BEGIN:VCALENDAR
VERSION:2.0
PRODID:-//Barski ljetopis - ECPv6.5.1.6//NONSGML v1.0//EN
CALSCALE:GREGORIAN
METHOD:PUBLISH
X-WR-CALNAME:Barski ljetopis
X-ORIGINAL-URL:https://www.barskiljetopis.me
X-WR-CALDESC:Events for Barski ljetopis
REFRESH-INTERVAL;VALUE=DURATION:PT1H
X-Robots-Tag:noindex
X-PUBLISHED-TTL:PT1H
BEGIN:VTIMEZONE
TZID:UTC
BEGIN:STANDARD
TZOFFSETFROM:+0000
TZOFFSETTO:+0000
TZNAME:UTC
DTSTART:20180101T000000
END:STANDARD
END:VTIMEZONE
BEGIN:VEVENT
DTSTART;TZID=UTC:20180717T220000
DTEND;TZID=UTC:20180717T230000
DTSTAMP:20260403T192605
CREATED:20180530T083625Z
LAST-MODIFIED:20180717T121749Z
UID:5185-1531864800-1531868400@www.barskiljetopis.me
SUMMARY:Clazz kvintet
DESCRIPTION:„Clazz kvintet“ je kamerni sastav oformljen prevashodno iz želje da se crnogorskoj publici premijerno predstavi djelo Picnic suite\, savremenog francuskog kompozitora Kloda Bolinga. S obzirom na nov i nesvakidašnji tretman klasične gitare u ovom ansamblu\, premijerno izvođenje „Picnic suite“ je\, sa velikim uspjehom\, upriličeno na otvaranju jubilarnog\, desetog\, izdanja najstarijeg crnogorskog festivala klasične gitare\, Bar Guitar Fest-a\, u januaru 2012. Kvintet\, koji čine Bojana Brajović (gitara)\, Milanka Nikčević (klavir)\, Boris Nikčević (flauta)\, Slaven Turusković (kontrabas) i Predrag Lazović (bubnjevi)\, sa zadovoljstvom se\, zatim\, predstavio i podgoričkoj publici i to u okviru festivala JAM (Jazz appreciation month)\, nakon čega je nastupio na nekoliko crnogorskih džez festivala ( u Pljevljima u okviru proslave Svjetskog dana džeza\, Bijelom Polju – White Field Jazz Fest\, i Petrovcu – Petrovac jazz fest). \nInspirisani dotadašnjim uspjehom\, 2014. godine su imali veliku turneju nastupivši u 11 crnogorskih gradova. Ovaj projekat je bio podržan od strane crnogorskog Ministarstva kulture\, kao što je i njihova prošlogodišnja\, regionalna turneja „Koncerti bez granica“\, u okviru koje su nastupili u Beogradu\, Tirani\, Ljubljani i Sarajevu. \nČlanovi Clazz kvinteta su profesori u crnogorskim nižim i srednjim muzičkim školama\, a kontrabasista je stalni član Simfonijskog orkestra. Aktivni su svirači i nastupaju kao solisti na svojim instrumentima\, ali i u raznim kamernim klasičnim i džez sastavima\, promovišući klasičnu i džez muziku. Klod Boling\, čiju muziku promovišu\, u svojim djelima upravo\, na jedinstven način\, povezuje ta dva muzička pravca\, uklapajući džez dionice u klasičnu fakturu kompozicije. Naziv kvinteta Clazz se logično nameće iz ovakve simbioze. \nProgram: \nClaude Bolling (1930)\nPICNIC SUITE \nRococo\nMadrigal\nGaylancholic\nFantasque\nCanon\nTendre\nBadine
URL:https://www.barskiljetopis.me/event/clazz-kvintet/
LOCATION:Dvorac kralja Nikole
CATEGORIES:Muzički program
ATTACH;FMTTYPE=image/jpeg:https://www.barskiljetopis.me/wp-content/uploads/2018/05/clazz.jpg
ORGANIZER;CN="JP Kulturni centar Bar":MAILTO:pr@barskiljetopis.me
END:VEVENT
BEGIN:VEVENT
DTSTART;TZID=UTC:20180717T213000
DTEND;TZID=UTC:20180717T213000
DTSTAMP:20260403T192605
CREATED:20180603T154719Z
LAST-MODIFIED:20180714T124615Z
UID:5642-1531863000-1531863000@www.barskiljetopis.me
SUMMARY:Bitef teatar i Mlada Bitef dens kompanija: "Pepeljuga"\, režija Jelena Kajgo
DESCRIPTION:BITEF TEATAR I MLADA BITEF DENS KOMPANIJA\nPo motivima bajke braće Grim\n„PEPELJUGA“\nDramski tekst i režija: Jelena Kajgo \nKoreografija: Una Đuričić\, Helena Ćelap i Anja Milosavljević\nMuzika: Aleksandra Đokić\nKostim: Selena Orb\nIgrači: Una Vujošević\, Nikola Živković\, Anja Milosavljević\, Una Đuričić\, Helena Ćelap\, Sara Tošić\, Tamara Mirković\, Nađa Novaković\, Olga Crnoseljanski \nO predstavi: \nPlesna predstava za djecu i mlade „Pepeljuga“ je nastavak je repertoarske politike „Bitef dens kompanije“ da njeguje i razvija plesne predstave za najmlađu publiku. Do sada su realizovane predstave za dJecu – „Kapetan Džon Piplfoks“ i „Ale i bauci“ u koreografiji Isidore Stanišić\, kao i „San žute čarape“ u koreografiji Dalije Aćin Telander. Dramaturškom obradom\, kao i scenskim konceptom i kostimom\, predstava je transponovana u današnje vrijeme\, i samim tim bliska je novim\, mladim generacijama. U skladu sa ovakvom adaptacijom\, radnja predstave se odvija danas\, u Srbiji\, a obrada teksta daje višestruke mogućnosti. Na prvom mjestu\, djecu edukuje da je bolje biti skroman i vrijedan\, a ne nametljiv i agresivan. Zatim\, budući da se jedan dio predstave odvija na plesnom takmičenju\, gledaoci su u mogućnosti da se upoznaju sa različitim plesnim stilovima\, poput flamenka\, salse\, klasičnog baleta\, hip hopa\, valcera… Na taj način\, predstava populariše savremenu igru\, formira buduću publiku za ovu vrstu teatra\, a takođe\, različiti stilovi umjetničke igre mogu zainteresovati djecu i mlade\, da se i sami njima bave\, i tako na najljepši način obogate period svog odrastanja. \nPredstava „Pepeljuga“ predstavlja i prvi korak u formiranju mlade „Bitef dens kompanije“\, sa igračima koji su učenici Srednje baletske škole „Lujo Davičo“ na odsjeku za Savremenu igru\, kojima su nastupi u predstavama na sceni „Bitef teatra“ dragocjena scenska praksa.  U predstavi „Pepeljuga“ učestvuje devet igrača\, učenika trećeg i čevrtog razreda Srednje baletske škole. \n 
URL:https://www.barskiljetopis.me/event/bitef-teatar-i-mlada-bitef-dens-kompanija-pepeljuga-rezija-jelena-kajgo/
LOCATION:Ljetnja pozornica Doma kulture
CATEGORIES:bARS program
ATTACH;FMTTYPE=image/jpeg:https://www.barskiljetopis.me/wp-content/uploads/2018/06/pepeljuga-1.jpg
ORGANIZER;CN="JP Kulturni centar Bar":MAILTO:pr@barskiljetopis.me
END:VEVENT
BEGIN:VEVENT
DTSTART;TZID=UTC:20180715T210000
DTEND;TZID=UTC:20180715T210000
DTSTAMP:20260403T192605
CREATED:20180603T120033Z
LAST-MODIFIED:20180609T125904Z
UID:5483-1531688400-1531688400@www.barskiljetopis.me
SUMMARY:Jovica Aćin: promocija romana „Srodnici“
DESCRIPTION:Jovica Aćin\n„SRODNICI“ (roman)\nmoderator: Nikoleta Dabanović \nO autoru  \nJovica Aćin je rođen 1946. godine u Zrenjaninu\, gdje je završio osnovno i srednje obrazovanje. Dolaskom u Beograd na studije\, započinje njegova i urednička karijera\, od biltena Tehnološkog fakulteta\, preko lista beogradskih studenata „Student“\, kasnije do časopisa („Delo“\, „Književna reč“\, „Gradac“…) i izdavačkih kuća (Rad\, Službeni glasnik…). Uprkos političkim prijetnjama i zabranama\, uz ostalo\, priredio je u Srednjoj i Istočnoj Evropi prvo izdanje važnog djela o logorskom sistemu\, Solženjicinov „Arhipelag Gulag“\, i to srpsko izdanje je u španskim novinama proglašeno jednim od deset najvažnijih događaja te godine u svijetu. O njegovom književnom djelu priređeni su\, između ostalog\, temati u časopisima „Reč“ (Beograd)\, „Polјa“ (Novi Sad)\, „Ulaznica“ (Zrenjanin) i „Braničevo“ (Požarevac). Monografsku studiju o njegovom esejističkom djelu napisao je dr Svetislav Jovanov\, „Jeretik u oltaru“\, Vršac\, 1994. Ogledi i kritičko-interpretativni tekstovi o Aćinu nalaze se u autorskim knjigama Vladimira Bitija (Zagreb)\, Branka Popovića\, Marka Nedića\, Mihajla Pantića\, Radomana Kordića\, Saše Hadži Tančića\, Tanje Kragujević\, Ivane Milivojević\, Zorana Slavića\, Dragana Velikića\, Slađane Ilić\, Save Damjanova\, Bogića Rakočevića\, Aleksandre Mančić i drugih. O njegovim radovima objavlјeno je i stotinak studija\, osvrta i prikaza u književnim časopisima\, listovima\, dnevnoj i nedjelјnoj štampi\, na radiju i televiziji. Kao osobeni izraz književnog povjerenja\, otvorena pisma u časopisima\, a svako je svojevrsni esej za sebe\, napisali su mu profesor Sreten Marić\, Ivan Lovrenović (Sarajevo)\, Ljubomir Simović i Jovan Hristić. Preveo je na srpski više od četrdeset klasičnih i novijih književnih i filozofskih djela sa nemačkog\, francuskog i engleskog jezika. Živi i radi u Beogradu. Član je Srpskog književnog društva. „Srodnici“ su njegov prvi roman.
