BEGIN:VCALENDAR
VERSION:2.0
PRODID:-//Barski ljetopis - ECPv6.5.1.6//NONSGML v1.0//EN
CALSCALE:GREGORIAN
METHOD:PUBLISH
X-WR-CALNAME:Barski ljetopis
X-ORIGINAL-URL:https://www.barskiljetopis.me
X-WR-CALDESC:Events for Barski ljetopis
REFRESH-INTERVAL;VALUE=DURATION:PT1H
X-Robots-Tag:noindex
X-PUBLISHED-TTL:PT1H
BEGIN:VTIMEZONE
TZID:UTC
BEGIN:STANDARD
TZOFFSETFROM:+0000
TZOFFSETTO:+0000
TZNAME:UTC
DTSTART:20210101T000000
END:STANDARD
END:VTIMEZONE
BEGIN:VEVENT
DTSTART;TZID=UTC:20220803T213000
DTEND;TZID=UTC:20220803T213000
DTSTAMP:20260504T110357
CREATED:20220707T103305Z
LAST-MODIFIED:20220801T133418Z
UID:12650-1659562200-1659562200@www.barskiljetopis.me
SUMMARY:Barski ljetopis i Gradsko pozorište Podgorica: „Bez portfelja"- PREMIJERA
DESCRIPTION:Gradsko pozorište Podgorica i „Barski ljetopis“ \nTekst: Stevan Koprivica \n„BEZ PORTFELJA“ \nRežija: Branislav Mićunović \n  \n  \nDramaturgija: Dragana Tripković \nScenografija: Marko Petrović-Njegoš \nKostimografija: Lina Leković \nAsistentkinja reditelja: Branka Knežević \n  \nIgraju: Dubravka Drakić\, Dušan Kovačević\, Simo Trebješanin\, Ivana Mrvaljević\, Jelena Nenezić Rakočević\, Miloš Pejović\, Omar Bajramspahić\, Ivona Čović Jaćimović i Vahidin Prelić. \n  \nRiječ pisca:  \nImao sam nakanu da napišem još jednu komediju. Ispočetka\, postojala je namjera da se oslonim na Branislava Nušića\, kao što se on oslanjao na Gogolja. Da\nnapravimo ogled – šta bi bilo sa njegovom ministarkom u našem vremenu\, u našim prostorima. Stvarnost vremena u kojem živimo\, ova neviđena kolekcija oksimorona\, ubijedila me je /dodajmo tu i argumentacije reditelja Branislava Mićunovića/ da je izlišno i deplasirano praviti transmisiju Nušića u naše okolnosti.\nSveli bi se na\, ko zna koju po redu\, reciklažu. Inicijalni motiv postoji\, sve ostalo je proizvod ličnog viđenja aktuelnog herbarijuma\, u kojem su presovane halucinantne\nbiljke\, čije derivate sami sebi svakodnevno ubrizgavamo. Od tužne komedije „Bez portfelja” se pretvorilo u horor komediju\, čiji junaci nisu čudovišta i zombiji\, nego neki „slični nama”\, kako bi rekao Aristotel. Ili je ovdje ipak riječ o čudovištima? \nStevan Koprivica \n  \n  \nRiječ reditelja: \n„Čovječanstvo se toliko prozlilo da mu više ne vrijedi fabulizirati“\, napisao je Vladan Desnica u komentaru svog esejizovanog romana „Proljeća Ivana Galeba“. \nOd te konstatacije\, koje sam se bezbroj puta sjetio radeći ovu predstavu\, prošlo je više od šezdeset godina\, a mi smo gradirali zlo. \nZalud prividi civilizacijskog napretka\, zalud. \nČini se da smo mi posebno nadareni za takvu vrstu gradacije. \nZato sam od Stevana Koprivice zatražio tekst koji se neće bazirati na fabuli\, nego na vivisekciji fenomena naših svagdašnjih malformacija. \nNijesam u rediteljskom postupku krivio druge\, već sam\, zajedno sa ansamblom\, sklonio zastore sa zrcala u kome se ogledaju naši mrakovi. \nU nekoj vrsti pozorišnog egzorcizma suočavali smo se sa zlom i njegovim modifikacijama\, glupošću\, sujetom\, pohlepom\, izdajom\, koja je postala paradigma vremena. \nDozvoljeno je\, u samoodbrani\, i nasmijati se tim odrazima\, ali nas to neće spasiti od usuda gubitništva. \n  \nBranislav Mićunović \n\n  \nO reditelju: \nBranislav Mićunović rođen je u Podgorici. \nPozorišni je reditelj. Radio je kao profesor glume na Fakultetu dramskih umetnosti u Beogradu. Režirao je u pozorištima u Beogradu\, Novom Sadu\, Rijeci\, Tuzli\, Nišu. U Crnogorskom narodnom pozorištu ostvario značajne režije: Gospodska krv M. Kavaje\, Odbrana i poslednji dani i Obešenjak B. Pekića\, Hasanaginica Lj. Simovića\, Rat i mir u Grudi V. Radovića\, Nora H. Ibzena\, Lažni car M. Kovača\, San o Svetom Petru Cetinjskom M. Drljević i Njegošev Gorski vijenac. Nagrade: nagrada za režiju Joakim Vujić i Jovan Putnik\, Gran-prix za režiju Festivala festivala; Sterijina nagrada; Velika nagrada Crnogorskog narodnog pozorišta; Nagrada za doprinos pozorišnoj kulturi u Crnoj Gori Veljko Mandić; Trinaestojulska nagrada; Decembarska nagrada\, Međunarodna nagrada Zlatna jabuka; Orden Reda Danice hrvatske sa likom Marka Marulića. \nBio je umjetnički direktor festivala “Barski ljetopis”. Obavljao je funkciju direktora i umjetničkog direktora CNP-a. Član je Odbora za pozorišnu umjetnost CANU\, predsjednik Senata DANU\, počasni predsjednik Festivala Kotor Art. Predsjednik je Nacionalne komisije za saradnju sa UNESCO i Nacionalnog savjeta za kulturu. \nBranislav Mićunović je za ministra kulture biran u tri mandata 2008\, 2010. i 2012\, a bio je ambasador Crne Gore u Beogradu.
URL:https://www.barskiljetopis.me/event/barski-ljetopis-i-gradsko-pozoriste-podgorica-bez-portfelja-premijera/
LOCATION:Ljetnja pozornica Doma kulture
CATEGORIES:Pozorišni program
END:VEVENT
BEGIN:VEVENT
DTSTART;TZID=UTC:20220802T210000
DTEND;TZID=UTC:20220802T210000
DTSTAMP:20260504T110357
CREATED:20220707T103310Z
LAST-MODIFIED:20220707T103310Z
UID:12646-1659474000-1659474000@www.barskiljetopis.me
SUMMARY:Feđa Štukan: „Blank"\, roman
DESCRIPTION:FEĐA ŠTUKAN: „BLANK“\, roman \nModeratorka: Marija Šušter \n  \nO djelu: \nAutobiografski roman glumca Feđe Štukana\, bi se s pravom mogao svrstati i među istorijske udžbenike. Napisan je na nagovor Anđeline Džoli i Breda Pita kao moguća građa za igrani film. Od snajperiste u specijalnim jedinicama u ratu\, beskućnika i heroinskog ovisnika u miru\, pa sve do reflektora holivudske “”A”” produkcije. Priča o životu i smrti\, politici i vjeri\, mržnji i ljubavi.\nBlank surovo i bez licemjerja demistifikuje bosanski rat koji vode lokalni lopovi\, aminuju hodže i popovi\, a koriste političari svih fela. Blank je i demistifikacija religije. Ova knjiga demistifikuje i državu koja ubija vlastitu djecu\, a predstavlja na kraju i demistifikaciju međunarodne politike koja\, uz šampanjac\, kavijar i diplomatski humor posmatra predstavu i aplaudira glumcima koji stvarno umiru na životnoj pozornici pretvorenoj u gladijatorsku arenu.\nOva knjiga se čita u jednom dahu. Štukan piše veoma direktno\, kratko i jasno\, puca pravo u glavu\, bez suzdržavanja i viška riječi. Knjiga Blank je stvarna\, surova\, bolna\, tragikomična\, nevjerovatna\, svedena na nivo običnog čoveka. \n„Ovo je knjiga koja nikada nije ni trebala biti objavljena pa sam\, misleći da to niko nikad neće čitati\, imao slobodu da napišem sve.”\, Feđa Štukan. \n  \nO autoru: \nFeđa Štukan rođen je u Sarajevu 28.01.1974.godine. Diplomirao je glumu u klasi Mustafe Nadarevića i Aleksandra Jevđevića\, a na istoj Akademiji scenskih umjetnostosti Univerziteta u Sarajevu je i magistrirao. \nJedan je od rijetkih glumaca sa naših prostora koji je imao priliku da glumi s oskarovcima poput Benisia del Tora\, Kolin Firta\, Tim Robinsa\, Ben Kingslija\, kao i u filmovima Terensa Malika\, Marka Vinterberga\, Andjeline Džoli. Štukan je takođe prisutan u ex-yu kinematografiji\, u filmovima „Zgarište“\, „Gori vatra“\, „Nafaka“\, „Top je bio vreo“\, „Nečista krv“\, serijama  „Klan“\, „ Kotlina“ i mnogim drugim. Stalni je član Kamernog teatra 55 iz Sarajeva. Strastveni je pilot\, padobranac\, motorista\, ali i predavač teorijske grupe predmeta u Pilotskoj školi u Sarajevu. \nRoman „Blank“ objavio je 2019.godine i ovo intrigantno autobiografsko štivo za kratko vrijeme postalo je najčitanije djelo na prostorima bivše Jugoslavije.
