničke akademije i TTF-a koje je vodila i režirala\, nagrađeni su Posebnom rektorovom nagradom (2008.\, 2010.\, 2013.\, 2015. i 2016.)\, a Čarobna frula i La Boheme (predstava HNK Split) i nagradom „Milka Trnina“. Predstave Rent a friend\, Chicago\, Ljepotica i zvijer i Cabaret nagrađene su Nagradom hrvatskog glumišta za najbolju predstavu u cjelini.
URL:https://www.barskiljetopis.me/event/barski-ljetopis-i-kp-zetski-dom-orkanski-visovi-dora-ruzdjak-podolski/
LOCATION:Stari Bar – amfiteatar
CATEGORIES:Pozorišni program
ATTACH;FMTTYPE=image/jpeg:https://www.barskiljetopis.me/wp-content/uploads/2018/05/orkanski4.jpg
ORGANIZER;CN="JP Kulturni centar Bar":MAILTO:pr@barskiljetopis.me
END:VEVENT
BEGIN:VEVENT
DTSTART;TZID=UTC:20180617T210000
DTEND;TZID=UTC:20180617T210000
DTSTAMP:20260403T224209
CREATED:20180603T110101Z
LAST-MODIFIED:20180614T070304Z
UID:5450-1529269200-1529269200@www.barskiljetopis.me
SUMMARY:Dušan Vesić: promocija romana "Magi - kao da je bila nekad"
DESCRIPTION:Dušan Vesić\n„MAGI – KAO DA JE BILA NEKAD“ (roman)\nmoderator: Željko Milović  \nO autoru \nDušan Vesić je rođen u Beogradu 1959. godine. Smatraju ga jednim od najvažnijih rock-novinara Jugoslavije u periodu od 1980. do 1990. godine. Pisao je za gotovo sve relevantne novine i časopise tog vremena promovišući rock-kulturu. Bio je urednik za domaću scenu u časopisima Rock i Pop Rock. Bio je direktor festivala zabavne muzike Beogradski šlager – Menadžer (1992–1995). Od 1996. godine bavi se video-produkcijom. Autor je kultnog dokumentarnog TV-serijala Rockovnik (40 epizoda) i TV-serije i filma EKV – Kao da je bilo nekad. Živi u Beogradu i Puli. \n  \n  \nO djelu \n \n„Dušan Vesić je ispisao važnu i potresnu knjigu o velikim mukama\, blistavom daru i tragičnom kraju najveće heroine jugoslovenskog rock’n’rolla. Njegova priča o Margiti Stefanović\, članice benda EKV\, koliko teskobna toliko i poštena\, koliko gorka toliko i iskrena\, nije samo nezaobilazan dokument za svakoga ko voli i poštuje Magi\, nego i ogledalo u kojem će se prepoznati oni koji su umeli da ublaže njen bol\, oni koji su se okoristili njenom nemoći i oni koji su pokazali ravnodušje pred njenim strašnim patnjama. U isto vreme\, to je razorna priča o usponu i propasti jugoslovenske srednje klase i licu i naličju Beograda. Pisana autoritativno i sa atributima istorijske rasprave\, Magi: Kao da je bila nekad jeste duboko čestita knjiga koja pomera granice i postavlja nove standarde\, ne samo u ovdašnjoj rock literaturi\, nego i znatno šire i dalje od toga.“ \nIvan Ivačković
URL:https://www.barskiljetopis.me/event/promocija-romana-magi-kao-da-je-bila-nekad-dusan-vesic/
LOCATION:Plato Knjaževe bašte
CATEGORIES:Književni program
ATTACH;FMTTYPE=image/jpeg:https://www.barskiljetopis.me/wp-content/uploads/2018/06/dusan-vesic.jpg
ORGANIZER;CN="JP Kulturni centar Bar":MAILTO:pr@barskiljetopis.me
END:VEVENT
BEGIN:VEVENT
DTSTART;TZID=UTC:20180616T210000
DTEND;TZID=UTC:20180616T210000
DTSTAMP:20260403T224209
CREATED:20180603T143523Z
LAST-MODIFIED:20180609T164436Z
UID:5577-1529182800-1529182800@www.barskiljetopis.me
SUMMARY:Svečano otvaranje Festivala: CRNOGORSKI SIMFONIJSKI ORKESTAR
DESCRIPTION:Program \nŽorž Bize: Karmen\, uvertira\nĐakomo Pučini: Intermeco iz opere Manon Lesko\nĐoakino Rosini: Viljem Tel\, uvertira\nPjetro Maskanji: Intermeco iz opere Prijatelj Fric\nJohan Štraus: Sliijepi miš\, uvertira\nDmitrij Šostakovič: Romansa iz filma Obad\nBedžih Smetana: Tri plesa iz Prodane nevjeste \nCRNOGORSKI SIMFONIJSKI ORKESTAR nastupio je prvi put 14. decembra 2007. godine na Cetinju i ubrzo postao okosnica muzičkog života u Crnoj Gori. Na oko tri stotine koncerata u zemlji i inostranstvu (Italija\, Bosna i