URL:https://www.barskiljetopis.me/event/promocija-romana-srodnici-jovica-acin/
LOCATION:Plato Knjaževe bašte
CATEGORIES:Književni program
ATTACH;FMTTYPE=image/jpeg:https://www.barskiljetopis.me/wp-content/uploads/2018/06/jovica-acin-1.jpg
ORGANIZER;CN="JP Kulturni centar Bar":MAILTO:pr@barskiljetopis.me
END:VEVENT
BEGIN:VEVENT
DTSTART;TZID=UTC:20180714T220000
DTEND;TZID=UTC:20180714T220000
DTSTAMP:20260403T192605
CREATED:20180603T134424Z
LAST-MODIFIED:20180709T141357Z
UID:5540-1531605600-1531605600@www.barskiljetopis.me
SUMMARY:Džez koncert: Duško Gojković i Belgrade Summit Octet
DESCRIPTION:DUŠKO GOJKOVIĆ je najznačajniji džez trubač na prostoru Evrope\, kompozitor\, aranžer i bend lider. Rođen je 1931. godine u Jajcu. Studirao je na Muzičkoj akademiji u Beogradu od 1948. do 1953. godine. Kao mladić\, svirao je sa nekoliko manjih džez sastava u Beogradu\, a kada se kao osamnaestogodišnjak pridružio „Big bendu“ Radio Beograda\, već su ga smatrali za talentovanog mladog džez solistu. U Njemačku odlazi 1955. sa samo 5$ u trubi. Dva dana kasnije\, ostvaruje svoj prvi angažman i ubrzo postaje sastavni dio njemačke džez scene u usponu. \nPrvu ploču u Njemačkoj snimio je 1956. godine\, kada nastupa i na čuvenom Frankfurtskom džez festivalu. Novembra iste godine\, tokom angažmana u džez klubu „Studio 15“\, u kome je Gojković nastupao izvjesno vrijeme\, desio se prvi susret sa legendarnim Majls Dejvisom. Nakon jednogodišnjeg boravka u Minhenskom „Big bendu“ Maks Gregera\, u kome je bio praktično jedini džez muzičar\, Duško je prihvatio poziv za angažman u vodećem evropskom džez orkestru Kurta Edelhagena. Tokom više od četiri godine boravka u Edelhagenovom orkestru snimljeno je puno značajnih albuma. Već 1958. Duško Gojković je izabran za člana „Njuport International Youth Band“-a. To je bilo ostvarenje Duškovog dugogodišnjeg sna − prvi odlazak u kolijevku džeza\, u Ameriku. Period 1958−1961. predstavljao je vrijeme Gojkovićeve izuzetne popularnosti u Njemačkoj. Redovno je dobijao pozitivne kritike za svoj instrument. Ređali su se nastupi i snimci sa brojnim važnim bendovima i imenima tog vremena. Prva ploča pod Gojkovićevim imenom „Duško Gojković internacionalni džez oktet“ snimljena je 1961. i bila je izdata za tadašnju Jugoslaviju\, u okviru Radio-televizije Beograd. Ubrzo poslije ovog snimanja\, sa sličnom postavom snimljen je još jedan album\, a kasnije je objavljen album pod imenom „Golden Eight“ za prestižnu kompaniju „Blue Note“. Godine 1961. stiže obavještenje o njegovom prijemu u najbolju školu džeza na svijetu − Berkli. Ne samo da je bio primljen\, već je dobio stipendiju za školovanje. Odmah po dolasku na Berkli\, zbog iskustva i predznanja koja je već imao\, upućen je na „fast class“ za kompoziciju i aranžiranje. Po završetku studija\, u vrijeme kad se pripremao da se vrati u Njemačku\, pozvao ga je poznati kanadski trubač i bend lider Mejnard Ferguson da zamijeni Rolfa Eriksona koji je napustio bend da bi se pridružio Djuku Elingtonu. Časopis „Džez podijum“ tada je zabilježio da je dvoboj truba Fergusona i Gojkovića na numeri „Fox Hunt“ bio izvanredan\, da se Gojković poslije studija pretvorio u pravog majstora trube \nU želji da snima i svira prije svega vlastitu muziku\, Duško se zajedno sa Sal Nistikom vratio u Evropu\, ljeta 1965. Njegov prvi bend\, zvao se „Inernational Jazz Quintet“ u kome su pored Duška i Sala bili i Džorž Grunc\, Džimi Vudi i Klaus Vajs. Slijede brojni mali sastavi koje Gojković vodi\, učešće u praizvedbi džez opere „The Visitation“ Gintera Šulera aprila 1967. u državnoj operi u Hamburgu. Sve vrijeme\, aktivan je i „Kvintet Duška Gojkovića“ koji je bio veoma živ i kvalitetan ansambl. Po povratku iz Amerike\, Gojković je živio u Kelnu\, u kome je radio i „Duškov džez studio“ sve do1968. godine. Od sredine devedesetih\, Gojković je imao 11 uspješnih i zapaženih turneja u Japanu\, na kojima je bio sa različitim sastavima i brojnim muzičarima iz Japana. Diskografija albuma snimljenih u Japanu je poprilično bogata i velika\, jer je na svakoj turneji snimao barem po jedan CD. Danas njegova diskografija broji više od 150 albuma\, od kojih je preko 30 snimljeno pod Gojkovićevim imenom\, \nNagradu za životno djelo „Echo jazz award“ Gojković je dobio 2014. u Hamburgu\, a godinu kasnije Gojkoviću je dodijeljena muzička nagrada grada Minhena za životno djelo\, u kome živi i koja se dodjeljuje svake tri godine za odavanje poštovanja muzičarima ili institucijama od izuzetnog značaja za grad Minhen. \nBelgrade Summit Oktet je sastavljen od muzičara koji pripadaju samom vrhu\, ne samo beogradske već i regionalne džez scene i kao instumentalisti i kao zapaženi solisti. Pored trubača Dragoslava Fredija Stanisavljevića\, inače lead trubača i muzičkog urednika prestižnog beogradskog RTS Big benda\, koji predvodi oktet\, tu su i Marko Đorđević džez trubač i solista\, Nemanja Zlatarev trombonista mlađe generacije\, prekaljeni džez saksofonisti Aleksandar Jaćimović i Ljubiša Paunić i u ritam sekciji pijanista Ivan Aleksijević\, kontrabasista Milan Pavković i bubnjar Petar Radmilović. Svi članovi Okteta su ujedno članovi i solisti RTS Big benda\, ali i veoma aktivni džez muzičari\, solisti\, koji predvode i svoje sastave.
URL:https://www.barskiljetopis.me/event/dzez-koncert-dusko-gojkovic-i-belgrade-summit-octet/
LOCATION:Stari Bar – amfiteatar
CATEGORIES:Muzički program
ATTACH;FMTTYPE=image/jpeg:https://www.barskiljetopis.me/wp-content/uploads/2018/06/dusko.jpg
ORGANIZER;CN="JP Kulturni centar Bar":MAILTO:pr@barskiljetopis.me
END:VEVENT
BEGIN:VEVENT
DTSTART;TZID=UTC:20180714T210000
DTEND;TZID=UTC:20180714T210000
DTSTAMP:20260403T192605
CREATED:20180603T154144Z
LAST-MODIFIED:20180710T105035Z
UID:5635-1531602000-1531602000@www.barskiljetopis.me
SUMMARY:Predstava-koncert: "Da i Re\, telo kao instrument"\, UG Otvoreni krug Novi Sad
DESCRIPTION:UG “Otvoreni krug”\, Novi Sad\n“Da i Re\, telo kao instrumetn” \nrežija: Višnja Obradović \nIzvođači: Marko Dinjaški i Ana Vrbaški\nDizajner zvuka: Goran Vujičin\nKostimi: Nataša Jovičić (“Lutkart”) \nStilista: Budislav Vlajko (“Beastic” studio) \n  \n„Alice in WonderBand“ je orkestar koji pleše. Služi se glasom i tehnikom body percussion\, u kojoj je tijelo ritmički instrument. „Da i Re\, telo kao instrument“ je i koncert i predstava i prikazuje muško-ženski odnos u svim njegovim nijansama: muškarac i žena kao predmeti međusobne pažnje\, partneri u igri\, druženju\, kao brat i sestra ili partneri u ljubavnom odnosu. \n„Alice in WonderBand“ je životni projekat dvoje umjetnika\, Ana Vrbaški i Marko Dinjaški\, svojevrsna umjetnička laboratorija koja traje od 1998. godine. Žive na obodu Nacionalnog parka Fruška Gora i stvaraju umjetnost u skladu sa prirodom. Ovo dvoje izvođača su partneri već 21 godinu\, na sceni\, kao i u životu\, što donosi novu dimenziju njihovom prisustvu i odnosu u predstavi. U svom izrazu umjetnici kombinuju pozorišni jezik sa fizičkim teatrom\, plesom\, cirkusom.  Predstava je nagrađena na „Art Trema“ festivalu u Rumi i Internacionalnom festivalu alternativnog teatara „Gest“ u Sečnju. \n„Predstava je o nizu beskrajnih mogućnosti za kreativnost i razvijanje kreativnosti korišćenjem sopstvenog tela\, osetljivosti i dosetljivosti. Lepota i lakoća scenskog značenja i zvučanja\, dostupna uvek i na svakom mestu…“\nVladislava Vojnovic\, dramaturškinja\, spisateljica\, scenaristkinja \n„Ovi umetnici koriste samo svoja tela i glasove kao muzički instrument. Ništa više od toga. To čine doduše toliko energično\, znalački i ubedljivo\, da njihov nastup postaje krajnje zabavno i zanimljivo zadovoljstvo\, koje istovremeno ide i do dubina… To što oni nude je čista energija\, ritam u svom praobliku.“\nPeter Kes\, Zidojče cajtung
URL:https://www.barskiljetopis.me/event/plesna-predstava-da-i-re-telo-kao-instrument-ug-otvoreni-krug-novi-sad/
LOCATION:Šetalište kod kafea Planet
CATEGORIES:bARS program
ATTACH;FMTTYPE=image/jpeg:https://www.barskiljetopis.me/wp-content/uploads/2018/06/da-i-re-1.jpg
ORGANIZER;CN="JP Kulturni centar Bar":MAILTO:pr@barskiljetopis.me
END:VEVENT
BEGIN:VEVENT
DTSTART;TZID=UTC:20180712T213000
DTEND;TZID=UTC:20180712T213000
DTSTAMP:20260403T192605
CREATED:20180531T115654Z
LAST-MODIFIED:20180603T223750Z
UID:5275-1531431000-1531431000@www.barskiljetopis.me
SUMMARY:BNP i „Zeničko proljeće“: „Romeo i Julija“\, režija Selma Spahić
DESCRIPTION:Bosansko narodno pozorište i XXIII Međunarodna kulturna manifestacija „Zeničko proljeće“\nViljem Šekspir\, Artur Bruk\n„ROMEO I JULIJA“ \nRežija: Selma Spahić\nPrevod i adaptacija prevoda: Aida Spahić*\nDramaturgija: Dario Bevanda\nScenografija: Mirna Ler\nKostimografija: Hatidža Nuhić\nMuzika: Draško Adžić\nScenski pokret: Tomas Stjuart\nBodypainting: Naida Đekić \n*Osim autorskog prevoda parcijalno su korišteni i prevodi Živojina Simića i Sime Pandurovića\, Aleksandra Saše Petrovića\, Senade Kreso (Šekspir)\, te prevod Gordane Platiše (Bruk). \nUloge: Enes Salković\, Lidija Kordić\, Muhamed Bahonjić\, Uranela Aagić Burina\, Saša Handžić\, Selma Mehanović\, Alban Ukaj\, Faketa Salihbegović Avdagić\, Nusmir Muharemović\, Zlatan Školjić\, Adis Mehanović\, Siniša Vidović\, Benjamin Bajramović\ni\nAhmed Jašarević\, Ajla Smajić\, Amila Heralić\, Amir Mrkonjić\, Ana Kulier\, Anes Dedić\, Belma Jaganjac\, Emina Hadžić\, Haris Kestenović\, Iman Bubić\, Imran Maglajlić\, Ismar Spahić\, Jalal Romano\, Lamija Salihović\, Mahira Beganović\, Muamera Horozović\, Nejra Mulić\, Saudin Gak\, Vildana Bašić \nO predstavi: \nNaša inscenacija Šekspirove tragedije o zabranjenoj ljubavi između djevojke i mladića koji pripadaju dvjema zavađenim porodicama prvenstveno se obraća mlađoj generaciji – mladićima i djevojkama rođenim nakon ratova devedesetih\, odraslim u konzervativnom društvu podignutom na temeljima tranzicionog kapitalizma\, nacionalnih podjela i masovnih grobnica\, odnosno\, generaciji koja nikada nije dočekala obećavanu budućnost. \nIz tog razloga\, u ovom projektu sarađivali smo sa devetnaestoro mladih ljudi koji su izabrani na specijalnoj audiciji. Uporedo s redovnim probama s glumcima i glumicama tekao je i kreativni i istraživački proces s mladima. Odgovori iz anonimnog upitnika sprovedenog među njima korišteni su kao materijal za dokumentarne međuscene koje predstavi daju prijeko potrebni kontekst aktuelnog. \nTekst komada je dramaturškim štrihom sveden na njegovu narativno-dramsku suštinu\, pri čemu je parcijalno zadržan Šekspirov stih i poetičnost replika koje izgovaraju njegovi likovi. Režijskim rješenjima scene su često izglobljene iz prvobitnih i usmjeravane ka novim značenjima\, pri čemu se predstava najviše oslanja na jezik scenskog pokreta i poigravanje s muzičkim znacima (značajan dio muzike izvođen je uživo). Djelovi Šekspirove drame su ostali na originalnom engleskom jeziku\, kao i tekstovi songova\, pri čemu njegova poezija na momente zvuči kao vrhunski savremeni pop. Kao tekstualni materijal „Romea i Julije“ korišteni su i djelovi istoimene poeme Artura Bruka\, koja je samom Šekspiru poslužila kao model za njegovu tragediju. U finalu predstave\, Šekspirov nijansirani dramski dijalog uzmiče pred Brukovom nezaustavljivom epsko-poetskom naracijom\, dok društvo i istorija\, zajedno s mnoštvom njihovih protivrječnih glasova\, prijete da progutaju buntovne ljubavnike i istinu o njima. Da li ljubav može mijenjati svijet\, ili barem spasiti one koji vole\, pitanje je na koje predstava pokušava dati odgovor. \nOna je i pokušaj iznalaženja subverzivnog potencijala u nečemu što je odavno obilježeno ograničavajućom etiketom književnog kanona i školske lektire. Ako dramskim klasicima ne pristupamo na svjež način\, uvijek i iznova propitujući ih iznutra\, postoji opasnost da oni ostanu samo mrtvo slovo na papiru. A revolucionarna ljubav Romea i Julije zaslužuje više od toga. \nDario Bevanda
URL:https://www.barskiljetopis.me/event/bnp-i-zenicko-proljece-romeo-i-julija-selma-spahic/
LOCATION:Ljetnja pozornica Doma kulture
CATEGORIES:Pozorišni program
ATTACH;FMTTYPE=image/jpeg:https://www.barskiljetopis.me/wp-content/uploads/2018/05/Romeo-i-Julia-1.jpg
ORGANIZER;CN="JP Kulturni centar Bar":MAILTO:pr@barskiljetopis.me
END:VEVENT
BEGIN:VEVENT
DTSTART;TZID=UTC:20180711T210000
DTEND;TZID=UTC:20180711T220000
DTSTAMP:20260403T192605
CREATED:20180529T224535Z
LAST-MODIFIED:20180603T194607Z
UID:5142-1531342800-1531346400@www.barskiljetopis.me
SUMMARY:Izložba slika Biljane Keković
DESCRIPTION:Biljana Keković je rođena u Podgorici\, 1970. godine. Diplomirala je na Fakuletu likovnih umjetnosti na Cetinju\, na odsjeku Grafički dizajn u klasi prof. Mila Grozdanića i odsjeku Slikarstvo u klasi prof. Ratka Lalića\, 1993. godine. Magistrirala je slikarstvo u klasi prof. Branislava Sekulića. Radi u Centru savremene umjetnosti Crne Gore i članica je ULUCG-a. Učestvovala je na brojnim samostalnim i kolektivnim izložbama u zemlji i inostranstvu. Važnije samostalne izložbe su joj izložbe u Galeriji „Pizana“ u Podgorici (2009)\, Plavom dvorcu na Cetinju (1995)\, Galeriji „Centar“ u Podgorici (1993)\, „Bel art“ u Novom Sadu (2005)\, kao i izložba na festivalu „Budva Grad teatar“ (2006). U okviru kolektivnih izložbi svoje radove predstavila je u Sjedinjenim Američkim Državama\, Portugaliji\, Španiji\, Belgiji\, Francuskoj\, Austriji\, Sloveniji\, Hrvatskoj\, Srbiji\, Bosni i Hercegovini. Osvojila je niz nagrada i priznanja.