URL:https://www.barskiljetopis.me/event/fedja-stukan-blank-roman/
LOCATION:Dvorac kralja Nikole
CATEGORIES:Književni program
END:VEVENT
BEGIN:VEVENT
DTSTART;TZID=UTC:20220801T213000
DTEND;TZID=UTC:20220801T213000
DTSTAMP:20260504T110357
CREATED:20220707T103316Z
LAST-MODIFIED:20220707T103316Z
UID:12642-1659389400-1659389400@www.barskiljetopis.me
SUMMARY:Mirsad Kurgaš: „Česme (hajrati i zadužbine u barskom kraju)"
DESCRIPTION:MIRSAD KURGAŠ: „ČESME (HAJRATI I ZADUŽBINE U BARSKOM KRAJU) \nModerator: Radomir Petrić \n  \nO djelu: \nSVJEDOČANSTVO O KULTURI PROŽIMANJA TRIJU RELIGIJA\n“Knjiga “Česme\, hajrati i zadužbine u barskom kraju“ autora Mirsada Kurgaša predstavlja značajan doprinos istraživanju ukupnog kulturnog nasleđa barskog kraja. Kurgaš je na veoma kvalitetan način uspio da istraživački obuhvati impozantan broj zadužbina iz različitih vremenskih perioda koje u cijelosti ili djelimično i danas postoje a svjedoče po izuzetnoj razvijenoj kulturi življenja u ovom drevnome gradu na obali Jadranskoga mora. Doima se izuzetno kvalitetni i njegov originalni i nepristrasni pristup jer obrađuje zadužbine i javna dobra te i druge objekte kako bošnjačko\, albanske\, muslimanske tako i srpske\, crnogorske\, albanske\, pravoslavne – katoličke spomenike što svjedoči o kulturi prožimanja triju religija koji izgrađuju poseban identitet ovoga kraja\, posve originalan i autentičan. Također njegov istraživački osjećaj usmjerio ga je ispravno da u svom djelu podjednako tretira spomenike iz urbanog i ruralnog okružja ovog prostora čime je postigao da čitalac ima cijelovitu sliku svih oblika društvenog osjećaja i\nodgovornosti spram drugih u svom neposrednom okruženju. Način obrade svakog pojedinačnog spomenika izuzetno je precizan\, podkrijepljen adekvatnim činjenicama\, kao i prilozima fotografije svakog od tih spomenika uz transcript epitafa koji sadrže poruke htitora i vakifa i najčešće podatke o njima\, povodima izgradnje te datumima datiranja spomenika. Kod pojedinih spomenika čak ima i izvore\, to jest autentična svjedočenja starosjedilaca da je na njima u prethodnim vremenima stajao drugi zapis\, kao što je slučaj kod česme na\nlokalitetu Gornji Stari Sušanj.\nOdabir rada na ovakvom istraživačkom projektu predstavlja visprenost Mirsada Kurgaša\, jer su ovakvi hajrati i zadužbine najbolji svjedoci prisutnosti nekog naroda na određenom lokalitetu. Njima se\, posebno kod onih koji imaju sačuvane autentične zapise\, potvrđuje prisustvo i uvriježenost nekog naroda na tom prostoru. Pored toga oko česama su se\, kao javnih dobara\, uvijek okupljali ljudi i one su predstavljale neku vrstu sastajališta te nerijetko orijentira i simbola – što svjedoči o tome da predstavljaju važan biljeg koji je narodu služio kao putokaz i smjernica. To zapravo znači da se oko njih odvijao život\, te su stoga nerijetke legende\, mitovi\, hićaje\, skaske I druge priče koje je Kurgaš vrlo uspješno inkorporirao u svoj tekst sa preciznim izvorima njihovog bilježenja.\n(…)Ovo djelo ozbiljan je prilog i važan polazični materijal za neke buduće istraživače koji se budu htjeli baviti izradom kulturno – historijske monografije barskog kraja\, jer je na mikroplanu kroz uzorak tek jednog dijela znamenitosti sveobuhvatnim pristupom dokazalo svu slojevitost\, bogatstvo i trajnost naroda na ovome prostoru. S druge strane\, može poslužiti i kao veliki znak upozorenja da se priličan broj ovih hajrata i zadužbina restauriraju\, obnove i zaštite od daljnjeg urušavanja I propadanja. Istraživačka dosljednost i upornost Mirsada Kurgaša dovela je do toga da u svojoj knjizi obradi čak i one skoro pa upotpunosti nestale objekte ove vrste\, čime je učinio značajnu uslugu onim institucijama i odgovornim ljudima u njima koje trebaju voditi brigu o njima.\nIz svih probrojanih razloga knjigu “Česme\, hajrati i zadužbine u barskom kraju“ toplo preporučujemo jer smatramo da je veoma važan doprinos kako kulturi pamćenja i sjećanja tako i istraživanju\, zaštiti i očuvanju kulturno – historijskog nasleđa ne samo Bara i Crne Gore već šireg balkanskog prostora jer se kroz prožimanje ovih spomenika ustvari jasno oslikava I prožimanje najznačajnih naroda ovog prostora. Isto tako\, knjigu preporučujemo kako stručnoj javnosti tako i širim čitalačkim krugovima koji će se kroz nju moći podrobno I naučno utemeljeno informirati o svim važnim objektima ove vrste u barskome kraju\, ali i naučiti kulturi zajedničkoga života i dijeljenja jednog prostora sa drugima i drugačijima.” \nDr Jahja Fehratović \n  \nO autoru: \nMirsad Kurgaš (1961\, Bijelo Polje) diplomirao je na Višoj školi unutrašnjih poslova u Beogradu. Kao student\, bio je predsjednik partijske organizacije na VŠUP u Zemunu. U periodu od 1984. do 1992. godine radio je kao Viši inspektor u službi Republičkog ministarstva unutrašnjih poslova. Od 1997. godine živi i radi u Baru kao samostalni preduzetnik Zlatarskooptičarske radnje “Mirza”.\n2010. godine osniva NVO “Broj 19 – Number 19”\, sa ciljem promovisanja i afirmacije vjerskog\, kulturnog i istorijskog nasljeđa crnogorskih građana islamske vjeroispovijesti kao autohtonog evropskog naroda\, kao i revitalizacije i očuvanja vjerske i kulturne baštine i međusobnog upoznavanja i dijaloga uz širenje kulture\, mira\, tolerancije\, razumijevanja i suživota među narodima\, vjerama i kulturama u Crnoj Gori i šire.\nKao rezultat naučno-istraživačkog angažovanja u oblastima revitalizacije i očuvanja vjerskog i kulturnog identiteta crnogorskih građana islamske vjeroispovijesti (promocije knjiga\, okrugli stolovi\, tribine\, izložbe…) kao i aktivnosti na humanitarnom planu bez obzira na rasu\, pol\, vjeroispovijest kako u Crnoj Gori tako i van nje\, objavio je i preko tri stotine članaka\, a uz to je i zaslužan za proglašenje Mevluda Hafiza Gaševića kao nematerijalnog kulturnog dobra Crne Gore. Suosnivač je džemata “Novi Bar” i prve Islamske knjižare u Baru. \nKao autor i dopisnik agencije SANA\, objavio je i brojne članke u Glasu Islama i Reviji Sandžak. \nOtac je troje djece i djed sedmoro unučadi.
URL:https://www.barskiljetopis.me/event/mirsad-kurgas-cesme-hajrati-i-zaduzbine-u-barskom-kraju/
LOCATION:Dvorac kralja Nikole
CATEGORIES:bARS program
END:VEVENT
BEGIN:VEVENT
DTSTART;TZID=UTC:20220801T203000
DTEND;TZID=UTC:20220801T203000
DTSTAMP:20260504T110357
CREATED:20220707T103323Z
LAST-MODIFIED:20220707T103323Z
UID:12636-1659385800-1659385800@www.barskiljetopis.me
SUMMARY:Željko Milović i Anto Baković: „Bar. Događaji."\, izložba fotografija
DESCRIPTION:ŽELJKO MILOVIĆ I ANTO BAKOVIĆ: „BAR. DOGAĐAJI.“\, izložba fotografija \nO izložbi: \nIzložba starih fotografija „Bar. Događaji.“ je nastavak prošlogodišnje postavke „Bar. Ljudi.“ u saradnji NVO Mediteran Multimedia i Barskog ljetopisa. Cilj izložbe je podsjećanje na ljude koji su ugradili dio sebe u temelje modernog i savremenog Bara i događaje koji su promijenili izgled i funkcionisanje grada i opštine. Postavka na atraktivnom mjestu\, barskom korzou\, omogućava da fotografije vidi mnogo veći broj ljudi\, Barana i njihovih gostiju\, nego što bi bio slučaj u zatvorenim prostorijama. Na izložbi „Bar. Događaji.“ biće izloženi snimci iz fundusa višedecenijskog hroničara objektivom Anta Bakovića\, ali i radovi drugih\, mahom anonimnih fotografa\, iz prve polovine XX vijeka. \n  \nO autorima: \nŽeljko Milović (Bar\, 1968) je književnik\, novinar i publicista\, urednik portala Bar Info. Prvi je laureat godišnje nagrade časopisa „Komun@“ za promociju i valorizaciju kulturne baštine Crne Gore i dobitnik književne nagrade „Ćamil Sijarić“ za zbirku pripovijetki. Autor je 12 knjiga poezije i proze\, samostalni autor ili koautor 8 monografija i prigodnih publikacija o Baru\, te jedne monografije o crnogorskoj pop-rock muzici. Autor je i dokumentarnog filma „Bar na vremenskoj kapiji“. Urednik je u izdavačkoj kući „Mediteran Multimedia“ iz Bara. Ovo je treća izložba fotografija i memorabilija koju potpisuje Željko Milović („Najljepše su pjesme tebi ostale – prve tri decenije barskog pop-rocka“\, „Bar. Ljudi.“). \n  \nAnto Baković (Split\, 1947) fotografijom profesionalno počinje da se bavi krajem šezdesetih godina\, kao mladi hipik koji je lutao širom SFRJ\, kada su mu prvi radovi objavljeni u „Slobodnoj Dalmaciji“. Od januara 1977. živi u Baru. Slobodni fotograf postaje 1986. godine\, a dvije godine kasnije pokreće poznati foto-video studio „Yugophoto“. Njegove fotografije iz Bara objavljivali su svi važniji dnevni i revijalni listovi sa prostora nekadašnje Jugoslavije. Imao je nekoliko samostalnih izložbi („Ne žmurimo pred lošim stvarima“\, „NATO u misijama mira – Bar južna vrata Jadrana“\, „Topolica u oku Anta Bakovića 1977-1990“\, „Četrdeset godina od zemljotresa 1979“…) i učestvovao u velikom broju grupnih i on-line postavki. Autor je zbirke poezije „Obično oko nasukano“ i  koautor knjige “Tradicionalna barska kuhinja”. Bio je jedan od prvih članova Udruženja književnika “Ars Antibari”\, član uprave Biciklističkog kluba Bar\, predsjednik Udruženja ronioca Bara\, jedan od osnivača Društva Dalmatinaca u Baru\, predsjednik NVO Mediteranski centar fotografije\, pokretač „Mont press photo“ konkursa za najbolju novinsku fotografiju u crnogorskim medijima\, jedan od pionira barskog internacionalnog TV festivala za čije je prvo izdanje usnimio film\, pokretač projekta „Omnia Vita Ex Mare”… Danas je urednik portala „Jedro“. \n  \n 
URL:https://www.barskiljetopis.me/event/zeljko-milovic-i-anto-bakovic-bar-dogadjaji-izlozba-fotografija/
LOCATION:Korzo kod statue Popa Dukljanina
CATEGORIES:bARS program
END:VEVENT
BEGIN:VEVENT
DTSTART;TZID=UTC:20220731T210000
DTEND;TZID=UTC:20220731T210000
DTSTAMP:20260504T110357
CREATED:20220707T103329Z
LAST-MODIFIED:20220707T103329Z
UID:12633-1659301200-1659301200@www.barskiljetopis.me
SUMMARY:Aleksandra Vojvodić Jovović\, veče solo pjesama
DESCRIPTION:ALEKSANDRA VOJVODIĆ JOVOVIĆ (sopran)\, veče solo pjesama  \nMr Aleksandra Vojvodić Jovović je rođena u Baru\, gdje je završila nižu muzičku školu. Nakon niže završava srednju muzičku školu \,\,Vasa Pavić“ u Podgorici i to dva odsjeka –  teoretski i odsjek za solo pjevanje u klasi prof. Larise Dašić Simović. Muzičku akademiju – teoretski odsjek završila je na Cetinju \, nakon čega se upisuje na Muzičku akademiju u Sarajevu\, odsjek solo pjevanja u klasi primadone prof. Radmile Bakočević. Magistrirala je solo pjevanje 2013. u klasi mr Aleksandre Ristić. \nIza sebe ima veliki broj nastupa i solističkih koncerata u Crnoj Gori i inostranstvu\, od kojih izdvaja koncerte u Moskvi\, Milanu\, Istanbulu\, Sarajevu\, Skoplju\,  Zagrebu\, Rijeci\, Puli\, Splitu\, Ljubljani\, Beogradu. Sarađivala je sa poznatim ansamblima\, dirigentima i operskim pjevačima. Snimila je CD pod nazivom Korijeni\, sa crnogorskim pjesmama obrađenim u new age stilu. Sa kolegom Aleksandrom Basarabom je uradila obrade crnogorskih pjesama za glas i klavir\, a povodom 10 godina od obnove Nezavisnosti snimila je pjesmu i spot Iskra vječnog plamena. Trenutno radi kao prof. solo pjevanja i aktivna je na muzičkoj sceni Crne Gore .
URL:https://www.barskiljetopis.me/event/aleksandra-vojvodic-jovovic-vece-solo-pjesama/
LOCATION:Dvorac kralja Nikole
CATEGORIES:Muzički program
END:VEVENT
BEGIN:VEVENT
DTSTART;TZID=UTC:20220730T210000
DTEND;TZID=UTC:20220730T210000
DTSTAMP:20260504T110357
CREATED:20220707T103334Z
LAST-MODIFIED:20220729T211132Z
UID:12691-1659214800-1659214800@www.barskiljetopis.me
SUMMARY:Izložba radova Milovana Mikija Radulovića
DESCRIPTION:IZLOŽBA RADOVA MILOVANA MIKIJA RADULOVIĆA  \n  \nBiografija:  \nMilovan Miki Radulović rođen je 1947. godine u Nikšiću. Pedagošku akademiju\, grupa likovno vaspitanje završio je 1972. godine u Nikšiću. Pet godina kasnije diplomirao je na Fakultetu likovnih umjetnosti u Beogradu u klasi prof. Miloša Bajića\, a 1980. godine magistrirao kod prof. Radenka Miševića\, na istom fakultetu. Član je ULUCG-a od 1987. godine. Pripadao je umjetničkoj grupi ”Generacija 9” . \nPriredio  je oko  30 samostalnih i učestvovao na preko 200 grupnih izložbi u zemlji i inostranstvu: Nikšić\, Podgorica\, Beograd\, Novi Sad\, Skoplje\, Pančevo\, Rijeka\, Trst\, Bar\, Herceg Novi\, Bari\, Rim\, Pariz i dr. Dobitnik je više stručnih nagrada\, među kojima nagrada Oslobođenja grada Nikšića. Radio je kao profesor likovnog vaspitanja u Gimnaziji u Nikšiću. Bavi se slikarstvom\, akvarelom i crtežom.