Hercegovina\, Srbija\, Hrvatska\, Rusija\, Turska\, Albanija\, Makedonija\, Francuska) sa orkestrom su nastupali istaknuti umjetnici poput: Monserat Kabalje\, Miše Majskog\, Iva Pogorelića\, Ilje Gringolca\, Denisa Šapovalova\, Simona Trpčeskog\, Stefana Milenkovića\, Miloša Karadaglića… \nDirigent \nZaslužni umjetnik Rusije\, Grigorij Krasko\, diplomirao je violinu i dirigovanje na akademiji Gnjesin u Moskvi. Laureat je više prvih nagrada na nacionalnim takmičenjima violinista Sovjetskog Saveza. U orkestar slavnog Boljšoj teatra primljen je 1972. godine\, a nakon svega nekoliko sezona postao je njegov solista i koncertmajstor. Nakon dvanaest godina rada u orkestru Boljšog teatra\, s kojim je obišao najpoznatije scene Evrope\, SAD\, Azije\, Australije\, 1990. godine postaje koncertmajstor Moskovske flharmonije i vođa kamernog orkestra Moskovski filharmoničari. Kao dirigent i solista ovih ansambala nastupao je na mnogim prestižnim scenama širom svijeta. Od 1993. do 1999. bio je prvi violinista i menadžer kvarteta Solisti Moskovske flharmonije\, s kojim je nastupao u Rusiji i evropskim zemljama. S pomenutim ansamblima snimio je veliki broj djela za RTV stanice i izdavačke kuće u Rusiji\, SAD i evropskim zemljama. \nSarađivao je s najznačajnijim dirigentima kao što su: Jurij Svetlanov\, Genadij Roždestvenski\, Jurij Tjemirkanov\, Jansug Kahidze\, Dmitrij Kitajenko\, Jurij Simonov\, Lorin Mazel\, Rudolf Baršai. Grigorij Krasko je nastupao i s mnogim istaknutim solistima: Jehudi Menjuhin\, Isak Štern\, Natalija Gutman\, Viktor Pikajzen\, Maksim Vengerov\, Vadim Repin\, Lučano Pavaroti\, Paul Pliška\, Sumi Jo\, Ketlin Betl. U periodu od 2000. do 2008. godine bio je profesor violine na Gnjesin akademiji u Moskvi. Nakon toga\, dolazi u Crnu Goru gdje 2008. postaje koncertmajstor Crnogorskog simfonijskog orkestra i vođa ansambla Crnogorski gudači. Od 2012. angažovan je kao dirigent Crnogorskog simfonijskog orkestra\, s kojim je izveo brojna djela svjetske muzičke baštine i djela domaćih autora.
URL:https://www.barskiljetopis.me/event/svecano-otvaranje-festivala-crnogorski-simfonijski-orkestar/
LOCATION:Šetalište kod Marine
CATEGORIES:Muzički program
ATTACH;FMTTYPE=image/jpeg:https://www.barskiljetopis.me/wp-content/uploads/2018/06/cso.jpg
ORGANIZER;CN="JP Kulturni centar Bar":MAILTO:pr@barskiljetopis.me
END:VEVENT
BEGIN:VEVENT
DTSTART;TZID=UTC:20180607T200000
DTEND;TZID=UTC:20180607T200000
DTSTAMP:20260403T224209
CREATED:20180604T080152Z
LAST-MODIFIED:20180604T085256Z
UID:6027-1528401600-1528401600@www.barskiljetopis.me
SUMMARY:Kraj Zimske scene: „Nerealizovani arhitektonski planovi u knjaževini - kraljevini Crnoj Gori“
DESCRIPTION:Izložbom „Nerealizovani arhitektonski planovi u knjaževini/kraljevini Crnoj Gori“ obuhvaćen je jedan dio idejnih rješenja i gotovih projekata\, koji su bili zamišljeni kao radikalan iskorak u smislu urbanog razvoja Cetinja\, kao crnogorske prijestonice\, ali i drugih gradova u Crnoj Gori. Radi se o izuzetno vrijednim poduhvatima\, koji su mogli značajno doprinijeti modernizaciji gradske infrastrukture\, unapređenju urbanog života i kultivisanju navika građanstva. Autori planova „Centralne tržnice“ na Cetinju\, teatra u Baru\, školskih i sakralnih objekata  bili su poznate evropske arhitekte i arhitektonski biroi iz Italije\, Austrougarske i Rusije. \nAutori ove izložbe su Tatjana Jović i Aleksandar Berkuljan.
URL:https://www.barskiljetopis.me/event/kraj-zimske-scene-nerealizovani-arhitektonski-planovi-u-knjazevini-kraljevini-crnoj-gori/
LOCATION:Dvorac kralja Nikole
CATEGORIES:Likovni program
ATTACH;FMTTYPE=image/jpeg:https://www.barskiljetopis.me/wp-content/uploads/2018/06/za-događaj.jpg
ORGANIZER;CN="JP Kulturni centar Bar":MAILTO:pr@barskiljetopis.me
END:VEVENT
END:VCALENDAR