URL:https://www.barskiljetopis.me/event/izlozba-slika-biljane-kekovic/
LOCATION:Dvorac kralja Nikole
CATEGORIES:Likovni program
ATTACH;FMTTYPE=image/jpeg:https://www.barskiljetopis.me/wp-content/uploads/2018/05/biljana-kekovic.jpg
ORGANIZER;CN="JP Kulturni centar Bar":MAILTO:pr@barskiljetopis.me
END:VEVENT
BEGIN:VEVENT
DTSTART;TZID=UTC:20180710T210000
DTEND;TZID=UTC:20180710T210000
DTSTAMP:20260403T192605
CREATED:20180603T115246Z
LAST-MODIFIED:20180603T223033Z
UID:5477-1531256400-1531256400@www.barskiljetopis.me
SUMMARY:Aleksandar Bečanović: promocija romana „Arcueil – iluzorni almanah“
DESCRIPTION:Aleksandar Bečanović\n„ARCUEIL – ILUZORNI ALMANAH“ (roman)\nmoderator: Andrej Nikolaidis \nO autoru\n \nAleksandar Bečanović\, crnogorski pjesnik\, prozaik\, prevodilac\, književni i filmski kritičar\, je rođen u Baru 1971. godine. Radio je kao urednik kulture u crnogorskom nedjeljniku „Monitor“\, sada je u uredništvu časopisa za kulturu „Plima“ i „Ars“. Dobitnik je književne nagrade „Risto Ratković“ za najbolju knjigu poezije u Crnoj Gori 2002\, za knjigu „Mjesta u pismu“. Prevodi s engleskog\, većinom filmsku teoriju. Filmski je kritičar „Vijesti“. Objavio je: „Ulisova daljina“ – poezija (1994)\, „Jeste“ – poezija (1996)\, „Ostava“ – poezija (1998)\, „Mjesta u pismu“ – poezija (2001)\, „Očekujem što će iz svega proizaći“ – zbirka priča (2005)\, „Žanr u savremenom filmu“ – filmska kritika (2005)\, „Preludiji i fuge“ – poezija (2007)\, „Opsjednutost“ – zbirka priča (2009)\, „Arcueil“ – roman (2015) i „Leksikon filmskih režisera“ – enciklopedijski poduhvat na više od devet stotina strana (2015). Dobitnik je EU nagrade za književnost za 2017. \nO djelu \nRoman „Arcueil – iluzorni almanah“ Aleksandra Bečanovića objavljen je u izdanju beogradske izdavačke kuće „Levo krilo“\, u ediciji „Podzemna struja“. Bečanovićev roman je priča o „božanskom markizu“\, francuskom misliocu\, piscu i amblematičnom otpadniku\, Markizu de Sadu. Riječ je o prvom romanu poznatog crnogorskog pjesnika\, proznog pisca i filmskog kritičara i teoretičara.
URL:https://www.barskiljetopis.me/event/promocija-romana-arcueil-iluzorni-almanah-aleksandar-becanovic/
LOCATION:Plato Knjaževe bašte
CATEGORIES:Književni program
ATTACH;FMTTYPE=image/jpeg:https://www.barskiljetopis.me/wp-content/uploads/2018/06/aleksandar-becanovic.jpg
ORGANIZER;CN="JP Kulturni centar Bar":MAILTO:pr@barskiljetopis.me
END:VEVENT
BEGIN:VEVENT
DTSTART;TZID=UTC:20180709T213000
DTEND;TZID=UTC:20180709T213000
DTSTAMP:20260403T192605
CREATED:20180531T114136Z
LAST-MODIFIED:20180610T210321Z
UID:5267-1531171800-1531171800@www.barskiljetopis.me
SUMMARY:Kraljevsko pozorište „Zetski dom“: „Kučka“\, režija Arpad Šiling
DESCRIPTION:Kraljevsko pozorište „Zetski dom“\n„KUČKA“ \nReditelj: Arpard Šiling\nTekst: Arpard Šiling i Eva Zabežinski\nPrevođenje sa mađarskog jezika: Kata Đarmati\nKompozitorka: Nina Perović\nAsistent reditelja: Mirko Radonjić\nMenadžer produkcije: Ildiko Sagodi \nUloge: Nada Vukčević\, Srđan Grahovac\, Zoran Vujović\, Stevan Radusinović i Vule Marković \nO predstavi \nCentralna tema drame je uloga žene u društvu – što naravno podrazumijeva i preispitivanje uloge muškarca\, a sve to na poligonu jedne zabačene željezničke stanice na kojoj Nada sama čeka voz. Njeno prisustvo snažno utiče na muškarce koji pristižu. Izbijaju na površinu njihova dobra i loša iskustva sa ženama koja su i razlog zbog kojeg su postali baš takvi kakvi jesu. Predstava predstavlja putovanje kroz vrijeme i prostor. Nema scenografije\, nema ukrasa. Samo su glumci na sceni\, priče koje igraju i njihova muzika. Šiling je na scenu postavio porodične priče i pitanje – zašto ne možemo živjeti srećno jedni sa drugima? Iako bi porodica trebalo da bude utočište\, neki je ne žele\, a neki\, opterećeni frustracijama\, ne razumiju njene izazove\, naročito u vremenu kada je pozicija žene promijenjena\, jer – „Šta će muškarac učiniti sa testosteronom sada kada više ne mora ići da lovi po šumama? Šta sa tim da žena može raditi bilo koji posao baš kao muškarac i otvoreno reći da ne želi da rađa?“ Ono što povezuje ovaj komad sa hit predstavom koja je obilježila prethodnu teatarsku godinu Dokle pogled seže\, jeste način Arpada Šilinga da uobliči tekst baziran na glumačkim improvizacijama\, ovoga puta zajedno s Evom Zabežinski. \nOva produkcija Kraljevskog pozorišta „Zetski dom“ podržana je od strane EU Creative Europe\, u okviru projekta EU Collective plays! \nRiječ reditelja: \nNajprije smo osmislili likove i situacije koje smo objasnili glumcima. Koristio sam improvizacije\, ali mi je bio bitan ženski ugao Eve Zabežinski. Ovdje imamo striktnu dramaturgiju i psihološki je složenije u odnosu na našu prethodnu predstavu. Rekao sam glumcima da želim da idem dalje\, da izgradim likove od početka do kraja i jaku dramaturgiju. Imali smo ideju šta tačno želimo. U ovom komadu vidimo i muškarce koji smatraju da ako ne mogu da izgrade odnos sa ženom\, da je veoma lako mogu nazvati „kučkom“\, jer ona ne igra njihovu igru. Ovakvo razmišljanje proističe iz loših iskustava i uspomena\, ali ne samo sa ženama nego i sa muškarcima. Ovaj provokativan naslov navodi ljude da dođu i da razmišljaju o čemu se radi\, da li je riječ o prostituciji. Ali nije – riječ je o muškarcima koji se nalaze u nevolji i pokušavaju da izađu iz nje. Veoma je interesantno kako žena u predstavi pokušava da razumije njihove probleme. To je kao istraga u kojoj pokušava da sazna prošlost ovih muškaraca\, njihove odnose sa ženama\, drugim muškarcima\, očevima.“
URL:https://www.barskiljetopis.me/event/kraljevsko-pozoriste-zetski-dom-kucka-arpard-siling/
LOCATION:Ljetnja pozornica Doma kulture
CATEGORIES:Pozorišni program
ATTACH;FMTTYPE=image/jpeg:https://www.barskiljetopis.me/wp-content/uploads/2018/05/5ae061c6-2690-4ed5-9786-20100a0a0a67-kucka0418079-preview-1.jpg
ORGANIZER;CN="JP Kulturni centar Bar":MAILTO:pr@barskiljetopis.me
END:VEVENT
BEGIN:VEVENT
DTSTART;TZID=UTC:20180708T210000
DTEND;TZID=UTC:20180708T210000
DTSTAMP:20260403T192605
CREATED:20180601T233635Z
LAST-MODIFIED:20180603T223017Z
UID:5441-1531083600-1531083600@www.barskiljetopis.me
SUMMARY:Svetislav Basara: promocija romana „Andrićeva lestvica užasa“
DESCRIPTION:Svetislav Basara\n„Andrićeva lestvica užasa“(roman)\nmoderator: Zoran Živković \nO autoru \nSvetislav Basara\, romansijer\, pripovjedač i dramski pisac\, je rođen 1953. godine\, u Bajinoj Bašti. Autor je više od trideset knjiga – romana\, zbirki pripovjedaka\, drama i eseja. Bio je ambasador Srbije na Kipru 2001–2005. godine. Član je Srpskog književnog društva. Dobitnik je više srpskih i međunarodnih nagrada za književnost\, a njegov roman „Fama o biciklistima“ smatra se jednim od najboljih romana druge polovine dvadesetog vijeka u srpskoj književnosti. \nObjavio je knjige: „Napuklo ogledalo“\, „Peking by Night“\, „Kinesko pismo“\, „Fama o biciklistima“\, „Bumerang“\, „Džon B. Malkovič“\, „Kratkodnevnica“\, „Looney Tunes“\, „Mongolski bedeker“ (Nolitova nagrada)\, „Na Gralovom tragu“\, „Na ivici“\, „Sveta mast“\, „Ukleta zemlja“\, „Srce zemlje“\, „Uspon i pad Parkinsonove bolesti“\, „Izgubljen u samoposluzi“\, „Dnevnik Marte Koen“\, „Stradija“\, „Fundamentalizam debiliteta“… \nZa roman „Uspon i pad Parkinsonove bolesti“ dobio je NIN-ovu nagradu za najbolji roman objavljen 2006. godine. Prvi je dobitnik nagrade Fondacije „Borislav Pekić“. Drame su mu izvođene na mnogim scenama a knjige prevođene na engleski\, francuski\, njemački\, mađarski\, bugarski\, italijanski\, španski i makedonski jezik. \nO djelu \nKaloperović\, glavni junak novog Basarinog romana „Andrićeva lestvica užasa“\, polazeći iz Beograda u Zagreb na promociju svoje knjige\, svraća kod prijatelja\, ali susret dva stara znanca pretvara se u ovoj paraboli balkanskog mentaliteta u neobuzdan i bespoštedan dijalog\, uz temeljno seciranje svih lokalnih nacionalnih svetinja i mitova pod aurom borbene gluposti\, primitivizma i iskvarenosti. Kako na sopstvenom\, tako i na primjeru Iva Andrića koga Balkanci i svojataju i odbacuju kad im se prohtje\, dva prijatelja će svojim komentarima čitaoce opet nasmijati do suza i istovremeno im priuštiti grotesknu viziju ovdašnjih naravi. Istim stilskim sredstvima i književnim postupkom Basara proširuje ciklus romana\, jedinstven u savremenoj srpskoj književnosti\, kojim se duhovito i britko obračunava kako sa srpskom mitomanijom\, na fenomenološkom planu\, tako i sa okovima postmodernih književnih trendova\, na unutrašnjem\, stvaralačkom planu.