URL:https://www.barskiljetopis.me/event/izlozba-radova-milovana-mikija-radulovica/
LOCATION:Dvorac kralja Nikole
CATEGORIES:Likovni program
END:VEVENT
BEGIN:VEVENT
DTSTART;TZID=UTC:20220728T210000
DTEND;TZID=UTC:20220728T210000
DTSTAMP:20260504T110357
CREATED:20220707T103402Z
LAST-MODIFIED:20220707T103402Z
UID:12630-1659042000-1659042000@www.barskiljetopis.me
SUMMARY:Amira Medunjanin
DESCRIPTION:AMIRA MEDUNJANIN & ANTONIO VRBIČKI\, ATILA AKSOJ\, RIAD GUZIN \n  \nBiografija:  \n \nAmira Medunjanin je rođena u Sarajevu\, 23. aprila 1972. godine. \nOd samih početaka svoje karijere traži odgovarajući pristup tumačenju i predstavljanju tradicionalne muzike jugoistočne Europe i pokušava se usredsrediti na onaj dio naše umjetnosti iz perspektive modernog svijeta koji nas okružuje. \nNjena opčinjenost ljepotom usmene tradicije ovih prostora navela ju je da se posveti stvaranju specifičnog umjetničkog izraza koji nije sastavni dio muzičkih trendova\, ili kompromisa kako bi se uklopio u postojeće muzičke kalupe. Kroz rad s profesionalnim umjetnicima i mnogobrojnim koncertima uspješno predstavlja kulturu s ovih prostora\, odnosno balkansku tradicionalnu muziku na svjetskoj World Music sceni.  Odlično poznavanje engleskoga jezika olakšalo je predstavljanje jedinstvenog koncepta projekata u zapadnoj Evropi i šire. \nMuzički novinar Garth Cartwright naziva je “bosanskom Billie Holiday” poredeći način na koji se Amira igra sa sevdahom\, nalazeći novi kontekst i formu u tradiciji staroj stotinama godina. \nDobitnica je\, između ostalih\, i prestižne nagrade  La plue belle voix feminine 2012 (Najbolji ženski vokal 2012. godine) Fondacije Orange (Francuska\, Marseille\, Babel Med Music festival). \nTakođe je dobitnica nagrade PORIN za najbolju žensku vokalnu izvedbu u 2020. godini i najbolji album svjetske muzike 2020. godine. \nGostovala je na albumu Bal-Kan: Honey and Blood\, čuvenog katalonskog umjetnika Jordija Savalla\, s kojim aktivno sarađuje i nastupa širom svijeta. \nU prethodnom razdoblju od devetnaest godina vlastitim je snagama objavila jedanaest nosača zvuka koji su obuhvatili muzičko nasljeđe Bosne i Hercegovine s osvrtom na regionalnu perspektivu. \n 
URL:https://www.barskiljetopis.me/event/amira-medunjanin/
LOCATION:Ljetnja pozornica Doma kulture
CATEGORIES:Muzički program
END:VEVENT
BEGIN:VEVENT
DTSTART;TZID=UTC:20220727T213000
DTEND;TZID=UTC:20220727T213000
DTSTAMP:20260504T110357
CREATED:20220707T103422Z
LAST-MODIFIED:20220707T103422Z
UID:12815-1658957400-1658957400@www.barskiljetopis.me
SUMMARY:Pozorište „Deže Kostolanji“ Subotica/Kosztolányi Dezső Színház: Vitezovi “Lake male”
DESCRIPTION:Pozorište „Deže Kostolanji“ Subotica/Kosztolányi Dezső Színház \nVitezovi “Lake male” \nRežija i scenografija: Andraš Urban \n  \nDramaturzi: Kornelija Goli i Tamaš Olah\nKompozitor: Arpad Serda\nKostimografkinja: Marina Sremac\nAsistentkinja kostimografkinje: Senka Ranosavljević\nKoreografkinja: Timea Filep\nAsistentkinja reditelja: Žofija Serda \nIgraju: Timea Filep\, Andrea Verebš\, Dina Dedović Tomić\, Blanka Horvat\, Gabor Mesaroš\, Boris Kučov\, David Buboš \nUčesnici video snimaka: Marta Bereš\, Emeše Nađabonji\, Arpad Mesaroš\, Imre Elek Mikeš \n  \nRiječ dramaturškinje: \n„Posegnuli smo za praoperetom\, koja se nije ustručavala od izrugivanja politici ili javnosti\, za ironijom. Ovo je šarolika predstava\, uspostavili smo šaroliku strukturu sa pesmama\, šalama\, ali bavili smo se i sopstvenom tradicijom\, što je veoma važno. Osvrćemo se na istoriju vojvođanskog mađarskog pozorišta\, na baštinu kojoj pripadamo\, koja predstavlja organski deo ovog operetskog sveta\, što će publika moći da vidi na sceni.” \nTamaš Olah \n  \nRiječ reditelja: \nSiže predstave staje u nekoliko reči: glumcima je dozlogrdio njihov položaj i formirali su sindikat. Pod rediteljskom imaginacijom\, uz improvizacije glumaca\, dobija se dvočasovna opereta sa mnogo pesme\, igre\, humora\, ali i ironije. Opereta je popularna forma u mađarskom kulturnom miljeu i specifičan momenat. Ipak\, mi nismo izabrali žanr\, ja se ne bavim žanrom\, niti me zanima\, niti mislim da je to bitno pitanje\, ali žanr je nastao tokom procesa proba\, naravno\, uz našu želju da predstavu vodimo u pravcu varijetea. \nČesto se postavlja pitanje zone komfora\, to jeste teško\, ali ima izazova u tome da prevaziđeš svoje granice. Veoma brzo shvatimo da smo ušli u rutinu\, to ubija naše scene. Rutina je\, u stvari\, najveći otrov za umetnost. Probijanje određenih ograničenja upravo je protivotrov. Ali pitanje je i o čemu možemo i o čemu smemo da govorimo. \nAndraš Urban \n  \nRiječ kritike: \n(…) Savremeni teatar\, barem onaj koji poput „Deže Kostolanjija“ odbija da svede sebe na zabavu za dokonu publiku – ne samo da je odustao od podražavanja života i od tako shvaćene glume nego insistira na potrazi za istinom o tom životu. Današnje istraživačko pozorište preispituje odnose između stvarnosti i teatra ne pristajući da bude imitacija života i pokušava da na umetničke načine u teatru generiše autentičan život. Takvom pozorištu više nisu potrebni glumci izvođači nego glumci kreatori. Da li je\, međutim\, savremeno pozorište svim svojim segmentima spremno za ovakve izazove\, i da li su baš svi glumciu stanju da participiraju u takvom teatru? \n(…) Postepeno se\, dakle\, u Vitezovima ՚Lake male՚ razgrću zavese koje prikrivaju autentično utemeljenje ove pobune u teatru\, da bi\, posredstvom tipično malograđanskog žanra\, na pozornicu stupilo i sve ono što uz taj žanr i tu estetiku logično sledi. Naspram autentično umetničkih preispitivanja istine o životu i stvarnosti\, od teatra se danas zahteva da bude zabavan\, a sa zabavom ide i zaborav koji lako vodi u samozaborav. \n(…) Urban se u predstavi poigravao i vlastitim rediteljskim pristupom teatru. Atraktivnom operetskom koreografijom\, koju je osmislila Timea Filep\, vešto i promišljeno\, ali i samoironično\, razgrađivao je svoju rediteljsku svedenost; operetski kupleti sada imaju funkciju songova\, a sadržaj njihovih tekstova dobija ironičnu snagu na koju nas je ovaj reditelj navikao. Ujedno\, Urban je i autor scenografije: u prvom delu predstave scenski proctor je sveden na praznu pozornicu\, dok nas u drugom tri velika platna banalnošću svojih motiva – predeo s drvetom\, razigrani jeleni na poljani te fontana na pustoj livadi s plavim nebom kojim krstare oblačići – upućuju na kič kao temelj operetskog pogleda na svet. Na tragu Abrahama Mola i njegove studije „Psihologija kiča – umetnost sreće”\, Urban pokazuje kako operetski kič ne samo što čini svakodnevni život prijatnim nego i na koji način teatar\, želeći da u kontekstu tiranije tržišta ugodi gledaocu (koji je postao kupac umetnosti)\, uspostavlja konkretne rituale koji taj život čine lepšim. No\, isto tako\, reditelj ukazuje i kuda prepuštanje kiču vodi – i umetnike i publiku. Srećom\, Andrea Verebeš\, Blanka Horvat\, David Buboš\, Dina Dedović Tomić\, a naročito Timea Filep\, Boris Kučov i Gabor Mesaroš evidentno nisu glumci koji se pobune protiv teatra kakav pravi Andraš Urban. Ne samo da su iskazali volju i predanost da učestvuju u ovoj „pobuni“ nego su savršeno balansirali između različitih estetika i raznovrsnih zadataka koje je reditelj stavio pred njih\, bili su i pomalo zbunjeni pozorišni debitanti\, i uspaljeni pobunjenici\, ali i sjajni učesnici operetskog spektakla. Svakako su doprineli da nastane nova\, odlična i uzbudljiva predstava Pozorišta „Deže Kostolanji“\, ali i još jedna tačka scenske smelosti i pameti na sve skromnijoj mapi ovdašnjeg teatarskog života. \nAleksandar Milosavljević \n(Kritika je deo projekta „Kritičarski karavan“ koji realizuje \nUdruženje pozorišnih kritičara i teatrologa Srbije\, pod pokroviteljstvom Ministarstva kulture i informisanja) \n  \nO reditelju: \nAndraš Urban (Senta\, 1970) studirao je na Akademiji umetnosti u Novom Sadu u klasi Vlatka Gilića i režirao u Narodnom pozorištu u Subotici. Devedesetih godina napušta studije i vraća se u Sentu da bi 2000. diplomirao u klasi Bore Draškovića. Po završetku studija započinje njegov profesionalni angažman u pozorištu „Deže Kostolanji” u Subotici\, čiji je sadašnji direktor. Bogati rediteljski opus Andraša Urbana svedoči o njegovom raznolikom interesovanju i traganju za novim\, alternativnim pozorišnim izrazom. \nNagrađen je brojnim i značajnim nagradama na pozorišnim festivalima (Bitef\, 1992\, Festival alternativnog teatra Mađarske\, 2003. i 2004\, Sterijino pozorje 2011. i 2016\, Infant\, 2008) ali svakako treba izdvojiti prestižnu nagradu „Mari Jašai” koja se dodeljuje kao najznačajnija nagrada Mađarske za pozorišnu umetnost čiji laureat postaje 2008. godine. \n 
URL:https://www.barskiljetopis.me/event/pozoriste-deze-kostolanji-subotica-kosztolanyi-dezso-szinhaz-vitezovi-lake-male/
LOCATION:Ljetnja pozornica Doma kulture
CATEGORIES:Pozorišni program
END:VEVENT
BEGIN:VEVENT
DTSTART;TZID=UTC:20220726T213000
DTEND;TZID=UTC:20220726T213000
DTSTAMP:20260504T110357
CREATED:20220707T103448Z
LAST-MODIFIED:20220707T103448Z
UID:12576-1658871000-1658871000@www.barskiljetopis.me
SUMMARY:Teatar Exit\, Zagreb: „Realisti"