URL:https://www.barskiljetopis.me/event/svetislav-basara-andriceva-lestvica-uzasa/
LOCATION:Plato Knjaževe bašte
CATEGORIES:Književni program
ATTACH;FMTTYPE=image/jpeg:https://www.barskiljetopis.me/wp-content/uploads/2018/06/BASARA2-28.jpg
ORGANIZER;CN="JP Kulturni centar Bar":MAILTO:pr@barskiljetopis.me
END:VEVENT
BEGIN:VEVENT
DTSTART;TZID=UTC:20180707T220000
DTEND;TZID=UTC:20180707T220000
DTSTAMP:20260403T192605
CREATED:20180603T133833Z
LAST-MODIFIED:20180603T201628Z
UID:5534-1531000800-1531000800@www.barskiljetopis.me
SUMMARY:Koncert: Meduoteran duo i Sira Eingemann
DESCRIPTION:Duo Meduoteran je etno džez bend iz Švajcarske. Zahvaljujući interpretativnoj autentičnosti i inovativnosti\, sličan mali\, po sastavu gotovo redukovan\, ali zato vrlo neobičan i veoma fleksibilan i pokretljiv ansambl\, sasvim se rijetko može sresti na aktuelnoj muzičkoj sceni.\nTajlan Arikan i Srđan Vukašinović izvode svoje kompozicije na dva instrumenta\, kreirajući nove zvučne svjetove u originalno uobličenoj kombinaciji baglame (anadolijske laute) i harmonike.\nDualni debitantski album „Horon“ predstavlja i njihovo prvo izdanje\, odnosno zbirku klasične\, džez i etno muzike. \nMlada violistkinja Sira Eigenmann inspiriše svojom svestranošću i posvećenošću. Dobitnik je nekoliko stipendiranih nagrada\, među kojima su nedavno osvojene Friedl Wald\, Fritz Gerber i Lyra Stiftung. Nastupa kao kamerni muzičar i solista u Švajcarskoj i svira na raznim međunarodnim festivalima. Osnivač je i direktor festivala “Klassik Nuevo”\, kao i Nuevo klasičnog orkestra.  
URL:https://www.barskiljetopis.me/event/koncert-meduoteran-duo-i-sira-eingemann/
LOCATION:Plato ispred Dvorca kralja Nikole
CATEGORIES:Muzički program
ATTACH;FMTTYPE=image/jpeg:https://www.barskiljetopis.me/wp-content/uploads/2018/06/duo-meduoteran.jpg
ORGANIZER;CN="JP Kulturni centar Bar":MAILTO:pr@barskiljetopis.me
END:VEVENT
BEGIN:VEVENT
DTSTART;TZID=UTC:20180707T210000
DTEND;TZID=UTC:20180707T210000
DTSTAMP:20260403T192605
CREATED:20180603T153703Z
LAST-MODIFIED:20180704T220546Z
UID:5631-1530997200-1530997200@www.barskiljetopis.me
SUMMARY:JU Nikšićko pozorište: promocija časopisa "Pozorište"
DESCRIPTION:Časopis „Pozorište“ je jedinstvena publikacija te vrste u Crnoj Gori i rijetka u regionu. Izdavač je JU „Nikšićko pozorište“\, koje se pored pozorišne produkcije\, bavi i izdavačkom djelatnošću. Riječ je o periodičnoj publikaciji (četiri broja godišnje\, odnosno u pozorišnoj sezoni). Izdavač je „Nikšićko pozorište“\, a prvi brojevi objavljeni su davne 1956.godine\, u tadašnjem narodnom pozorištu\, u Nikšiću. Časopis je obnovljen 2006. godine i do sada je objavljen 31 broj. Izlazi u formatu A4\, štampa je digitalna\, korice su u koloru\, a sadržaj u crno-bijeloj tehnici. Štampa se u 300 primjeraka i distribuira kao besplatan primjerak u skladu prema važećom zakonskom regulativom u Crnoj Gori. Ima svoj kubis broj kod Centralne narodne biblioteke „Đurđe Crnojević“ i dostupan je kao izvor podataka svim bibliotekama u svijetu. Objavljuje se kao online izdanje na web stranici www.niksickopozoriste.me\, u linku časopis „Pozorište“. U elektronskoj formi\, putem mejla distribuira se na oko 500 adresa u Crnoj Gori i svijetu.\nUređivačka koncepcija časopisa počiva na informativnoj\, afirmativnoj i edukativnoj osnovi\, što u krajnjem za cilj ima\, prije svega\, afirmisanje dramskog stvaralaštva u Crnoj Gori i regionu\, te institucionalno povezivanju tatarskih produkcija i drugih ustanova koje se bave pozorišnom djelatnošću\, čuvanje i njegovanje teatarske\, kao jedine efemerne umjetnosti\, koja sublimira sve druge vidove umjetničkog izražavanja. „Pozorište“ pored informativnog dijela sadržaja\, u dijelu sadržaja Nove drame\, objavljuje dramske tekstove afirmisanih i manje afirmisanih dramskih pisaca iz Crne Gore i regiona. U dijelu sadržaja Teatrologija/Teatrografija\, časopis objavljuje naučne radove akademskih profesora\, eseje dramskih stvaralaca\, teatrologa i teatrografa i drugih naučnika iz oblasti humanističkih nauka.\n„Pozorište“ je do sada imalo promociju na Međunarodnom festivalu glumca Nikšić 2016 i na Bijenalu crnogorskog teatra 2017\, a ove godine pored programa „Barskog ljetopisa“ 2018\, selektovan je za A program 48. Festivala dramskih amatera u Bijelom Polju. Preliminarno je najavljena njegova promocije na budvanskom Festivalu „Grad teatar“. \n  \n 
URL:https://www.barskiljetopis.me/event/promocija-casopisa-pozoriste-ju-niksicko-pozoriste/
LOCATION:Plato ispred Dvorca kralja Nikole
CATEGORIES:bARS program
ATTACH;FMTTYPE=image/jpeg:https://www.barskiljetopis.me/wp-content/uploads/2018/06/CasopisPozoriste-1.jpg
ORGANIZER;CN="JP Kulturni centar Bar":MAILTO:pr@barskiljetopis.me
END:VEVENT
BEGIN:VEVENT
DTSTART;TZID=UTC:20180705T213000
DTEND;TZID=UTC:20180705T213000
DTSTAMP:20260403T192605
CREATED:20180531T113520Z
LAST-MODIFIED:20180702T151658Z
UID:5258-1530826200-1530826200@www.barskiljetopis.me
SUMMARY:Narodno pozorište Beograd: „Dom Bernarde Albe“\, režija Ana Grigorović
DESCRIPTION:Narodno pozorište u Beogradu\nFederiko Garsija Lorka\n„DOM BERNARDE ALBE“ \nRežija: Ana Grigorović\nAdaptacije teksta i dramaturgija: Vanja Nikolić\nScenografija: Marija Jevtić\nKostim: Katarina Grčić Nikolić\nLektura: dr Ljiljana Mrkić Popović\nMuzika: Maja Bosnić\nDizajn zvuka: Dragan Stevanović Bagzi\nStručna saradnica za scenski pokret: Tamara Antonijević\nProducent: Vuk Miletić\nOrganizator: Nemanja Konstantinović \nUloge: Dara Džokić\, Danijela Ugrenović\, Zlatija Ocokoljić Ivanović\, Dubravka Kovjanić\, Zorana Bećić\, Sloboda Mićalović\, Suzana Lukić\, Rada Đuričin\, Sara Vuksanović \nO predstavi:  \nTišina! \nLorka je motiv i izvor za pisanje drame „Dom Bernarde Albe“ pronašao u jednom bunaru. Nama je motiv za postavku pomenute drame bio jedan prozor. To je kuhinjski prozor koji je okrenut ka hodniku zgrade\, baš kao i svi drugi kuhinjski prozori\, drugih porodica koje tu žive\, svađaju se\, vole\, mrze\, plaču ili se tuku. I sve to se čuje. I svi su toga svjesni. Ako uzavrle emocije i strasti ponesu\, a prozor ostane otvoren\, čuje se mnogo\, čuje se sve\, možda i previše. Zato se ponekad na prozoru stoji i prisluškuje. Ali se mnogo češće sa prozora sklanja ili se neko ućutkava. \nTišina! \nPrva i posljednja Bernardina riječ u drami je „Tišina“. \nNa početku je znak za uspostavljanje odnosa unutar kuće\, na kraju za uspostavljanje odnosa izvan\, među svijetom koji sluša. Upravo težnja za tišinom i konstantna nemogućnost da se ona ostvari jesu polazište ovog rediteljskog čitanja „Doma Bernarde Albe“. Što znači ta tišina? I zbog čega je važna? Smrću muža Bernarda postaje muško u kući. Takva pozicija pred nju stavlja odgovornost i nameće zadatak da poput muškarca održi red\, mir i čast. Ta namjera proizilazi iz moralnih i vjerskih načela kojima se vodi\, ali samo prividno. Bernardina briga za kćerke i potreba da se stvari drže pod kontrolom mnogo više je posljedica njenog straha od toga što će svijet\, odnosno selo da misli i kaže o njoj. Vodeći se strahom\, ona se trudi da sačuva čast svoje porodice\, ona brine da obraz kuće ostane neukaljan\, a upravo tim strahom od ogovaranja ona uništava ono što pokušava da zaštiti. Ponsija jedina u kući predstavlja sredinu u odnosu na koju Berdnarda postavlja svoje principe. Zato je njihov ondos na stalnoj liniji između prijateljskog i neprijateljskog\, stalno u promjeni uloga i igri moći. Ponsija jedina osjeti i vidi emocije kćerki\, njihove potrebe i želje\, ali ona Bernardinim kćerkama nije zamjena za majku\, ona to ne može da bude\, jer mora da poštuje nametnute društvene konvencije malograđanske sredine. To je sredina koja vlada nasiljem i strahom\, gdje dobri ljudi vođeni diktatorskim principima postaju zli. Zato je Ponsija tu samo da sluša\, da služi i da povremeno otkrije kćerkama slast života i zabranjene emocije. Nasuprot tome\, Bernardin odnos prema kćerkama lišen je emocija. Njoj je važnije kako se one ponašaju\, nego šta osjećaju. Taj odnos se ogleda u paničnoj želji da se održi dostojanstvo i čast porodice. Želja prerasta samu Bernardu i pretvara se u nasilje. Za njihovo dobro ona uspostavlja teror nasiljem\, koje rađa novo nasilje i neminovno dovodi do katastrofe. Bernarda svoje kćerke štiti i skriva od svijeta\, koji ni u jednom trenutku ne vidimo\, samo ga čujemo. Taj zvuk nije samo pitanje atmosfere\, već je zvučna slika svijeta izvan kuće\, onog koji kćerkama nije dostupan i dozvoljen i zato stvara njihovu žudnju još većom i nepodnošljivijom. Muškarci se u ovom komadu ne pojavljuju fizički\, ali su stalno prisutni kroz glas\, pjesmu\, viku; seljaci koji jure Libradinu kći\, žeteoci koji kreću u polje i konačno i sam Pepe\, čiji zvižduk najavljuje katastrofu. Drama je postavljena u neizdrživu vrelinu izuzetno vrućeg ljeta. Ona još više podriva strast koja vlada u kćerima. Ta seksualnost je najstrože zabranjena\, potisnuta je i prije nego što je smjela da se rodi i time je postala još opasnija. Bernarda je svjesna opasnosti njihove strasti i zato je toliko uporna u namjeri da ih na tiranski način drži dalje od izražavanja tih želja. Potisnute emocije na planu seksualnosti stvaraju potpuno odsustvo emocija\, zato prisustvujemo atmosferi punoj gorčine i mržnje među sestrama. Ali nije Pepe predmet njihovog sukoba\, ne žele one njega. On je samo povod. One sve žele da ostvare svoje najdublje prirodne potrebe\, da savladaju nametnutu tišinu. Seksualnost o kojoj se ne govori\, koja se ne pokazuje i koja ne smije da bude vidljiva\, nemoguće je da ostane u tišini\, skrivena. Možda se prozori ka spolja i mogu zatvoriti\, možda se kćerke i mogu natjerati da ne izlaze\, da nose crninu\, da ne plaču\, ali se vatra u njima ne može savladati. Zato se ženska strast i seksualnost\, iako na početku neprimjetne i tihe\, do kraja čuju najglasnije\, vrište do te mjere da dovode do tragedije. I baš zato što ta tišina nije prijatna i prirodna\, već je potisnuti vrisak i krik\, ona mora u jednom trenutku da se ispolji i neminovno vodi u smrt. \nVanja Nikolić \nO autoru: \nFederiko Garsija Lorka je uz Servantesa\, najuniverzalniji španski pisac\, a nadasve i autentični simbol španske kulture. U njegovom djelu duboko je ukorijenjena forma narodne pjesme\, ali i ono univerzalno\, kosmopolitsko\, tradicionalno\, i naravno\, avangardno\, a to sve zajedno čini prepoznatljivi profil španske specifičnosti. Zapravo\, to je ono najživotnije u razumijevanju vlastitog postojanja unutar spleta tragova sakupljenih u vijenac\, koji je sačinjen od strasti\, ljubavi\, patnje i snova. U Lorkinom djelu sve je to doseglo sveobuhvatnost\, jer je išao istovremeno s vremenom i ispred vremena\, da bi istražio\, otkrio\, razjasnio i protumačio\, ono što je skriveno u naslagama vremena i duše\, istorije i sadašnjosti\, dok je maštom i simbolom nacrtao slobodu kao božansko nadahnuće i pjesnički bijeg od datih okvira\, vjerujući duboko i iskreno u sudbinsko predodređenje sebe kao pjesnika. \nJordan Jelić\, „Umro u svitanje“ \nFederiko Garsija Lorka je heroj španskog građanskog rata\, pjesnik jednog naroda i jedne ideje shvaćene u najpatetičnijem i najromantičnijem smislu te riječi. Lorka spada među one pisce koji zbog svoje naročitosti definitivno izmiču svakoj književnoj sistematizaciji. Najviše što se o njegovim dramama može reći u tom smislu jeste da pripadaju poetskoj drami\, ali čim smo to rekli\, osjećamo potrebu da bliže definišemo poetičnost njegovih drama i njegovu dramaturgiju uopšte. Jezik u Lorkinim dramama razvija se od ritmovane proze i ritmovanog stiha u njegovim ranijim dramama („Jerma“\, „Krvava svadba“) do prozne strukture u njegovoj posljednjoj drami\, „Domu Bernarde Albe“. Međutim\, bilo da piše u prozi ili u stihu\, Lorka\, pjesnik izuzetne imaginacije i saosjećajnosti\, uspijeva da stvori dramski jezik koji će adekvatno izraziti silne strasti uzavrele andaluzijske krvi. Tri njegova najvažnija dramska djela\, tragedije „Krvava svadba“\, „Jerma“ i „Dom Bernarde Albe“\, imaju slične teme. U sve tri žene igraju ili isključivu ili najvažniju ulogu\, dok se muškarci pojavljuju manje – više kao predmet njihove zabranjene strasti\, nemira\, strahovanja ili žalosti. U sve tri je smrt mračna sjenka koja natkrivljuje sva zbivanja i u sve tri strogi običaji i rigorozan tradicionalan moral su u sukobu sa vulkanskim strastima junaka\, da bi upravo ovaj sukob doveo do tragičnog kraja. \nSlobodan Selenić\, „Dramski pravci XX veka“ \nO rediteljki: \nAna Grigorović je rođena 1987. godine u Beogradu. Diplomirala je pozorišnu i radio režiju na Fakultetu dramskih umjetnosti u Beogradu\, u klasi profesorke Ivane Vujić. Završila je interdisciplinarne master studije teorije umjetnosti i medija na Univerzitetu umetnosti u Beogradu. Režirala je predstave: „Magično popodne“ (V. Bauer\, Atelje 212)\, „Đani Skiki“ (Đ. Pučini\, Narodno pozorište u Beogradu)\, „Bastijen i Bastijena“ (V. A. Mocart\, Narodno pozorište u Beogradu)\, „Igra“ (S. Beket\, Pozorište „Bora Stanković“\, Vranje)\, „Gozba“ (Platon\, Bitef teatar)\, „Rađanje jednog zapisnika“ (B. Pekić\, Narodno pozorište Pirot)\, „Biti“ (V. Nikolić\, Ustanova kulture Parobrod)\, „Petar“ (Ž. Hubač\, Bitef teatar)\, „Nacionalna klasa“ (G. Marković\, Omladinsko pozorište „Dadov“)\, „Pedeset udaraca“ (T. Baračkov\, Atelje 212)\, „Pet dečaka“ (S. Semenič\, Malo pozorište „Duško Radović“)\, „Ako mi se zviždi\, zviždim“ (A. Valean\, Narodno pozorište „Sterija“\, Vršac)\, „Lepotica i zver“ (Ž. Hubač\, Pozorište „Bora Stanković“\, Vranje)\, „Bekstvo“ (E. Jonesko\, Ustanova kulture „Vuk Karadžić“)\, „Dečaci Pavlove ulice“ (F. Molnar\, Omladinsko pozorište „Dadov“)\, „North Force“ (M. Bogavac\, Omladinsko pozorište „Dadov“)\, „After Sun“ (Rodrigo Garsija\, SKC Beograd). Dobitnica je nagrade „Hugo Klajn“ za najboljeg studenta pozorišne režije u generaciji\, nagrade „Zoran Ratković“ za režiju\, nagrade grada Beograda za umjetničko stvaralaštvo mladih za 2009. godinu\, nagradu Narodnog pozorišta za najbolju predstavu u sezoni 2016/17 i pohvalu Narodnog pozorišta za režiju opere „Đani Skiki“.
URL:https://www.barskiljetopis.me/event/narodno-pozoriste-beograd-dom-bernarde-albe-ana-grigorovic/
LOCATION:Ljetnja pozornica Doma kulture
CATEGORIES:Pozorišni program
ATTACH;FMTTYPE=image/jpeg:https://www.barskiljetopis.me/wp-content/uploads/2018/05/DOM-BERNARDE-ALBE-e1522924080391.jpg
ORGANIZER;CN="JP Kulturni centar Bar":MAILTO:pr@barskiljetopis.me
END:VEVENT
BEGIN:VEVENT
DTSTART;TZID=UTC:20180704T220000
DTEND;TZID=UTC:20180704T220000
DTSTAMP:20260403T192605
CREATED:20180603T152338Z
LAST-MODIFIED:20180702T104233Z
UID:5619-1530741600-1530741600@www.barskiljetopis.me
SUMMARY:Dina Desančić i Akademia: Veče kamene simfonije
DESCRIPTION:Saradnja Dine Desančić\, sa rok bendom „Akademia“\, koja ja započeta u januaru 2017. godine\, nastavak je njene potrebe da se\, osim klasične muzike kojoj je cijelog života najvjernija\, paralelno bavi i drugim muzičkim žanrovima u koje se violina\, takođe\, lijepo uklapa. Kao vrhunac te saradnje nastala je kompozicija „Kamena simfonija“\, prvi autorski poduhvat Dine Desančić\, koju je zahvaljujući podršci kompanije „Porto Montenegro“ 2017. godine ekranizovala „Bubulj produkcija“. To je ujedno prva kompozicija u Crnoj Gori pisana za violinu i rok bend. „Kamena simfonija“ je najava koncerata čija je koncepcija takva da se na njima izvode najpopularnija djela kako klasične tako i muzike ostalih žanrova\, u kombinaciji violine i rok aranžmana. Rok aranžmanima se bave članovi rok benda „Akademia“\, koji čine: Božidar Čiča Gagović – električna gitara\, Marko Mirković – bas gitara\, Ratko Stanisavljević – bubanj i Mladen Kočović – klavijature. \nDina Desančić je veliko iskustvo stekla još za vrijeme studentskih dana na brojnim koncertima koje je imala u velikim salama regiona\, kao što su: „Sava centar“ i „Madlenijanum“ u Beogradu\, „Srpskog narodno pozorište“ i „Exit“ u Novom Sadu\, „Cankarjev dom“ u Ljubljani\, hala „Borik“ u Banja Luci itd.