DESCRIPTION:Teatar „Exit“ Zagreb \nJure Karas \n„REALISTI“ \nRežija: Matko Raguž \n  \n  \nScenograf i autor svjetla: Matko Raguž \nKoreografkinja: Ksenija Zec \n  \nIgraju: Domagoj Ivanković\, Nika Ivančić\, Nikola Nedić\, Rok Juričić\, Fabijan Komljenović \nO predstavi: \nSvijet srlja u propast\, a ljudi u šoping-centre. \nReality show postaje stvarniji od vijesti. Tražimo poslove tamo gdje ih nema\, a samo su smrt i kredit neizbježni. \nNepodnošljiva lakoća površnosti dopušta nam misliti da možemo ostvarivati svoje snove bez imalo uloženog truda ili resursa bilo koje vrste. \nDiskriminacija\, predrasude\, neprilagođenost\, narušeni raznovrsni međuljudski odnosi. \nRealisti nam kroz smijeh govore o haotičnoj realnosti i apsurdnostima vremena u kojem živimo u maniru kabarea kroz parodiju i muzičke komentare. \n  \nRiječ kritike:  \n„REALISTI” ISPRAĆENI STAJAĆIM OVACIJAMA \n„Teatar Exit ima novu hit-predstavu – Realiste\, kabare kojem se može predvidjeti ‘sudbina’ primjerice Njuški ili do sada nedostižnih Kauboja\, definitivno najvećeg hita ovog kazališta. Subotnja premijerna publika ispratila je Realiste stajaćim ovacijama. I bilo je zasluženo\, zbog nevjerojatne glumačke energije koja se vratila u kazalište koje od svojih početaka inzistira na glumačkoj izvrsnosti. Tekst Jure Karasa\, nije nepoznat zagrebačkoj kazališnoj publici\, jer Realiste smo gledali na Danima satire\, štoviše – u izvedbi SNG Nova Gorica i u režiji Tijane Zidajnič\, bila je to i pobjednička predstava Dana satire 2019. godine. Ovi zagrebački\, exitovski “Realisti” su čak i bolji od toga. Možda su i najbolja stvar koja nam se mogla dogoditi u ovim crnim vremenima\, predstava u kojoj publika uživa\, smije se od početka do kraja\, ali smije se na vlastitom sudbinom i nadasve pametnim prikazom naše stvarnosti. Redatelj Matko Raguž i koreografkinja Ksenija Zec stvorili su okvir za glumačke akrobacije i nevjerojatnu zajedničlu igru petoro mladih glumaca. Oni su: Domagoj Ivanković\, Nika Ivančić\, Nikola Nedić\, Rok Jurčić i Fabijan Komljenović.” \nBojana Radović (Večernji list) \n  \nNOVI HIT TEATRA EXIT \nExitove predstave uvijek su bile pravi izvedbeni biseri\, visokoestetizirane produkcije snažne scenske energije koje su okupljale sjajne\, iznimno kreativne umjetnike i glumce\, od kojih su mnogi poslije postali velike glumačke zvijezde. Zahvaljujući tomu\, to je malo nezavisno kazalište u Ilici 208 sagradilo postojanu bazu obožavatelja\, a da pritom u 28 godina postojanja nije bilo prisiljeno odstupiti od svoje misije stvaranja nešto „drukčijeg kazališta“\, temeljena na idealu autentične umjetnosti koja neumorno traži izlaz iz okvira konvencionalnoga scenskog promišljanja\, pritom uporno u središte svoga stvaralaštva postavljajući glumačko umijeće. \nNova Exitova predstava\, komični kabaret Realisti\, premijerno postavljen 12. ožujka\, apsolutno se nastavlja na dosadašnji niz najvećih uspješnica toga teatra. Komad koji je po predlošku slovenskoga pisca\, scenarista i glazbenika Jure Karasa preveo\, adaptirao i režirao Matko Raguž\, urnebesno je duhovita\, izvrsno glumački oblikovana predstava\, savršen spoj čiste kreativnosti\, oštre socijalne kritike i divnog\, sočnog humora. \nKabaretski uobličen satirični niz beskrajno zabavnih narativnih skečeva\, Realisti su britka parodija suvremenoga trenutka modelirana na spoju komične estetike bosanskohercegovačke Top liste nadrealista i ekspresivnog\, nesputanog\, politički nekorektnog montipajtonovskog humora\, koja pozornicu pretvara u poligon ozbiljnoga društvenokritičkog teatarskog angažmana. (…) \nBogato protkana iskričavim crnim humorom\, spektakularna komedija o tragičnom stanju suvremenoga svijeta pravo je osvježenje na kulturnoj karti Zagreba\, primjer izvanredno uigrane kolektivne scenske sinergije i pravi kreativni biser koji temama\, pristupom i izvedbom dokazuje da je kazalište još itekako relevantan medij\, da je itekako u dodiru s našom stvarnošću i da može biti itekako zanimljivo suvremenoj publici. \nUkratko\, zagrebački Teatar Exit ponovo ima hit.” \nGea Vlahović (Vijenac) \n 
URL:https://www.barskiljetopis.me/event/teatar-exit-zagreb-realisti/
LOCATION:Stari Bar – amfiteatar
CATEGORIES:Pozorišni program
END:VEVENT
BEGIN:VEVENT
DTSTART;TZID=UTC:20220725T210000
DTEND;TZID=UTC:20220725T210000
DTSTAMP:20260504T110357
CREATED:20220707T103505Z
LAST-MODIFIED:20220707T103505Z
UID:12625-1658782800-1658782800@www.barskiljetopis.me
SUMMARY:Predrag Milović: „Košarkaške i druge priče"\,  kratke priče
DESCRIPTION:PREDRAG MILOVIĆ: „KOŠARKAŠKE I DRUGE PRIČE”\, kratke priče\, (drugo\, dopunjeno izdanje) \nModerator: Željko Milović \nO djelu: \nRiječ je o zbirci priča poznatog košarkaškog trenera iz Bara\, koji od 1989. živi u Sloveniji\, vodi tamošnje ekipe u kontinuitetu 33. godinu\, i oglašava se kolumnama na web-sajtovima i u časopisima. \nKnjiga „Košarkaške i druge priče” je podsjetnik na pionirske dane košarke u gradu pod Rumijom\, zbirka anegdota\, ali i preciznih informacija i zabilješki iz dnevnika koje je Milović decenijama vodio tokom igračke i trenerske karijere. Pored ostalog\, čitalac stiče uvid o postojanju prvog neformalnog kluba „Gimnazijalac”\, nastanku prvog registrovanog kluba „Mladost”\, ulasku u Drugu\, pa u Prvu B ligu Jugoslavije\, zlatnim danima ženske košarke u Baru tokom osvajanja Lige i Kupa Crne Gore… kroz sentimentalnu prizmu nostalgije za rodnim krajem. Djelo oživljava Bar sedamdesetih i osamdesetih: u njemu su autorovi prijatelji iz djetinjstva i mladosti\, košarkaši koji su odavno posljednji put stupili na parket sale\, betonski i tereni osnovnih škola\, jeftini jugoslovenski hoteli\, putovanja na utakmice taksijem\, dječaci predugačkih ruku i nogu\, djevojčice nježnih pokreta koje se razgoropade na terenu\, barake Trudbeničkog naselja\, hotel „Agava”\, Bedžetijeva slastičara\, parapet pored mora\, diskoteka „Crveni talas”\, „Tarini” autobusi… i lepeza barskih oriđinala koji su ostavili pečat u životu grada\, na području od drvenih gatova do Zgrada solidarnosti i Pivnice\, od Madžarice do Stare raskrsnice… \nO autoru: \nPredrag Peđa Milović rođen je 28.09.1959 u  Podgorici\, ali se preselio u Bar 1966. gdje je završio osnovnu školu „Meksiko”\, a zatim i gimnaziju „Niko Rolović”. Studirao je na podgoričkom Pravnom fakultetu u \, ali zbog posvećenosti košarci i upisa na Višu trenersku školu u Beogradu 1984. godine  nikada nije diplomirao. U Sloveniju se preselio 1989. godine gdje i danas živi sa porodicom. Svoj život je posvetio sportu. Prvobitno se bavio fudbalom\, zatim atletikom i odbojkom\, a kada je radničko trudbeničko naselje na Madžarici\, gdje je živio\, dobilo koš zavolio je košarku i ostao joj vjeran. \nKnjigu „Košarkaške i druge priče” posvetio je svojim unucima Nikši\, Fjodoru i Luki. \n  \n 
URL:https://www.barskiljetopis.me/event/predrag-milovic-kosarkaske-i-druge-price-kratke-price/
LOCATION:Košarkaški teren kod Gimnazije
CATEGORIES:bARS program
END:VEVENT
BEGIN:VEVENT
DTSTART;TZID=UTC:20220724T210000
DTEND;TZID=UTC:20220724T210000
DTSTAMP:20260504T110357
CREATED:20220707T103512Z
LAST-MODIFIED:20220707T103512Z
UID:12622-1658696400-1658696400@www.barskiljetopis.me
SUMMARY:Variete trio Montenegro
DESCRIPTION:VARIETE TRIO MONTENEGRO \nDijana Orlandić (flauta)\, Miroslav Č. Ilić (harmonika) i Petar Dobričanin (gitara) \n \n  \nProgram:  \n\nG.Hermosa- Anantango\nA. Vivaldi- Zima ( I i II stav)\nR. Dynes- Tango en skai\nR. Galiano- Tango pur Claude\nPaco de Lucia- Entre dos Aguas\nJ.K. Mertz – Madjarska rapsodija\n\n( Petar Dobricanin) \n\nA. Piazzola- Libertango\nA. Scnitke- Polka\n\n  \nBiografije: \nMiroslav Č. Ilić je rođen 1988. godine u Prokuplju. Osnovno i srednje muzičko obrazovanje stekao je u Podgorici (UŠMB „Vasa Pavić“) u klasi prof. Predraga Jankovića\, a Muzičku akademiju završio je na Cetinju u klasi istog profesora. \nKao solista i kamerni izvođač\, laureat je na republičkim (2000\, 2002\, 2006. i 2009. godine) i međunarodnim takmičenjima: „Majski susreti mladih harmonikaša“ Lazarevac (2008.)\, „Dani harmonike“ Smederevo (2011.)\, „Italia award“ Pineto (2011.)\, „37. Međunarodni susreti harmonikaša“ Pula (2012. godine\, sa triom harmonika dobitnik i kupa grada Pule sa najviše osvojenih bodova u svim kategorijama). \nNastupao je na međunarodnim muzičkim festivalima Harmonika fest (Crna Gora)\, Nei suoni dei luoghi (Italija)\, Carniarmonie (Italija)\, koncertima u zemlji i regionu.  Aktivno sarađuje sa Muzičkim centrom Crne Gore u čijoj organizaciji je odsvirao više koncerata\, nastupio je i sa simfonijskim orkestrom i istaknutim gitaristom Milošem Karadaglićem. Svirao je koncerte u organizaciji muzicke fondacije „Santa Cecilia“\, pozorišne predstave za Crnogorsko narodno pozorište i Gradsko pozorište Podgorica\, svečane akademije… Usavršavao se na majstorskim kursevima kod profesora P. Fjenuka\, V. Murze i dr. \nOd 2009. godine radi kao pedagog u školi za osnovno i srednje muzičko obrazovanje „Vasa Pavić“ u Podgorici\, na predmetima harmonika i kamerna muzika. Njegovi đaci su laureati i dobitnici prvih nagrada. \n  \nDijana Orlandić (1989) je rođena na Cetinju. Niže i srednje muzičko obrazovanje je stekla u Kotoru\, u klasi prof. Jasminke Terzić i doc. Žane Lekić. Tokom školovanja osvojila je brojne nagrade među kojima su: I nagrada na Međunarodnom takmičenju u Požarevcu\, I nagrada na Međunarodnom takmičenju „Davorin Jenko“ u Beogradu\, I nagrada na Međunarodnom takmičenju u Barleti. Pohađala je majstorske kurseve kod istaknutih flautista: prof. Ljubiša Jovanović (Srbija); Karolj Maročik (Srbija); Mishel Debost (Amerika); Matej Zupan (Slovenija); Felix Renggli (Švedska); Vinsent Lukas (Francuska). Kao prva flauta Young Euro Classic orkestra nastupala je u Concert Haus-u u Berlinu\, Kaselu\, i Splitu\, pod dirigentskom upravom Henriha Šifta. Treću godinu studija završila je u Kini u klasi prof. Gouliang Hana. Tokom boravka u Kini\, imala je čast da radi sa James Galway-em\, najvećim flautistom našeg vremena. Godinu kasnije kao njegov stipendista pohađala je masterclass u Švajcarskoj. Diplomirala je na Muzičkoj Akademiji na Cetinju u klasi profesora Ljubiše Jovanovića. Angažovana je kao profesor u Muzičkoj školi „Vasa Pavic” u Podgorici. \n  \nPetar Dobričanin\, profesor\, ro­đen je u Pod­go­ri­ci gdje je ste­kao osnov­no i sred­nje mu­zič­ko obra­zo­va­nje u kla­si Sr­đa­na Bu­la­to­vi­ća\, kod ko­jeg je za­vr­šio i Mu­zič­ku aka­de­mi­ju na Ce­ti­nju. Kao je­da­na­e­sto­go­di­šnjak je odr­žao pr­vi so­li­stič­ki kon­cert i od ta­da ve­o­ma uspje­šno na­stu­pa ka­ko u ze­mlji\, ta­ko i u re­gi­o­nu. Dobitnik je brojnih nagrada na tak­mi­če­nji­ma gi­ta­re\, a usa­vr­šavao se i na maj­stor­skim kur­se­vi­ma kod emi­nent­nih svjet­skih pro­fe­so­ra gi­ta­re kao što su: Oskar Gi­lja\, Ko­stas Ko­ci­o­lis\, Edin Ka­ra­ma­zov\, Go­ran Kri­vo­ka­pić\, Ve­ra Ogri­zo­vić\, Ga­e­le So­lal i drugi.