URL:https://www.barskiljetopis.me/event/dina-desancic-i-akademija-vece-kamerne-simfonije/
LOCATION:Stari Bar – amfiteatar
CATEGORIES:bARS program
ATTACH;FMTTYPE=image/jpeg:https://www.barskiljetopis.me/wp-content/uploads/2018/06/dina-1.jpg
ORGANIZER;CN="JP Kulturni centar Bar":MAILTO:pr@barskiljetopis.me
END:VEVENT
BEGIN:VEVENT
DTSTART;TZID=UTC:20180704T210000
DTEND;TZID=UTC:20180704T220000
DTSTAMP:20260403T192605
CREATED:20180529T223028Z
LAST-MODIFIED:20180603T194536Z
UID:5128-1530738000-1530741600@www.barskiljetopis.me
SUMMARY:Izložba slika Vahide Nimanbegu
DESCRIPTION:Vahida Hasanaga Nimanbegu je rođena 1973. godine u Baru. Diplomirala je na Višoj školi likovnih i primenjenih umetnosti u Beogradu\, na odseku Aranžer\, 1994. godine. Dvije godine kasnije diplomira u istoj školi\, ali na odsjeku Nastavnik likovne kulture. Na odsjeku Zidno slikarstvo diplomira 2002. godine. Član je Udruženja likovnih umjetnika Crne Gore od 2009. godine. Dobitnik je nekoliko nagrada i priznanja koja su joj uručena u našoj zemlji\, ali i u Srbiji\, na Kosovu i Makedoniji. Iza nje su brojne samostalne izložbe\, među kojima se kao najznačajnije\, pored crnogorskih\, izdvajaju one u Srbiji\, Sjedinjenim Američkim Državama\, Izraelu\, Njemačkoj\, Albaniji\, Bosni i Hercegovini\, Hrvatskoj i Švajcarskoj. Vahida Nimanbegu od 2007. godine izlaže sa umjetničkom grupom „REON“. Osnivač je NVO „Art Dulcinium“\, sa kojom je više puta izlagala kod nas i u inostranstvu. U okviru ove organizacije\, ako autor\, potpisala je brojne projekte među kojima su: „Art Dulcinium 2001“ – projekat Likovne kolonije sa mladim umjetnicima iz ex-jugoslovenskih republika\, „Servantes Dulcinium Art 2005“ projekat Likovne kolonije povodom 400 godina publikovanja prvog modernog romana\, veza između glavne junakinje Dulcinea- Ulcinjanka i Ulcinja\, „Crna Gora u očima američkih umjetnika“ 2006. godine – projekat sa umjetnicima iz SAD\, Crne Gore\, Kosova i Rumunije\, „Euro Art Dulcinium“ 2008. godine\, projekat likovne kolonije sa umjetnicima iz zapadnoevropskih zemalja\, „Vajarski simpozijum\, prekogranična saradnja između Crne Gore i Albanije“\, IPA program\, „Umjetnost regiona“\, likovna kolonija sa umjetnicima iz Crne Gore\, Srbije\, Hrvatske\, BiH\, Kosova\, Albanije\, Makedonije i dr. Učestvovala je na više desetina kolektivnih izložbi u Evropi i svijetu\, kao i na brojnim likovnim simpozijumima\, kolonijama i rezidencijama. U Ulcinju od 2004. god drži likovne radionice za djecu\, sa kojom ima izložbe i razne aktivnosti. Majka je dvoje djece. Živi i radi u Ulcinju.
URL:https://www.barskiljetopis.me/event/izlozba-slika-vahide-nimanbegu/
LOCATION:Galerija “Velimir A. Leković”
CATEGORIES:Likovni program
ATTACH;FMTTYPE=image/jpeg:https://www.barskiljetopis.me/wp-content/uploads/2018/05/vahida.jpg
ORGANIZER;CN="JP Kulturni centar Bar":MAILTO:pr@barskiljetopis.me
END:VEVENT
BEGIN:VEVENT
DTSTART;TZID=UTC:20180703T220000
DTEND;TZID=UTC:20180703T230000
DTSTAMP:20260403T192605
CREATED:20180520T222303Z
LAST-MODIFIED:20180603T213019Z
UID:4966-1530655200-1530658800@www.barskiljetopis.me
SUMMARY:Simo Šišević (klavir)
DESCRIPTION:Simo Šišević\, pijanista  rođen je 1999. godine u Podgorici. Trenutno studira na  Royal College of Music u Londonu. Od svoje šeste godine pohađao je ŠOMO „Petar II Petrović Njegoš“ u Baru\, u klasi profesorice Mr Maje Basarab. Osnovnu muzičku školu je završio sa diplomom đaka generacije\, uporedo sa OŠ „Jugoslavija“ u kojoj je bio dobitnik diplome „Luča“. U umjetničkoj školi za muziku i balet „Vasa Pavić“ u Podgorici\, maturirao je u klasi profesorice Anke Asanović\, gdje je takođe dobitnik diplome „Luča“. Šišević je do sada bio učesnik mnogih takmičenja\, na kojima je uvijek osvajao nagrade: Zlatna lira na Muzičkom festivalu mladih Crne Gore (2107)\, Prva nagrada na Internacionalnom takmičenju „Petar Gaci“ u Skadru (2016)\, Prva nagrada na Internacionalnom takmičenju u Tivtu (2016)\, Specijalna nagrada na „Windsor International competition“ u Londonu (2015)\, Srebrna lira na Muzičkom festivalu mladih Crne Gore u Herceg Novom (2015)\, Prva (Apsolutna) nagrada „Academy Award 2013“ – Internacionalno takmičenje u Rimu (2013)\, Zlatna lira na Muzičkom festivalu mladih Crne Gore u Herceg Novom (2013). Učesnik je brojnih festivala i projekata koji su organizovani od strane Umjetničke škole za muziku i balet „Vasa Pavić“: „Fortepiano“ 2016. godine („Klavir u duhu folklora“) u okviru koncerta „Bartok za mlade pijaniste“\, „\,Fortepiano“ 2015. godine („Francuska muzika s početka XX vijeka“) u okviru koncerta „Impresionisti i nova francuska škola „AXIS“ – radionica 2014.(„Veza između nove i stare muzike“). Učesnik je i džez festivala „Made in New York“ 2016. gdje je sa školskim džez sastavom imao i nekoliko sešna sa poznatim džez muzičarima: Rendy Brecker\, Bobby Sanabria\, Edsel Gomez… Takođe\, u februaru 2016. godine Šišević je zajedno sa kolegama uspješno predstavio muzičko nasljeđe svoje drzave francuskoj publici na festivalu „Vikend savremenog klavira“ u Parizu na Konzervatorijumu „Frederik Šopen“. Trenutno studira u klasi profesora Gordona Fergus-Thompsona. Simo Šišević je pohađao majstorske kurseve gdje se usavršavao kod eminentnih pijanista: Boris Kraljević\, Leichtfried Horst\, Yurij Kot\, Giulio Potenza\, Gabriele Baldocci\, Denis Zardi\, Ian Jones\, Tatjana Prelević\, Vanessa Latarche\, Andrew Zolinsky. \nProgram: \nJ. S. Bah – Preludijum i fuga br. 12 DTK1 f-moll\nL. van Betoven – Sonata op. 13 br. 8 c-moll „Patetična“\nF. Šopen – Balada Op. 47 br. 3 As-dur\nF. Šopen – Skerco Op. 31 br. 2 b-moll\nS. Rahmanjinov – Muzički momenat Op. 16 – br. 3 h-moll i br. 4 e-moll
URL:https://www.barskiljetopis.me/event/trio-flauta-miodrag-azanjac/
LOCATION:Dvorac kralja Nikole
CATEGORIES:Muzički program
ATTACH;FMTTYPE=image/jpeg:https://www.barskiljetopis.me/wp-content/uploads/2018/05/Simo-Sišević-1.jpg
ORGANIZER;CN="JP Kulturni centar Bar":MAILTO:pr@barskiljetopis.me
END:VEVENT
BEGIN:VEVENT
DTSTART;TZID=UTC:20180702T213000
DTEND;TZID=UTC:20180702T213000
DTSTAMP:20260403T192605
CREATED:20180531T112308Z
LAST-MODIFIED:20180701T082324Z
UID:5250-1530567000-1530567000@www.barskiljetopis.me
SUMMARY:Kraljevsko pozorište „Zetski dom“: „Leptir“\, režija Andraš Urban
DESCRIPTION:Kraljevsko pozorište „Zetski dom“\nAleksandar Radunović Popaj\n„LEPTIR“ \nRežija i scenografija: Andraš Urban\nMuzika: Aleksandar Radunović Popaj\nDramaturgija: Rajko Radulović\nKostim: Lina Leković\nAsistent režije i organizator: Jelena Odalović\nFotografija: Duško Miljanić \nUloge: Ana Vujošević\, Srđan Grahovac\, Dejan Ivanić \nRiječ reditelja: \n„Drama „Leptir“ Aleksandra Radunovića\, beskompromisno dekonstruiše pojam porodice. Čovjek\, unutar sopstvene nesposobnosti da se obračuna sa tradicionalnim pristupom društvu\, nije u stanju da postane adekvatno „JA“\, autentično lice osnovne zajednice\, da prihvati onog drugog\, s kojim treba da čini onu prvobitnu ćeliju društva\, koja svakako nije namijenjena za destrukciju već za stvaranje. Želimo se roditi\, ponovo i ponovo. Ta želja\, ipak se artikuliše u tom naboju rušenja svega onog ljudskog\, što inače ocjenjujemo pozitivno\, kao osnovne vrijednosti čovjekovog postojanja. Rodimo se za svaku scenu. A rađa se i zlo sa nama\, unutar materice društva. Odgovoran je uvijek onaj drugi\, i taj mora da strada. I sada\, povodom ove drame\, predstave\, mi bismo voljeli da se svemu tome smijemo. Kažemo\, da pozorište treba da bude smiješno. Želimo da se smijemo onim drugima\, da kažemo da to nijesmo mi\, to su oni drugi. Tradicija\, društvo\, država\, javni prostor\, sve to je ušlo u intimu\, tako da je i ona postala javna. A nove generacije stradaju\, i stradaju iznova. Umjesto slike budućnosti\, plodnog koncepta za život\, jedino im ostaje da traže samo pristojan grob… no ipak\, ako ništa drugo\, čovjek je sposoban da opsuje\, da stavi ruke u džep i zviždućući krene dalje… valjda.“ \nAndraš Urban \nO autoru \nAleksandar Radunović je rođen 1971. godine na Cetinju. Student je specijalističkih studija\, na FDU Cetinje\, odsjek dramaturgija. Član je grupa „Perper“ i „The Books of Knjige“ . Radio je muziku za sedamnaest pozorišnih predstava. Sa grupom „Perper“ je objavio sedam CD-ova\, a sa „The Books of Knjige“ jedan. Nedavno je iz štampe\, izašao njegov drugi samostalni album instrumentalne muzike „Muzika za pozorište“. Uz ostale članove grupe „The Books of Knjige“\, od 1995. godine na podgoričkom radiju Antena M\, radi kao voditelj jedne od najslušanijih emisija u regionu. Od januara 2016. godine radi kao asistent na FDU Cetinje\, na predmetu Scenario. Oženjen je\, ima dvoje djece. \nO reditelju \n \nAndraš Urban je rođen 1970. u Senti. Sa sedamnaest godina\, formira samostalnu pozorišnu i književnu radionicu\, u kojoj radi kao autor\, reditelj i glumac. Nakon izvjesnog vremena\, formira pozorišnu trupu „Aiowa“\, koja je teatar tretirala kao specifičnu\, ali ipak sveumjetničku ideološku akciju. Na novosadskoj Akademiji umjetnosti\, studira filmsku i pozorišnu režiju. Istovremeno je kao reditelj angažovan u subotičkom Narodnom pozorištu. Sredinom devedesetih\, napušta studije\, rad u pozorištu i godinama živi povučeno. Režiju diplomira 2000. godine\, u klasi prof. Vlatka Gilića i Bora Draškovića\, i nastavlja intenzivan rad u pozorištu. Uz podršku segedinskog MASZK­-a\, i vlastitog ansambla stvara i „nezavisne“ pozorišne predstave. Od 2005. godine direktor je Mađarskog gradskog pozorišta „Deže Kostolanji“ u Subotici. Osnivač je internacionalnog pozorišnog festivala „Desiré Central Station“. Radi u Novom Sadu i Subotici\, vodi umjetničke radionice u Rumuniji\, odlazi na studijsko putovanje u Japan. Režirao je predstave u Nišu\, Novom Sadu\, Beogradu\, Segedinu\, Bitolju\, Ljubljani\, Berlinu\, Cluju\, Varni. Ukupno\, četrdesetak profesionalnih režija. Pozorište percipira kao na prosvijetljeni prostor\, ponekad provokativne akcije\, gdje se misli\, govori i organizuje specifičan vid umjetničke stvarnosti. Predstava je za njega komunikacija\, i druga stvarnost\, koja postoji za sebe\, ali nastaje u odnosu izvođača\, izvođene stvarnosti i gledaoca. Režiju ostvaruje preko interaktivne komunikacije s glumcem. Nosilac je odlikovanja\, nagrada „Jasai Mari“ (Najprestižnija nagrada za pozorišnu umjetnost Republike Mađarske)\, nagrada „Joakim Vujić“\, „Pro urbe“ grada Subotice\, „Pro urbe“ grada Senta\, za Paralelnu umjetnost (Mediawave). Njegove režije i predstave su nagrađivane na festivalima: „Profesionalna pozorišta Vojvodine“\, „Sterija“\, „Infant“\, „Joakimfest“\, „Tvrđava fest“\, „Teatarfest“\, „Festival alternativnih pozorišta Republike Mađarske“\, „Festival mađarskih pozorišta“\, „MOT“.