URL:https://www.barskiljetopis.me/event/variete-trio-montenegro/
LOCATION:Dvorac kralja Nikole
CATEGORIES:Muzički program
END:VEVENT
BEGIN:VEVENT
DTSTART;TZID=UTC:20220722T210000
DTEND;TZID=UTC:20220722T210000
DTSTAMP:20260504T110357
CREATED:20220707T103521Z
LAST-MODIFIED:20220707T103521Z
UID:12619-1658523600-1658523600@www.barskiljetopis.me
SUMMARY:Radomir Petrić i Sabrija Vulić: „Pola vijeka stvaralaštva Muharema Muratovića"\, monografija
DESCRIPTION:RADOMIR PETRIĆ I SABRIJA VULIĆ: „POLA VIJEKA STVARALAŠTVA MUHAREMA MURATOVIĆA“\, monografija \nModeratorka: Maja Tomović \n  \nO monografiji: \nProjekat „Pola vijeka stvaralaštva Muharema Muratovića” obuhvata izradu monografije posvećene ovom uglednom crnogorskom slikaru rodom iz Mrkojevića i njegovom vrijednom jubileju od značaja za savremenu crnogorsku likovnu scenu.\nNa preko 160 stranica obuhvaćene su sve faze Muratovićevog stvaralaštva\, o kojem je stručni sud dao uvaženi crnogorski likovni stvaralac i kritičar Slobodan Slovinić u eseju  „Genius Loci”.\nPredstavljeno je preko 110 reprodukcija najbitnijih Muratovićevih likovnih ostvarenja\, njegove  najvažnije izložbe kroz kritike  eminentnih istoričara umjetnosti Crne Gore i regiona\, kao i umjetnikove pjesme i razmišljanja o aspektima koji su ga oformirali kao stvaraoca.\nProjekat je podržao Fond za zaštitu i ostvarivanje manjinskih prava Crne Gore na svom godišnjem konkursu. \nMonografiju potpisuje urednički tim Radomir Petrić i Sabrija Vulić. \nO autorima: \nRadomir Petrić je novinar i urednik portala Feral.bar. Predsjednik je NVU Sua Sponte\, dugogodišnji novinar ND Vijesti iz Bara i saradnik više domaćih i regionalnih medija. \nSabrija Vulić\, urednik je II programa TVCG i predsjednik Savjeta Muslimanskog naroda Crne Gore. Pokretač je lista “Glas Mrkojevića” i dugogodišnji saradnik brojnih medija iz Crne Gore i regiona.
URL:https://www.barskiljetopis.me/event/radomir-petric-i-sabrija-vulic-pola-vijeka-stvaralastva-muharema-muratovica-monografija/
LOCATION:Dvorac kralja Nikole
CATEGORIES:bARS program
END:VEVENT
BEGIN:VEVENT
DTSTART;TZID=UTC:20220721T210000
DTEND;TZID=UTC:20220721T210000
DTSTAMP:20260504T110357
CREATED:20220707T103524Z
LAST-MODIFIED:20220707T103524Z
UID:12615-1658437200-1658437200@www.barskiljetopis.me
SUMMARY:Ilija Đurović: „Sampas"\, roman
DESCRIPTION:ILIJA ĐUROVIĆ: „SAMPAS“\, roman \nModeratorka: Dragana Erjavšek \n  \nO romanu: \n„Sampas je poema puta. Sampas je roman. Sampas je muzika. \nOd prve do poslednje stranice ove knjige\, od Ade Bojane\, preko Bokokotorskog zaliva pa do Podgorice\, Ilija Đurović rafiniranim književnim stilom pred nas postavlja slike i situacije celog jednog života\, života kao traganja za boljim\, života kao kolopleta milih i nemilih okolnosti i događaja – onoga što bi se zaista moglo nazvati: život\, literatura. \nSavremeni crnogorski\, odnosno rasparčano-jugoslovenski\, odnosno balkanski kontekst – milje je kroz koji likovi ove knjige traže svoj: sampas. Ili spas? \nIlija Đurović vešto sastavlja književni puzzle od kojeg nas katkad podilaze srsi\, a katkad milina. Besprekoran stil kojim je ovaj roman napisan čini da ne poželimo da je kraj. \nAli kraj čega? Kraj puta? Kraj traganja? Sampas nam ne dopušta da stavimo tačku. \nSampas je knjiga o ljubavi prema životu\, uprkos svemu“. \nBojan Krivokapić \n  \nO autoru:  \nIlija Đurović rođen je 1990. godine u Podgorici. Piše prozu\, poeziju\, drame i filmske scenarije. Objavio je sljedeće knjige: Oni to tako divno rade u velikim ljubavnim romanima\, priče (Žuta kornjača\, 2014); Crne ribe\, priče (Žuta kornjača\, 2016); Brid\, poezija (Treći trg\, 2018; nagrada za najbolji neobjavljeni rukopis napisan na BHSC jezicima u okviru Beogradskog festivala poezije i knjige Trgni se! Poezija! 2018) i Sampas\, roman (Treći trg\, 2021; najuži izbor za NIN-ovu nagradu za 2021. godinu) \nOd 2013. živi i radi u Berlinu.
URL:https://www.barskiljetopis.me/event/ilija-djurovic-sampas-roman/
LOCATION:Dvorac kralja Nikole
CATEGORIES:Književni program
END:VEVENT
BEGIN:VEVENT
DTSTART;TZID=UTC:20220720T210000
DTEND;TZID=UTC:20220720T220000
DTSTAMP:20260504T110357
CREATED:20220707T103529Z
LAST-MODIFIED:20220707T103529Z
UID:12688-1658350800-1658354400@www.barskiljetopis.me
SUMMARY:Max Kochetov Quintet: „Altered feelings"
DESCRIPTION:MAX KOCHETOV QUINTET: „ALTERED FEELINGS”         \nMax Kochetov (saksofon)\,  Andreja Hristić (klavir)\, Boris Šainović (kontrabas)\, Miloš Grbatinić (bubnjevi) i  Zoran Žikić (perkusije)          \n               \nO kvintetu: \nVeć više od decenije Max Kochetov kvintet intrigira publiku autorskom muzikom na balkanskoj džez sceni i šire. \nAutentičan pristup u nesvakidašnjim okvirima svojih kompozicija\, originalan i nadasve prepoznatljiv ton\,  samo su neki od kvaliteta koji krase ukrajinskog saksofonistu. Max Kochetov koji od 2006. godine živi i nastupa po Srbiji\, u dosadašnjem radu predstavio je tri albuma svog kvarteta u saradnji sa eminentnim muzičarima ovih prostora. \nMuziku odlikuju ukorijenjeni elementi tradicionalnog zvuka sa primesom modernog izraza u uzbudljivom i nepredvidivom toku. \n  \nBiografija:  \nMax Kochetov rođen je 9. januara 1979. godine u Kijevu (Ukrajina). Muzikom je počeo da se bavi od šeste godine\, svirajući harmoniku i klarinet. U osmoj godini počinje da svira saksofon u dječijim duvačkim i džez orkestrima.\nOd 1992. do 1997. studira na Kijevskom državnom muzičkom koledžu “R.M.Gliera” –specijalnost saksofon.\nOd 1995. član je kvinteta Evgenia Dergunova. Laureat je mnogih džez festivala. 1997. godine odlazi u Erfurt (Njemacka)\, gdje učestvuje u “Jazz Workshop”-u\, u klasi saksofoniste Zbigniewa Namislowskog (Poljska). Časove ansambla pohađa u klasi Johna Taylora (V.Britanija) i\nparalelno svira po džez klubovima u Njemačkoj i Francuskoj.\n2003. godine postaje laureat festivala “Dodz Junior” i nosilac nagrada: najbolja autorska kompozicija\, najbolji izvođač\, najbolji džez ansambl.\nOd 2006. živi i radi u Beogradu\, a četiri godine kasnije postaje prvi alt saksofonista u Big Bendu RTS\, istovremeno nastupajući po festivalima u Srbiji i Evropi  sa svojim kvartetom.\nSarađivao je sa mnogim muzičarima kao što su: Duško Gojković\, Jon Faddis\, Brad Leali\, Clause Raible\, Chuck Findley\, Gregory Hutchinson\, Bert Joris\, Steve Fishwick\, Martin Gjakonovski\,…
URL:https://www.barskiljetopis.me/event/max-kochetov-quintet-altered-feelings/
LOCATION:Stari Bar – amfiteatar
CATEGORIES:Muzički program
END:VEVENT
BEGIN:VEVENT
DTSTART;TZID=UTC:20220719T210000
DTEND;TZID=UTC:20220719T210000
DTSTAMP:20260504T110357
CREATED:20220707T103542Z
LAST-MODIFIED:20220707T103542Z
UID:12611-1658264400-1658264400@www.barskiljetopis.me
SUMMARY:Milica Vučković: „Smrtni ishod atletskih povreda“\, roman
DESCRIPTION:MILICA VUČKOVIĆ: „SMRTNI ISHOD ATLETSKIH POVREDA“\, roman \nmoderatorka: Gordana Leković \nO romanu: \n„Smrtni ishod atletskih povreda“ – roman apsolutne iskrenosti. Eva je snažna\, nezavisna žena. Eva je žena koja voli. Eva je žena koja počinje da sumnja u sebe. Eva je žena koja razumije i nalazi opravdanja. Eva je žena koja ćuti i krije modrice. A drugi ništa ne primjećuju ili okreću glavu. Smrtni ishod atletskih povreda je snažna\, iskrena\, poetična\, ali nikako i patetična knjiga koja rasvjetljava kompleksne sisteme manipulacije i njihovu suptilnost. Milica Vučković svoju junakinju potpuno degradira i ogoljava patrijarhalne obrasce u kojima su žene naučene da trpe i vjeruju da to što im se događa nije „tako strašno“. \nProza Milice Vučković je britka\, oštra\, brza\, ona udara snažno i ostavlja bez daha\, ne pružajući nam laku katarzu srećnih krajeva. Dekonstruišući romantizovanu „veliku ljubav“\, koja mora i treba da boli\, kao košmar bezizlazne toksične igre\, Vučković prikazuje mehanizme koji omogućavaju da se svakom od nas tako nešto dogodi. \n  \nO autorki: \nMilica Vučković je rođena 1989. godine u Beogradu. Završila je slikarstvo na Fakultetu primenjenih umetnosti 2012. godine\, na kojem je doktorirala 2022. godine. Članica je umjetničkog udruženja ULUPUDS\, od 2014. godine sa statusom samostalnog umjetnika\, i ima iza sebe preko deset samostalnih slikarskih izložbi. \nPrvu knjigu\, zbirku kratkih priča „Roj“(Apostrof)\, objavila je 2014. Za „Jedu ljudi i bez nogu“ dobila je 2017. prvu nagradu na konkursu za kratku priču „Biber”. Godine 2020. našla se u finalu na konkursu FEKP\, takođe za kratku priču. Svoj prvi roman „Boldvin“(LOM) objavila je 2018. i on je ušao u najuži izbor za Vitalovu nagradu\, kao i za nagradu „Biljana Jovanović”. Za roman „Smrtni ishod atletskih povreda“ dobila je Vitalovu nagradu za najbolju knjigu na srpskom jeziku objavljenu u 2021. godini. Roman je bio i u užem izboru za NIN-ovu nagradu\, kao i u najužem izboru za nagradu „Beogradski pobednik”. \nVučković piše i prozu i poeziju\, pjesme su joj objavljene u nekoliko književnih časopisa kao što su „Fantom slobode“\, pančevački „Rukopisi“\, „Povelja“\, „Sent“. \nŽivi i radi u Beogradu i Herceg Novom. Uvijek sjedi u ćošku.