URL:https://www.barskiljetopis.me/event/kraljevsko-pozoriste-zetski-dom-leptir-andras-urban/
LOCATION:Stari Bar – amfiteatar
CATEGORIES:Pozorišni program
ATTACH;FMTTYPE=image/jpeg:https://www.barskiljetopis.me/wp-content/uploads/2018/05/Leptir-1-1.jpg
ORGANIZER;CN="JP Kulturni centar Bar":MAILTO:pr@barskiljetopis.me
END:VEVENT
BEGIN:VEVENT
DTSTART;TZID=UTC:20180701T210000
DTEND;TZID=UTC:20180701T210000
DTSTAMP:20260403T192605
CREATED:20180603T113247Z
LAST-MODIFIED:20180701T100611Z
UID:5467-1530478800-1530478800@www.barskiljetopis.me
SUMMARY:Sabahudin Hadžialić: promocija romana "Raskršće svjetova"
DESCRIPTION:Sabahudin Hadžialić\n“RASKRŠĆE SVJETOVA” (I dio triologije “Kutija života”)\nmoderator: Gordana Leković \nO autoru \nSabahudin Hadžialić je rođen u Mostaru 1960. godine. Odrastao je i školovao se u Sarajevu\, gdje i danas živi. Ima status Istaknutog umjetnika (Kanton Sarajevo). Profesionalno je aktivan u Bosni i Hercegovini (Travnik)\, Italiji (Rim) i Litvaniji (Vilnius)\, kao univerzitetski profesor (Assoc. Prof. Dr. i Dr. Honoris Causa) na svim ciklusima studija\, kao i u Poljskoj (Torun) gdje je ko-voditelj doktorskog studija. Objavio je 24 knjige (poezije i proze – aforizmi\, priče\, drame\, roman\, kao i esejističku publicistiku i udžbenike). Njegova književna refleksija je prevedena na 25 svjetskih jezika i zastupljen je u antologijama poezije i proze na svim meridijanima uz objavljene knjige u Francuskoj\, Švajcarskoj\, Italiji\, Sjedinjenim Američkim Državama\, Bosni i Hercegovini i Srbiji. Nagrađivani je autor u zemlji i inostranstvu. Njegovi udžbenici su zastupljeni u Syllabusima unutar kurikuluma u Litvaniji i Bosni i Hercegovini. Član je krovnih književnih asocijacija u Bosni i Hercegovini\, Srbiji i Crnoj Gori\, uz učešće na književnim festivalima. Bio je selektor i voditelj čuvenog sarajevskog Poetskog maratona (24 sata čitanja poezije u kući Maka Dizdara) od 2011 – 2013. godine\, kao i selektor Festivala „Sarajevska zima“ 2013. godine. Član je redakcije magazina i think-tanka „Eurasia Review“ (USA) od 2014. godine\, kao i glavni i odgovorni urednik i suvlasnik „Diogen pro kultura“ – magazin za umjetnost\, kulturu\, nauku i obrazovanje (USA\, od 2009). Suvlasnik je prvih privatnih novina u Bosni i Hercegovini („Potez“\, 1990)\, a objavljuje naučne radove u časopisima širom svijeta uz članstvo u Naučnim odborima časopisa i konferencija u Indiji\, Poljskoj\, Litvaniji i Bosni i Hercegovini. \nViše pročitajte na: http://sabihadzi.weebly.com \nO djelu \n“Poučna i uzbudljiva romansirana priča naslovljena sintagmom Raskršće svjetova\, započinje autentičnim autorovim zapisom s puta po Hercegovini u Međugorsko-čitlučkom ambijentu gdje su se\, sada već relativno daleke 1958. godine upoznali njegovi otac i majka; Fočak Ahmet i Mostarka Magbula. Njihove životne staze tu su se splele u jednu i odatle su\,  uzvodno Neretvom\, potekle do Sarajeva gdje su svili gnijezdo i ostali do dana današnjeg. Tu\, na pogled do izvora rijeke Bosne\, rođen je pisac ove zagonetne priče čije ćemo nastavke pratiti u novima knjigama\, koje će slijediti Raskršće svjetova. \nTeško je pronaći čovjeka koji se\, barem jedanput za svoga zemnog bitisanja\, nije zapitao: „Ko sam ja i odakle mi korijen porađa stablo što beskrajno teče\, dok mu se zadnja grana na osuši i zadnji list ne otpadne. Ili dok ljudska vrsta ne ode tamo gdje je neće biti“. Zavidan je broj onih koji to pitanje postavljaju sebi i drugima\, bez namjere da mu traže odgovor. Jer\, taj odgovor znade samo mašta. I bitak koji upravlja životom. Elem\, pisac Sabahudin Hadžialić\, u liku bosanskog insana Mehrida Čengića\, svjestan ograničenja što ih povijest nudi\, otvorio je kutiju u kojoj su pohranjene tajne njegovih predaka i sučelio ih sa zbiljom vlastitog življenja. Iz toga susreta minulog i znanog potekla je pripovijest koja nas je odvela do raskršća svjetova gdje se prepliću danas i negdanje\, stvarno i fiktivno\, znano i neznano\, željno i neželjno. U tome okružju\, koje se zemljopisno proteže od rijeke Save do Jadranskog mora i malo dalje dokle korak seže\, odvijaju se paralelne životne priče ovovremenskoga zapisivača i njegovog dalekog pretka iz jedanaestoga stoljeća\, raba Božjega Velikog Radona.” \nIvo Mijo Andrić\, Zagreb
URL:https://www.barskiljetopis.me/event/promocija-romana-raskrsce-svjetova-sabahudin-hadzialic/
LOCATION:Plato Knjaževe bašte
CATEGORIES:Književni program
ATTACH;FMTTYPE=image/jpeg:https://www.barskiljetopis.me/wp-content/uploads/2018/06/sabahudin-hadzialic.jpg
ORGANIZER;CN="JP Kulturni centar Bar":MAILTO:pr@barskiljetopis.me
END:VEVENT
BEGIN:VEVENT
DTSTART;TZID=UTC:20180701T203000
DTEND;TZID=UTC:20180701T203000
DTSTAMP:20260403T192605
CREATED:20180603T153259Z
LAST-MODIFIED:20180630T091241Z
UID:5627-1530477000-1530477000@www.barskiljetopis.me
SUMMARY:Škola mozaika Petra Vujoševića - završna izložba
DESCRIPTION:O školi i autoru \nLjetnja škola mozaika održava se već pet godina za redom i uvijek okupi veliki broj polaznika\, kako djece\, tako i odraslih. Tako je prošle godine u radionicama učestvovalo preko 60 polaznika i urađeno je oko 120 mozaika manjeg formata\, kao i jedan veći mozaik- zajednički rad (površine oko 1\,5m2)\, koji je postavljen u amfiteatru u Starom gradu. \nAutor i osnivač Ljetnje škole mozaika je Petar Vujošević\, magistar slikarstva. Za njenu organizaciju i rad\, 2015. godine je dobio Nagradu ulupuds-a za najuspješnijeg likovnog pedagoga  na 50. Dečjem oktobarskom salonu\, održanom u Muzeju primenjenih umetnosti u Beogradu. Takođe\, autor je i više projekata koji su realizovani u Baru u sklopu Barskog ljetopisa: Kamen je znamen (2000)\, Legenda o gvožđu (2001)\, Da\, voda(2002.)  i Jedan drugi svijet  (2004). Osnivač je i autor Beogradskog festivala mozaika (2016) kao i Festivala umjetnosti Virski (Bar -Virpazar\, 2015. i 2016). Održao je brojna predavanja  i vodio veliki broj radionica mozaika: Ljetnja škola mozaika (Stari grad\, Bar\, 2015/2014/2013)\, Ljetnja škola mozaika (Arheološki muzej – Muzeji i galerije Budva\, 2015)\, Kurs mozaika (Galerija V. A. Leković\, Bar\, 2013)\, Radionica mozaika za decu (Muzej primenjenih umetnosti\, Beograd\, 2013)\, XI Međunarodni umetnički kamp\, radionica mozaika sa grupom Ametist (Trstenik\, 2011)\, Letnja radionica mozaika za djecu (Kalemegdanska tvrđava\, Beograd\, 2009)\, Radionica mozaika u okviru manifestacije Noć muzeja\, (Kalemegdanska tvrđava\, 2009)\, Ljetnja škola keramike (Stari grad Bar\, 2006)\, Radionica mozaičkih tehnika\, grupa Ametist  (galerija Stara kapetanija\, Zemun\, 2004)\, Tribina Savremeni materijali u livenju mozaičkih kompozicija (galerija SULUJ\, Beograd\,  2004)\, Tribina Mozaik nekad i sad (galerija V. A. Leković\, Bar\, 2002). \n 
URL:https://www.barskiljetopis.me/event/skola-mozaika-petra-vujosevica-zavrsna-izlozba/
LOCATION:Stari Bar – amfiteatar
CATEGORIES:bARS program
ATTACH;FMTTYPE=image/jpeg:https://www.barskiljetopis.me/wp-content/uploads/2018/06/skola-mozaika.jpg
ORGANIZER;CN="JP Kulturni centar Bar":MAILTO:pr@barskiljetopis.me
END:VEVENT
BEGIN:VEVENT
DTSTART;TZID=UTC:20180630T220000
DTEND;TZID=UTC:20180630T220000
DTSTAMP:20260403T192605
CREATED:20180603T132503Z
LAST-MODIFIED:20180620T144529Z
UID:5524-1530396000-1530396000@www.barskiljetopis.me
SUMMARY:"Rocher" bend
DESCRIPTION:Program: \n\nHajde Jano\nT4. 2\nOj golube\, moj golube\nEderlezi\nKukush\nOne Voice\nEden\nTime 4 Time\nTribute to Maria\nKazimierz\nJovano Jovanke\nVranjanski čoček\n\nMuzička institucija Rocher nastaje 2008. godine na ideju Radmile Vardalić – violina i Dejana Rokvića – viola. Počinju Duom Rocher da bi se kasnije proširili u Gudački Kvartet Rocher i Rocher Band. Danas svi navedeni ansambli čine Muzičku instituciju Rocher. Godine 2014. nastaje Kamerni orkestar Rocher koji debituje koncertom u Sava Centru. \nAnsambli bilježe mnogobrojne koncerte\, kako u Srbiji (Sava Centar\, Kolarčeva Zadužbina\, SKC\, Svečana sala Skupštine grada) tako i u inostranstvu. Među zapažene nastupe spadaju: Shopping Festival u Dubaiju (2012)\, Festival u Hrvatskoj (Čakovec)\, 39. Majski  muzički memorijal Josip Slavenski\, SOMUS (Sombor)\, festival Tisin cvet (Novi Kneževac)\, Šidsko kulturno leto (Šid)\, Međunarodni festival klasične muzike „Vrnjci” (Vrnjačka Banja)\, Noć muzeja (Sombor)\, Nušićijada (Ivanjica)\, Svetosavska akademija (Bogatić)\, Dani Beograda (Beograd)\, veliki Jazz festival Nišville-Niš\, veoma zapaženi koncerti u Bošnjačkom institutu u Sarajevu (BIH)\, kao i nastupi u Švajcarskoj (Ženeva\, Bern)\, Dani Beograda u Moskvi – (Rusija)\, Herceg Novi (Montenegro)\, Kulturni centar Srbije – Pariz (Francuska). Kao solisti sa ansamblima nastupili su: Moira Michelini – klavir (Italija)\, Blanka Tkalčić-mecosopran (Hrvatska)\, Maya le Roux Obradović – gitara\, Aleksandar Nikolić – bandoneon\, Ljubomir Dimitrijević – flauta\, blok flauta\, Madam Piano – vokal\, Nikolina Kovačević – vokal i mnogi drugi. \nOstvarili su trajne snimke za RTS kao i za lokalne Radio i Televizijske stanice. Repertoar Muzičke institucije ROCHER čine mnogobrojna djela počev od klasike preko popularnih minijatura pa do filmske muzike\, tradicionalne\, orijentalne i etno muzike\, džeza\, tanga i evergrin standarda. Duo Rocher izdaje prvi CD sa djelima klasične muzike zatim slijede pet DVD-a uživo sa različitih koncerata\, a u pripremi je i snimanje CD-a benda Rocher sa tango i jazz standardima. \nBend čine: Radmila Vardalić – violina\, Boris Rabuzin – violina\, Dejan Rokvić – viola\, Ljubinko Lazić – kontrabas\, Miloš Nikolić – kaval\, Aleksandar Andrejević – perkusije\, Nikolina Kovačević – vokal / perkusije