URL:https://www.barskiljetopis.me/event/milica-vuckovic-smrtni-ishod-atletskih-povreda-roman/
LOCATION:Dvorac kralja Nikole
CATEGORIES:Književni program
END:VEVENT
BEGIN:VEVENT
DTSTART;TZID=UTC:20220719T203000
DTEND;TZID=UTC:20220719T203000
DTSTAMP:20260504T110357
CREATED:20220707T103549Z
LAST-MODIFIED:20220707T103549Z
UID:12605-1658262600-1658262600@www.barskiljetopis.me
SUMMARY:"Čedo i njegova đeca“ - dvije generacije Lekića u ateljeu
DESCRIPTION:“ČEDO I NJEGOVA ĐECA“ – DVIJE GENERACIJE LEKIĆA U ATELJEU \nIZLOŽBA RADOVA ČEDA\, JOKA I JELENE LEKIĆ \n  \nČedo Lekić bio je prvi topolički vajar\, u čiji su atelje u Lamelama dolazile generacije barskih pionira i omladinaca\, da krišom vire kako u bakru\, gvožđu i kamenu nastaju umjetnička djela.  \nČedomir Čeko Lekić (Komarno\, Crmnica\, 1941) se sa porodicom odmah nakon Drugog svjetskog rata doselio u Gretvu\, u Stari Bar. Tu je učio osnovnu školu\, a u radionici Jovovića “krao zanat” rada u drvetu. Poslije završene polumature\, dobio je stipendiju od Luke Bar i otišao u Titograd da pohađa Industrijsku školu. Tamo su zapazili njegov izuzetan talenat za ručnu obradu željeza. Počeo je 1965. godine ozbiljnije da se bavi umjetnošću\, stvarao je radove u bakru\, aluminijumu\, drvetu\, kamenu\, skulpture od željeza… \nPolovinom 1972. godine upoznao je Đinu Perić\, koja će ga punih 40 godina pratiti i podržavati u umjetničkim i životnim poduhvatima. Bila je njegov kritičar\, savjetnik i podrška za sve\, pa i za umjetnost. Đina i Luka Bar ostali su Čedova konstanta za cio život. \nOd 1973. je počeo da izlaže\, a u Sutomoru 1974. dobija prvu nagradu na grupnoj izložbi domaće radinosti. Te godine\, jedan njegov rad stiže i u Bari\, gdje je reljefna slika u bakru sa motivom mora bila izuzetno zapažena. \nNovembra 1976. godine dobija najveće opštinsko priznanje – Nagradu oslobođenja Bara i postaje član Udruženja likovnih amatera Crne Gore. Na prvoj zajedničkoj izložbi Udruženja\, njegov rad u kestenovom drvetu “Vapaj” dobija nepodijeljene pozitivne kritike. Nizale su se izložbe\, grupne i samostalne (Bar 1978\, 1980\, 1983\, 1984\, Titograd 1977\, Bar 1979 – dvojna izložba sa Muharemom Muratovićem). Njegovi radovi bili su uvršteni u dvije značajne zajedničke izložbe početkom XXI vijeka – “Kamen je znamen” (2000) i “Legenda o gvožđu” (2001). \nPreminuo je 8. avgusta 2012. godine. Iza njega su ostali mnogi radovi. Neke je prodavao\, neke poklanjao prijateljima i rodbini\, a neki krase sale ustanova u Crnoj Gori. Neki plove okeanima\, a neki odolijevaju zubu vremena kao grobne biste prijatelja koje je sačuvao od zaborava. Neki su i ukradeni iz sala koje su decenijama krasili. \n \nČedova đeca Joko (1982) i Jelena (1985) su završili Filozofski fakultet (Italijanski jezik) i Fakultet za turizam\, ali su od oca naslijedili dar za likovnu umjetnost. Njihove skulpture krase domove prijatelja\, a Joko je\, sa apokaliptičnim figurama u gipsu\, bio učesnik nekoliko grupnih izložbi u Baru. \nOvo je prva izložba radova Čeda Lekića nakon 38 godina. \n 
URL:https://www.barskiljetopis.me/event/cedo-i-njegova-djeca-dvije-generacije-lekica-u-ateljeu/
LOCATION:Galerija “Velimir A. Leković”
CATEGORIES:bARS program
END:VEVENT
BEGIN:VEVENT
DTSTART;TZID=UTC:20220718T210000
DTEND;TZID=UTC:20220718T210000
DTSTAMP:20260504T110357
CREATED:20220707T103601Z
LAST-MODIFIED:20220707T103601Z
UID:12601-1658178000-1658178000@www.barskiljetopis.me
SUMMARY:Milica Špadijer: „Novo groblje“\, zbirka poezije
DESCRIPTION:MILICA ŠPADIJER: „NOVO GROBLJE“\, zbirka poezije \nModeratorka: Maja Simović \n O djelu: \n„U generaciji koja lako i mnogo piše\, a teško se(be) izražava\, Milica Špadijer nalazi svoj glas-glas koji donosi teško pomirljive suprotnosti; \nKlasično obrazovanje i svakodnevnicu\, kritičnost građanke i gotovo dečije jezičke i misaone reflekse; samosvest angažovane žene i zaigranost\, humor i ispovednost („Ja sam strašna žena/Večno uplašena); potrebu da se bude u svetu i svet intime\, otvorenost ka konfuznom šumu postmodernog sveta i nacionalni osećaj… Upravo onako kako se ta summa mnogobrojnih protivrečja obznanjuje u jednom tristihom pesnikinje: I autorefleksija/Nesigurnost/I vera u stvarnost.“ \nĐorđe Matić \n  \n„Milica Špadijer se sa ovom knjigom uvrstila u red pjesnika sveštenika\, proroka\, onih koji kroz svoje ja govore i naš život. Na tragu savremene helenske poezije\, Ukrs je u „Novom groblju“ stalni motiv i nikada tema već perspektiva. I čeka nas „Autobiografija“- antologijska pjesma savremene srpske poezije čija jezgrovita semantika\, rima koja je od onih za koje znamo da oduvijek počiva u dubini jezika i autobiografska sposobnost metafizičkog krokija zovu da pročitamo novu zbirku poezije žene koju prsti peku kad se krsti“ \nDarko Ristov Đogo \n  \nO autorki: \nMilica Špadijer\, rođena dva dana nakon pada Berlinskog zida\, tako i živi. Završila je Filološku gimanziju\, osnovne i master studije na Katedri za klasične nauke na Filozofskom fakultetu u Beogradu. Dobitnica je nagrade „Mladi Dis“ za 2019. godinu. Objavila je zbirku poezije „Šar planina“\, a sa grčkog jezika je prevela roman „Kasandra i Vuk“ Margarite Karapanu\, kao i zbirku pjesama „Afrodita u plavom“ Petrosa Stefaneasa. Član je Udruženja novinara Srbije. \n  \n 
URL:https://www.barskiljetopis.me/event/milica-spadijer-novo-groblje-zbirka-poezije/
LOCATION:Dvorac kralja Nikole
CATEGORIES:Književni program
END:VEVENT
BEGIN:VEVENT
DTSTART;TZID=UTC:20220717T213000
DTEND;TZID=UTC:20220717T213000
DTSTAMP:20260504T110357
CREATED:20220704T130914Z
LAST-MODIFIED:20220707T103619Z
UID:12572-1658093400-1658093400@www.barskiljetopis.me
SUMMARY:Narodno pozorište Niš: „Neki to vole vruće“
DESCRIPTION:Narodno pozorište Niš \nMjuzikl \n„Neki to vole vruće“ \nPo motivima istoimenog filma \nRežija: Aleksandar Marinković \n  \nDramaturg: Branislav Nedić \nAsistent reditelja i video radovi: Stefan Krasić \nScenograf/ Kostimograf: Katarina Pavlović \nMuzički saradnik: Irena Popović Dragović \nKoreograf: Nebojša Gromilić \nIgraju: \nDragana Mićalović\, Aleksandar Marinković\, Uroš Milojević\, Jasminka Hodžić\, Danilo Petrović\, Jovan Krstić\, Stefan Mladenović\, Bratislava Milić\, Maja Dejanović\, Mila Pužić\, Milica Krasić\, Aleksandar Stevanović\, Marko Milisavljević\, Mateja Mitić\, Dušan Petrović\, Željko Tasić\, Petar Ščepihin\, Aleksa Stojiljković\, Vuk Marinković \n  \nRiječ reditelja: \n\,\,Volim mjuzikl. Istinski volim\, poštujem i radujem se tom pozorišnom žanru\, bilo kao protagonista\, reditelj ili gledalac. Smatram ga posebnim i bliskim. Za mene je on pozorišna forma budućnosti. Ne mislim samo na brodvejske franšize i muzičke komedije već pre na ozbiljne ideje i teme sprovedene kroz ovu božanstvenu žanrovsku formu. \nOnomad sam gledao na nacionalnoj televiziji gostovanje svog profesora Svetozara Rapajića\, reditelja\, profesora emeritusa\, nekadašnjeg dekana FDU\, inače jednog od osnivača Pozorišta na Terazijama i pionira muzičkog teatra\, kako govori o mjuziklu kao svojevrsnom fenomenu. On skreće pažnju da ovaj\, nepravedno skrajnuti i kroz pejorativni pojam „bulevar“ tretiran žanr\, u stvari pruža talentovanom autoru neslućeni i beskrajni spektar tema i ideja kao mogućnost da se kroz ovu formu temeljno\, iskreno i duboko bavi njima. Od društvenih\, političkih\, socijalnih\, pa do filozofskih. Moj mnogopoštovani profesor podseća da velika evropska muzička pozorišta svoju slavu grade upravo spajajući značajne i velike teme sa specifičnostima ovog žanra. \nA ja\, zanesen\, opčinjen i bespovratno zaljubljen u taj pozorišni zagrljaj koji čine zamamni ton saksofona našeg orkestra\, vešt okret zavodljive igračice\, božanski glas horistkinje i reč dobrog glumca\, svoje prve rediteljske korake u mjuziklu započinjem vodvilj-komedijom i muzičko-scenskim omažem vanvremenskom filmu „Neki to vole vruće“ iz 1959. Moj mjuzikl je panagirik mojoj omiljenoj filmskoj komediji\, veličanstvenom glumačkom triju i slavnom reditelju. \nŽiveo mjuzikl!“ \nAleksandar Marinković \n  \nO reditelju: \nAleksandar Marinković je prvak drame Narodnog pozorišta Niš i njegov član dvadeset pet godina. Za to vreme odigrao je više od 50 uloga u matičnom pozorištu i mnogobrojne uloge gostujući u drugim teatrima u Srbiji (Kragujevcu\, Zaječaru\, Lazarevcu\, Beogradu\, Leskovcu)… \nDobitnik je mnogobrojnih nagrada na značajnim pozorišnim festivalima u zemlji: Dani komedije u Jagodini (dva puta)\, Festival profesionalnih pozorišta Srbije „Joakim Vujić“ (gran pri)\,Festival praizvedbi u Aleksincu\, „Dani Milivoja Živanovića“ u Požarevcu\, „Vršačka pozorišna jesen“. Dobitnik je Zlatne značke Kulturno-prosvetne zajednice Srbije. Bavio se pozorišnom pedagogijom. \nZnačajnije uloge: Volođa „Draga Jelena Sergejevna“ (B. Dimitrijević)\, Petručio „Ukroćena Goropad“ (M. Karadžić)\, Princ od Velsa „Edmund Kin“ (I. Mensur)\, Ninković „Gospođa ministarka“ (D. Jovanović)\, Mića Oficir „Limunacija“ (N. Bradić)\, Leka „Vlast i njena opozicija“ (E. Savin)\, Zobar „Cigani lete u nebo“ (D. Stanojević).
URL:https://www.barskiljetopis.me/event/narodno-pozoriste-nis-neki-to-vole-vruce/
LOCATION:Ljetnja pozornica Doma kulture
CATEGORIES:Pozorišni program
END:VEVENT
BEGIN:VEVENT
DTSTART;TZID=UTC:20220716T213000
DTEND;TZID=UTC:20220716T213000
DTSTAMP:20260504T110357
CREATED:20220707T103636Z
LAST-MODIFIED:20220707T103636Z
UID:12752-1658007000-1658007000@www.barskiljetopis.me
SUMMARY:NVO Teatar mladih: „Noć tribada"
DESCRIPTION:NVO TEATAR MLADIH \nPer Olov Enquist \n„NOĆ TRIBADA” \nRežija: Branko Ilić \n  \nScenografkinja: Vana Prelević \nKostimografkinja: Tijana Todorović \n  \nIgraju: Jelena Simić\, Ivona Čović\, Lazar Đurđević i Branko Ilić \n  \nO predstavi:  \nEvropska unija i Savjet Evrope su kroz program “Horizontal Facility za Zapadni Balkan i Tursku 2019-2022” podržali realizaciju predstave “Noć tribada” koja za temu ima rodnu ravnopravnost\, emancipaciju žena\, slobodu izbora. Predstava je nastala  u produkciji NVO Teatra mladih\, uz podršku Univerziteta Crne Gore\, Pravnog fakulteta\, Fakulteta dramskih umjetnosti i Centra za kulturu Tivat. \nCilj projekta je da se kroz umjetničku – pozorišnu formu približe teme koje su aktuelne u crnogorskom društvu\, te da se afirmiše borba za istinskom ravnopravnošću između žena i muškaraca i važnost emancipacije žena u Crnoj Gori. \nInspiracija za ovaj komad\, bio je kontroverzan odnos prema ženama koji je imao čuveni švedski književni stvaralac August Strindberg. Radnja komada prati njegov odnos prema supruzi i njenim odlukama i postupcima\, koji su suprotni njegovoj volji. Akcenat priče je na disfunkcionalnom muško-ženskom odnosu u kom muškarac pokazuje netrpeljivost prema ženinim izborima\, pravima i emancipaciji. Posebno zanimljiva je okolnost socijalnog sloja kom pripadaju junaci komada\, a to je visoki društveni sloj\, društvena elita. Ova činjenica podržava tezu da tema rodne neravnopravnosti i rodnog nasilja postoji među svim društvenim grupama\, kako među siromašnim\, tako i među bogatim\, uglednim\, poznatim članovima društva. \nOno što je posebna karakteristika odnosa koji se tretira u predstavi je psihološko i ekonomsko zlostavljanje žene\, koje je početni oblik nasilja\, mnogo ga je teže prepoznati\, preduprijediti i sankcionisati\, te je neophodno na njega prvenstveno skrenuti pažnju\, a ovaj komad stavlja fokus upravo na taj problem.
URL:https://www.barskiljetopis.me/event/nvo-teatar-mladih-noc-tribada/
LOCATION:Stari Bar – amfiteatar
CATEGORIES:Prateći program
END:VEVENT
BEGIN:VEVENT
DTSTART;TZID=UTC:20220716T210000
DTEND;TZID=UTC:20220716T210000
DTSTAMP:20260504T110357
CREATED:20220707T103639Z
LAST-MODIFIED:20220707T103639Z
UID:12679-1658005200-1658005200@www.barskiljetopis.me
SUMMARY:Izložba radova Mila Milunovića
DESCRIPTION:IZLOŽBA RADOVA MILA MILUNOVIĆA \nSaradnja sa Narodnim muzejom Crne Gore \n  \nMilo Milunović je rođen na Cetinju 6. avgusta 1897. Godine u imućnoj trgovačkoj porodici kao najstarije dijete Vasa i Stanice Milunović. Školovanje započeto na Cetinju nastavlja 1906. u Italiji (Zavod Koleđo fumagoli\, Monca)\, i u Scuola commerciale italiana ojima d’Albania u Skadru. Veoma rano ispoljava talenat za slikarstvo koje uči od 1912 do 1914. Godine u Firenci kod profesora Antonija Augusta Đakometija u Švajcarskoj slobodnoj akademiji (Academie ojima)\, ali ga prekida i svjetski rat kada se pridružuje crnogorskoj vojsci. Biva zarobljen i interniran u Osijek (1917–1918) gdje upoznaje slikara Vladimira Filakovca sa kojim radi za pozorište i priređuje prvu samostalnu izložbu. \nPo završetku rata prvi put boravi u Parizu od 1919. Do 1922. godine gdje\, u tada vodećoj evropskoj kulturnoj metropoli samostalno upotpunjuje slikarsko znanje i ispituje nova polja likovnih interesovanja. Druži se sa vajarom Sretenom Stojanovićem\, sa kojim nakon povratka u Beograd pred kraj 1922. priređuje zajedničku izložbu. Na poziv don Nika Lukovića radi freske za župnu crkvu u Prčnju kod Kotora 1923. i 1924. \nOd 1924. do 1926. živi i radi u Zagrebu i izlaže na Proljetnom salonu. Tada dobija stipendiju i ponovo odlazi u Pariz gdje boravi od 1926. do 1932. Izlaže na Jesenjem salonu (salond’ Automne) 1926\, I tiljerijskom salonu (salon des tuileries)\, 1927. godine. Zapaža ga vajar Antoan Burdel i otkupljuje sliku Mrtva priroda. Iste godine sklapa ugovor sa galerijom Kardo (Cardo) od koje dobija mjesečni prihod. Ljeta 1927. i 1928. provodi u Sen Tropeu sa Markom Čelebonovićem i Marinom Tartaljom. Galerija Kardo ga bira da u okviru Pariske škole učestvuje na XVI bijenalu u Veneciji 1928. \nU Beograd se vraća 1932. i ženi slikarkom Olgom Bogdanović sa kojom do 1935. živi u Ulcinju. Nakon toga ponovo se vraća u Beograd od 1935. do 1946. gdje radi kao profesor na AlU i vodi klasu tonskih slikara\, pristalica sezana. \nKrajem 1935. dobija sina Nikolu\, 1941. kćerku Vesnu\, 1948. sina Vasilija. Od sredine 1946. do početka 1948. na poziv Ministarstva prosvjete NR Crne Gore boravi na Cetinju i radi kao profesor u novootvorenoj Umjetničkoj školi. \nPo njenom preseljenju u Herceg Novi\, Milunović se vraća u Beograd gdje na AlU nastavlja pedagoški rad. Komitet za kulturu i umetnost Vlade FNRJ dodjeljuje mu zvanje majstora-slikara i vodi Majstorsku radionicu. Bio je član umjetničke grupe Dvanaestorica. \nJedan je od osnivača Udruženja likovnih umjetnika Crne Gore. Dopisni član SANU postaje 1950\, a redovni 1958. Od 1952. dobija rješenje kojim se imenuje za redovnog profesora AlU u Beogradu. Za člana dopisnika Jugoslovenske akademije znanosti i umjetnosti izabran je 1966. godine.\nUmro je iznenada 11. Februara 1967. godine u Beogradu gdje je i sahranjen. \nOstvario je veliki broj samostalnih izložbi\, a učestvovao je i na brojnim kolektivnim izložbama u zemlji i inostranstvu. Njegovi radovi bili su zastupljeni na svim važnijim predstavljanjima jugoslovenske umjetnosti u svijetu (Pariz\, Rim\, Venecija\, Milano\, Atina\, Ankara\, Lion\, Marsej\, Tokio\, Ojima\, Brisel\, Bombaj\, Štokholm\, Moskva\, Berlin…). Dobitnik je domaćih i međunarodnih nagrada i priznanja među ojima se izdvajaju: Grand Prix za mozaik i slikarstvo na Međunarodnoj izložbi u Parizu 1937\, Orden legije časti 1939\, Državna nagrada Vlade FNRJ za 1949. Godinu dodijeljena za mozaik u Jugoslovenskom dramskom pozorištu u Beogradu\, Sedmojulska nagrada za životno djelo\, Zlatna medalja na II Trijenalu jugoslovenska likovne umetnosti\, I nagrada na Plavom salonu u Zadru…
URL:https://www.barskiljetopis.me/event/izlozba-radova-mila-milunovica/
LOCATION:Dvorac kralja Nikole
CATEGORIES:Likovni program
END:VEVENT
BEGIN:VEVENT
DTSTART;TZID=UTC:20220715T210000
DTEND;TZID=UTC:20220715T210000
DTSTAMP:20260504T110357
CREATED:20220707T103647Z
LAST-MODIFIED:20220707T103647Z
UID:12685-1657918800-1657918800@www.barskiljetopis.me
SUMMARY:Svečano otvaranje Festivala: Bilja Krstić & Bistrik Orchestra
DESCRIPTION:SVEČANO OTVARANJE FESTIVALA \nBILJA KRSTIĆ & BISTRIK ORCHESTRA \n  \nBilja Krstić & Bistrik Orchestra proslavljaju 20 godina uspješnog rada i tim povodom nastavljaju svoje koncertne aktivnosti\, promovišući albume „Bistrik“\, „Zapisi“\, „Tarpoš“ i „Svod“. \nMuzika koju izvode Bilja Krstić & Bistrik Orchestra je spoj tradicionalne etno muzike\, a cappella pjesama i etno prizvuka sa elementima improvizacije i savremenim aranžerskim pristupom. Njihov cilj je da folklor pretoče u savremenu umjetnost\, a davanjem modernog zvuka  rijetko izvođenim i često neobjavljenim temama izvorne muzike Balkana oni predstavljaju autentičan doprinos domaćoj i svjetskoj kulturnoj baštini. \n  \nAlbumi: \n\n„Bistrik“\, (2001\, label-Energia i V2)\n„Zapisi“ (2003\, label- Hi-Fi Center)\n„Tarpoš“ (2007\, label-Intuiton Shott Music i PGP)\n„Izvorište“ \, a capella (2013\, label- PGP)\n„Svod“ (2017\, label-ARC Music)\n\n 
URL:https://www.barskiljetopis.me/event/svecano-otvaranje-festivala-bilja-krstic-bistrik-orchestra/
LOCATION:Ljetnja pozornica Doma kulture
CATEGORIES:Muzički program
END:VEVENT
BEGIN:VEVENT
DTSTART;TZID=UTC:20210806T203000
DTEND;TZID=UTC:20210806T203000
DTSTAMP:20260504T110357
CREATED:20210708T091809Z
LAST-MODIFIED:20210720T095313Z
UID:11794-1628281800-1628281800@www.barskiljetopis.me
SUMMARY:Hommage Zoranu Gojiću\, autoru knjige „Podrumijske priče“ govori Neđeljko Đurović
DESCRIPTION:Omaž autoru Zoranu Gojiću obilježile  posljednje veče Barskog ljetopisa. Veče je osmišnjeno kao promocija Gojićeve knjige „Podrumijske priče“. O njemu će govoriti Neđeljko Đurović. \nZoran Gojić (Bar\, 1973) više od tri decenije je slušao i zapisivao priče i legende iz okoline Bara. Bio je izuzetan poznavalac grada i okoline – običaja\, govora i ličnosti koje su obilježile zajednički život žitelja sve tri vjere. Njegov doprinos pri izradi nekoliko monografija o našem gradu bio je od suštinskog značaja za rasvjetljavanje događaja i sudbina opisanih u njima. Preminuo je juna 2021. godine\, a Gojićevu jedinu knjigu “Podrumijske priče” (Mediteran Multimedia\, 2021)\, koja je zbir biranih legendi\, priča i anegdota koje je sakupljao\, predstaviće njegovi prijatelji. \n 
URL:https://www.barskiljetopis.me/event/hommage-zoranu-gojicu-autoru-knjige-podrumijske-price-govori-nedjeljko-djurovic/
LOCATION:Dvorac kralja Nikole
CATEGORIES:bARS program
ATTACH;FMTTYPE=image/jpeg:https://www.barskiljetopis.me/wp-content/uploads/2021/07/Zoran-Gojić-Podrumijske-priče-1.jpg
ORGANIZER;CN="JP Kulturni centar Bar":MAILTO:pr@barskiljetopis.me
END:VEVENT
BEGIN:VEVENT
DTSTART;TZID=UTC:20210805T210000
DTEND;TZID=UTC:20210805T210000
DTSTAMP:20260504T110357
CREATED:20210708T091709Z
LAST-MODIFIED:20210720T100337Z
UID:11791-1628197200-1628197200@www.barskiljetopis.me
SUMMARY:Zatvaranje festivala - All Stars String Ensemble Montenegro
DESCRIPTION:Bazično prepoznati kao quartet „Unique“\, uz dodatak iskusnih umjetnika s bogatim scenskim iskustvom\, formiran je veliki kamerni sastav All Stars Strings Ensemble Montenegro koji broji deset članova. Za potrebe ovogodišnjeg festivala Barski ljetopis\, pripremili su raznolik repertoar sastavljen od poznatih tema klasične muzike kao i prepoznatljivih tango motiva\, zajedno sa popularnim filmskim temama\, koje su odavno postale svjetski standardi. Po uzoru na savremene sastave sličnog programskog koncepta\, muziku izvode na poseban način\, kojim otvaraju nova emocionalna prostranstva i slikaju najdivnije pejzaže u kojima publika uživa svim čulima. Ovaj jedinstveni i ekskluzivni muzički program zatvoriće ovogodišnje izdanje festivala Barski ljetopis. \nAll Stars String Ensemble Montenegro 2021 čine: Verica Čuljković\, Ana Rašović\, Teodora Kaličanin\, Sonja Vojvodić- violine\, zatim Anda Dizdarević i Danijela Drašković – viole\, Ana Dulović i Vladimir Drobnjak – violončelo\,  Andrijana Ramović – kontrabas i Mladen Lalović – perkusije.
URL:https://www.barskiljetopis.me/event/zatvranje-festivala-all-stars-string-ensemble-montenegro/
LOCATION:Ljetnja pozornica Doma kulture
CATEGORIES:Muzički program
ATTACH;FMTTYPE=image/png:https://www.barskiljetopis.me/wp-content/uploads/2021/07/ASSEM.png
END:VEVENT
BEGIN:VEVENT
DTSTART;TZID=UTC:20210804T213000
DTEND;TZID=UTC:20210804T213000
DTSTAMP:20260504T110357
CREATED:20210708T091534Z
LAST-MODIFIED:20210720T094510Z
UID:11788-1628112600-1628112600@www.barskiljetopis.me
SUMMARY:„Đokonda“\, Vikor Lodat\, režija i adaptacija Dušanka Belada\, produkcija Crnogorskog narodnog pozorišta
DESCRIPTION:Predstava „Đokonda“\, po drami „Žena koja se igra“ Viktora Lodata\, u režiji Dušanke Belade\, biće izvedena na Barskom ljetopisu. Pored režije\, Dušanka Belada potpisuje i adaptaciju\, scenografkinja je Ivanka Vana Prelević\, kostimografkinja Gordana Bulatović\, kompozitorka Marija Mitrović\, lektorka Jelena Šušanj\, izvršne producentkinje Janja Ražnjatović i Jelena Milošević. U predstavi igraju: Zoran Vujović\, Slavko Kalezić\, Branka Otašević\, Slobodan Marunović\, Hana Jovićević\, Pavle Bogićević. \n„Žena koja se igra“ je drama zasnovana na čudnom istorijskom incidentu iz 1911. godine. Italijanski slikar sa prebavilištem u Francuskoj krade Mona Lizu iz muzeja Luvr\, a zatim živi sa slikom dvije i po godine u pariškom potkrovlju. Kroz seriju monologa\, predstava zamišlja život Vinćenca Peruđe\, kradljivca Đokonde\, od godina provedenih u potkrovlju do njegovog kasnijeg života u Italiji. \n  \nPROMO
URL:https://www.barskiljetopis.me/event/djokonda-vikor-lodat-rezija-i-adaptacija-dusanka-belada-produkcija-crnogorskog-narodnog-pozorista/
LOCATION:Stari Bar – amfiteatar
CATEGORIES:Pozorišni program
ATTACH;FMTTYPE=image/jpeg:https://www.barskiljetopis.me/wp-content/uploads/2021/07/djokonda-1.jpg
END:VEVENT
BEGIN:VEVENT
DTSTART;TZID=UTC:20210803T210000
DTEND;TZID=UTC:20210803T210000
DTSTAMP:20260504T110357
CREATED:20210708T091457Z
LAST-MODIFIED:20210720T100444Z
UID:11785-1628024400-1628024400@www.barskiljetopis.me
SUMMARY:„Drame – porodični ciklus“ autor Aleksndar Radulović Popaj
DESCRIPTION:
URL:https://www.barskiljetopis.me/event/drame-porodicni-ciklus-autor-aleksndar-radulovic-popaj/
LOCATION:Dvorac kralja Nikole
CATEGORIES:Književni program
ATTACH;FMTTYPE=image/jpeg:https://www.barskiljetopis.me/wp-content/uploads/2021/07/popaj-cover.jpg
ORGANIZER;CN="JP Kulturni centar Bar":MAILTO:pr@barskiljetopis.me
END:VEVENT
BEGIN:VEVENT
DTSTART;TZID=UTC:20210802T213000
DTEND;TZID=UTC:20210802T213000
DTSTAMP:20260504T110357
CREATED:20210708T091425Z
LAST-MODIFIED:20210720T100548Z
UID:11782-1627939800-1627939800@www.barskiljetopis.me
SUMMARY:ANA KARENJINA\, režija Mirko Radonjić\, produkcija Kraljevskog pozorišta „Zetski dom“ i dramski studio „Prazan prostor“
DESCRIPTION:Predstava “Ana Karenjina” je koprodukcija Kraljevskog pozorišta “Zetski dom” i Dramski studio Prazan prostor. Predstavu po motivima istoimenog djela Lava Nikolajeviča Tolstoja režirao je Mirko Radonjić. Igraju: Sanja Vujisić\, Aleksandar Gavranić\, Pavle Prelević. \n  \nPROMO \n  \n 
URL:https://www.barskiljetopis.me/event/ana-karenjina-rezija-mirko-radonjic-produkcija-kraljevskog-pozorista-zetski-dom-i-dramski-studio-prazan-prostor/
LOCATION:Stari Bar – amfiteatar
CATEGORIES:Pozorišni program
ATTACH;FMTTYPE=image/jpeg:https://www.barskiljetopis.me/wp-content/uploads/2021/07/AK-0023-1.jpg
ORGANIZER;CN="JP Kulturni centar Bar":MAILTO:pr@barskiljetopis.me
END:VEVENT
BEGIN:VEVENT
DTSTART;TZID=UTC:20210801T213000
DTEND;TZID=UTC:20210801T213000
DTSTAMP:20260504T110357
CREATED:20210708T091336Z
LAST-MODIFIED:20210718T112710Z
UID:11779-1627853400-1627853400@www.barskiljetopis.me
SUMMARY:U AMANET\, autorke Tamare Vujošević Mandić \, produkcija FIAT
DESCRIPTION:Koreodrama „U amanet“ biće odigrana na ovogodišnjem Barskom ljetopisu. \nPremijerno je izvedena 3. aprila u Dodestu\, u KIC “Budo Tomović” u Podgorici. To je istovremeno i četvrta predstava u produkciji FIAT-a od njegove obnove 2013. U koreodrami Tamare Vujošević Mandić propituje se pojam straha kroz patološki odnos majke i kćerke: posesivnost\, strah i sadizam majke i kćerkinu introvertnost i čežnju za slobodom. U predstavi igraju: glumica Julija Milačić Petrović Njegoš i balerina Ana Babac. Dramaturškinja je Stela Mišković. \n 
URL:https://www.barskiljetopis.me/event/u-amanet-autorke-tamare-vujosevic-mandic-produkcija-fiat/
LOCATION:Stari Bar – amfiteatar
CATEGORIES:Pozorišni program
ATTACH;FMTTYPE=image/jpeg:https://www.barskiljetopis.me/wp-content/uploads/2021/07/image3.jpeg
ORGANIZER;CN="JP Kulturni centar Bar":MAILTO:pr@barskiljetopis.me
END:VEVENT
BEGIN:VEVENT
DTSTART;VALUE=DATE:20210801
DTEND;VALUE=DATE:20210802
DTSTAMP:20260504T110357
CREATED:20210708T091242Z
LAST-MODIFIED:20210718T112553Z
UID:11776-1627776000-1627862399@www.barskiljetopis.me
SUMMARY:Izložba fotografija „Bar. Ljudi.“
DESCRIPTION:Izložba fotorafija „Bar.Ljudi.“ biće upriličeno u oviru programa bARS. Izložbom se nastavlja niz aktivnosti na očuvanju i promociji kulturno-umjetničkog nasljeđa barske opštine. Postavku potpisuju NVO Mediteran Multimedia i Media Pro – Foto studio “Petović”. Ova izložba je svojevrsni poklon nevladinog sektora svome gradu i Ljetopisu kao najvažnijoj kulturnoj instituciji\, jer je na prikupljanju i izradi fotografija radio tim od dvadesetak ljudi iz svih sfera javnog života Bara. Izlaganje na otvorenom fotografija ljudi koji su obilježili dalju i bližu prošlost grada i opštine\, omogućiće da što veći broj Barana i njihovih gostiju zakorači u svojevrsni vremeplov.
URL:https://www.barskiljetopis.me/event/izlozba-fotografija-bar-kroz-vrijeme/
LOCATION:Šetalište kralja Nikole\, Crna Gora
CATEGORIES:bARS program
ORGANIZER;CN="JP Kulturni centar Bar":MAILTO:pr@barskiljetopis.me
END:VEVENT
BEGIN:VEVENT
DTSTART;TZID=UTC:20210731T213000
DTEND;TZID=UTC:20210731T213000
DTSTAMP:20260504T110357
CREATED:20210708T091147Z
LAST-MODIFIED:20210718T112040Z
UID:11773-1627767000-1627767000@www.barskiljetopis.me
SUMMARY:Veče Crnogorske kinoteke
DESCRIPTION:Film „Dan četrnaesti“ Zdravka Velimirovića- poslije Kana biće prikazan u Baru. \nNaime\, film „Dan četrnaesti“\, reditelja Zdravka Velimirovića i scenariste Borislava Pekića\, koji je Crnogorska kinoteka restaurisala zajedno sa Jugoslovenskom kinotekom\, uvršten je u program najznačajnijeg svjetskog filmskog festivala – 74. Međunarodnom festivalu u Kanu\, u programu Kan Klasiks. \nU filmu „Dan četrnaesti“\, koji je nastao u produkciji Lovćen filma 1960. godine\, pratimo četiri zatvorenika koji\, zbog dobrog vladanja\, dobijaju dvije sedmice boravka na slobodi. Situacije u njihovim životima se komplikuju kako se bliži dan povratka u zatvor\, dan četrnaesti. Glavne uloge igraju: Nikola Popović\, Karlo Bulić\, Slobodan Cica Perović\, Dušan Janićijević\, Olga Spiridonović\, Mira Stupica. \nZanimljivo je da je prije tačno 60 godina ova drama bila je u trci za Zlatnu palmu… Gosti večeri je Andro Martinović\, direktor Kinoteke i Mladen Velimirović\, reditelj i sin Zdravka Velimirovića. \n  \nPROMO
URL:https://www.barskiljetopis.me/event/vece-crnogorske-kinoteke/
LOCATION:Centralna gradska ulica kod trga\, Crna Gora
CATEGORIES:Filmski program
ATTACH;FMTTYPE=image/jpeg:https://www.barskiljetopis.me/wp-content/uploads/2021/07/Kinoteka-dan-cetrnaesti.jpg
END:VEVENT
BEGIN:VEVENT
DTSTART;TZID=UTC:20210730T203000
DTEND;TZID=UTC:20210730T203000
DTSTAMP:20260504T110357
CREATED:20210708T091058Z
LAST-MODIFIED:20210718T111859Z
UID:11770-1627677000-1627677000@www.barskiljetopis.me
SUMMARY:„Zlatana – poslednji čuvar ognjišta“ autor Ranko Vujačić
DESCRIPTION:Knjiga „Zlatana – posljednji čuvar ognjišta“ Ranka Vujačića biće predstavljena na Barskom ljetopisu. Ovo je šesta knjiga Vujačića\, a ovoga puta inspiraciju je našao u mukutrpnom i podređenom položaju žene na selu u podlovćenskoj Crnoj Gori do Drugog svjetskog rata. \nRanko Vujačić (1948) rođen je u Baru\, na Pristanu. Osnovnu školu i Gimnaziju završio je u Baru\, Višu Ekonomsku školu u Beogradu\, a Pomorski fakultet u Kotoru. Čitav radni vijek proveo je u rodnom gradu\, gdje se i penzionisao. Objavio je pet knjiga: “Priče oko Rumije”\, romane “Saga – Pristan i Pristanjani” i “Bona”\, zatim “Goranov put do tranzicije” i “Pasje godine”. Roman “Zlatana – posljednji čuvar ognjišta” objavljen je 2020. u izdanju NVO “Nekazano” Bar.
URL:https://www.barskiljetopis.me/event/zlatana-poslednji-cuvar-ognjista-autor-ranko-vujacic/
LOCATION:Dvorac kralja Nikole
CATEGORIES:bARS program
ATTACH;FMTTYPE=image/jpeg:https://www.barskiljetopis.me/wp-content/uploads/2021/07/Ranko-Vujačić-Zlatana.jpg
ORGANIZER;CN="JP Kulturni centar Bar":MAILTO:pr@barskiljetopis.me
END:VEVENT
END:VCALENDAR