URL:https://www.barskiljetopis.me/event/duvacki-kvintet-modern-5/
LOCATION:Plato ispred Dvorca kralja Nikole
CATEGORIES:Muzički program
ATTACH;FMTTYPE=image/jpeg:https://www.barskiljetopis.me/wp-content/uploads/2018/06/za-sajt-rošer.jpg
ORGANIZER;CN="JP Kulturni centar Bar":MAILTO:pr@barskiljetopis.me
END:VEVENT
BEGIN:VEVENT
DTSTART;TZID=UTC:20180630T210000
DTEND;TZID=UTC:20180630T210000
DTSTAMP:20260403T192605
CREATED:20180603T152749Z
LAST-MODIFIED:20180628T114500Z
UID:5623-1530392400-1530392400@www.barskiljetopis.me
SUMMARY:Književni klub "Poenta poetika"\, Nikšić: javno čitanje poezije
DESCRIPTION:U programu učestvuju: Đurko Gutović\, Damir Gegić\, Anđela Backović\, Sava Radulović\, Rada Draganić. \nModerator: Goran Radojičić \nNikšićka književna scena danas\, u vrijeme kada se o poeziji\, pa ni književnosti u cjelosti\, ne govori\, niti poezija može privući značajniji broj čitalaca\, djeluje formirano i cjelovito. Nakon prethodnih decenija u kojima su najznačajniji autori gradili sliku o dobrom duhu Nikšića i književnoj sceni\, u Nikšiću se pojavljuje mlada generacija autora\, okupljena oko Književnog kluba „Poenta poetika“ koja mijenja perspektivu i doživljaj pozicije poezije u kulturnom životu grada. Tri generacije autora\, starija\, srednja i mlađa generacija\, i svi autori ponaosob rade na očuvanju i unapređenju onoga što s ponosom nazivamo nikšićkom književnom scenom. Na mladima je naročita odgovornost da utiču afirmativno na razvoj književnosti i kulturnog života grada. \nKnjiževni klub „Poenta poetika“ je osnovan u julu 2014. godine. Prema zaključcima Ministarstva kulture Crne Gore osnivanje ovog kluba je najznačajniji rezultat Programa podrške razvoju kulture u Nikšiću. Svojim aktivnostima Klub je višestruko obogatio kulturnu scenu Nikšića. Cilj osnivanja „Poenta poetike“ je afirmacija mladih i afirmacija poezije. Afirmacija mladih manifestuje se upravo kroz njihovo uključivanje u Klub. Danas se u Nikšiću okuplja najmanje 30–40 mladih pjesnika koji su aktivni\, koji nastupaju\, pišu\, osvajaju nagrade\, obilježavaju ovo vrijeme. To što su članovi KK „Poenta poetika“ nije ih učinilo pjesnicima\, ali je mnogima dalo vjetar u leđa. \nNakon četiri godine KK „Poenta poetika“ je postao prepoznat i van Nikšića. Pjesnici su se predstavljali na književnim programima u Podgorici\, Plužinama\, Cetinju\, Baru\, Budvi\, Bijelom Polju Pojedinci su predstavljali Klub i na konkursima i pjesničkim susretima u regionu. I što je još bitnije\, bili su uspješni\, pa KK „Poenta poetika“ osim što ima darovite\, ima i nagrađivane pjesnike u svojim redovima. Osim iz Nikšića\, članovi Kluba su i iz Plužina\, Mojkovca\, Berana\, Bijelog Polja… \nKK „Poenta poetika“ pažljivo njeguje saradnju sa brojnim lokalnim i državnim institucijama. Prije svega tu je JU „Zahumlje“ iz Nikšića koja je u najvećoj mjeri zaslužna što „Poenta poetika“ funkcioniše na ovakav način. Zatim\, tu je saradnja sa Opštinom Nikšić\, Ministarstvom kulture\, OKF-om\, Forumom mladih pisaca KIC-a „Budo Tomović“\, JU Narodna biblioteka „Njegoš“\, JU „Ratkovićeve večeri poezije“\, JU „Centar za kulturu“ Bijelo Polje\, Međunarodnim podgoričkim sajmom knjiga i obrazovanja\, NBCG „Đurđe Crnojević“\, Bibliotekom Budve\, Barskim ljetopisom i sl. Tu su i mediji RTCG\, TV Nikšić\, TV 777\, Vijesti\, Dan\, i brojni portali. \nKK „Poenta poetika“ je osim redovnih programa na kojima se predstavljaju mladi pjesnici\, organizovao i pjesničke večeri posvećene afirmisanim nikšićkim pjesnicima\, zatim Veče ženskog crnogorskog pjesništva\, ali i tematske večeri na kojima se mogla čuti poezija mnogih domaćih i svjetskih pjesnika. Takođe\, pokrenute su i dvije manifestacije: „Poetska propaganda“ i „Dani crnogorske poezije“ U kafićima\, na urbanim mjestima\, neformalno\, a u osnovnim i srednjim školama u Nikšiću na javnim poetskim časovima\, afirmisana je crnogorska poezija. Polazimo od pretpostavke da je kultura klјučni element identiteta jednog naroda\, pa je ponajbolјi vid patriotizma očuvanje njegovih temelјnih vrijednosti. Afirmacijom poezije afirmiše se cjelokupna crnogorska kultura. \nMladi nikšićki pjesnici KK „Poenta poetika“ – JU „Zahumlje“ daju pečat ovom vremenu\, nikšićkom dobrom duhu i onom tradicionalnom nikšićkom odnosu prema poeziji koji su gradili majstori poput Vita Nikolića\, Dragana Radulovića\, Vukmana Otaševića i Duga Krivokapića. U stihovima mlađe generacije primjetni su uticaji velikih pjesnika koji danas žive i rade u Nikšiću a to su Dušan Govedarica\, Radule Rakočević\, Gordana Sarić\, Ana Pejović\, Obrad Nenezić i drugi. Možda će oni koji budu čitali poeziju naših pjesnika u zborniku „Mozaik“ pronaći elemente zajedničke poetike naših autora\, što bi bio još jedan korak naprijed u saradnji i stvaranju naših pjesnika koji se okupljaju u „Zahumlju“ i daju svoj doprinos razvoju nove književne scene Nikšića\, ali i Crne Gore. Osnivači KK „Poenta poetika“ su Obrad Nenezić i Goran Radojičić. \n 
URL:https://www.barskiljetopis.me/event/knjizevni-klub-poenta-poetika-niksic-citanje-poezije/
LOCATION:Šetalište ispred kafea Gvardija
CATEGORIES:bARS program
ATTACH;FMTTYPE=image/jpeg:https://www.barskiljetopis.me/wp-content/uploads/2018/06/poenta-poetika-1.jpg
ORGANIZER;CN="JP Kulturni centar Bar":MAILTO:pr@barskiljetopis.me
END:VEVENT
BEGIN:VEVENT
DTSTART;TZID=UTC:20180628T213000
DTEND;TZID=UTC:20180628T213000
DTSTAMP:20260403T192605
CREATED:20180531T111342Z
LAST-MODIFIED:20180626T072432Z
UID:5240-1530221400-1530221400@www.barskiljetopis.me
SUMMARY:Beogradsko dramsko pozorište: „Moj deda je aut“\, režija Đurđa Tešić
DESCRIPTION:Beogradsko dramsko pozorište\n„Moj deda je aut“ \nPisac: Dušan Janković\nRežija i izbor muzike: Đurđa Tešić\nScenograf i kostimograf: Zorana Petrov\nKompozitor: Vladimir Pejković\nAsistent kostimografa: Sanja Mimić\nInspicijent: Dejan Popović\nFotografije: Marija Ivanišević \nUloge: Boris Komnenić\, Slobodan Boda Ninković/Milan Čučilović\, Ljubinka Klarić\, Milorad Damjanović\, Suzana Lukić\, Srđan Dedić \nO PREDSTAVI \nAutor mlađe generacije Dušan Janković\, kroz\, na prvi pogled\, jednostavnu i tipičnu savremenu\, porodičnu priču\, dotiče tabu temu: otvoreno priznavanje homoseksualnog opredjeljenja\, zapravo prihvatanje sopstvene seksualnosti. Današnja sprska porodica (i ne samo srpska) teško prihvata i razumije sklonost ka istom polu\, pogotovo kada takvo priznanje stigne od najstarijeg člana. Nakon smrti žene sa kojom je u braku proveo gotovo čitav život\, deda Marko želi da posljednje dane posveti godinama skrivenoj\, ali jedinoj iskrenoj ljubavi – Danilu. \nRIJEČ PISCA \nKomad „Moj deda je aut“ dekonstruiše porodične odnose i ispituje granice isključivosti i razumijevanja. Junaci ove drame otkrivaju koliko su zapravo spremni da se mijenjaju\, upoznaju i prihvate različitost kada je ona dio njihove porodice. Ova\, na prvi pogled jednostavna i tipična priča\, otvara temu priznavanja\, godinama skrivane seksualne orijentacije kod pripadnika treće generacije. Razmatra sposobnost\, odnosno nesposobnost članova porodice da se na prihvatljiv način suoče sa tim\, izlazeći pritom iz sopstvene zone komfora i malograđanskih uzusa kojima su ograničeni. \nDušan Janković \nO PISCU \nDušan Janković je rođen 1987. godine u Kopru\, Sloveniji. Završio je osnovne akademske studije komunikologije u Beogradu. Bavi se marketingom\, piše kratke priče i dramske tekstove\, od kojih je „Moj deda je aut“ njegov prvi komad\, a treći koji se izvodi. \nRIJEČ REDITELJKE \nSvako u sebi ima daimona\, onaj dio bića koji ga podsjeća i nagoni da bude svoj\, da se odazove pozivu duše i odupre stegama nasljeđa\, društva i okoline. Taj proces nikada nije lagan i nekada i dugo traje. Ipak\, kada trenutak odazivanja pozivu dođe\, kome treba da zahvalimo? Vjerovatno onome ko je stvorio vrijeme da nam se ne bi sve događalo odjednom. \nĐurđa Tešić
URL:https://www.barskiljetopis.me/event/beogradsko-dramsko-pozoriste-moj-deda-je-aut-djurdja-tesic/
LOCATION:Stari Bar – amfiteatar
CATEGORIES:Pozorišni program
ATTACH;FMTTYPE=image/jpeg:https://www.barskiljetopis.me/wp-content/uploads/2018/05/moj-deda-je-aut-4-v-1.jpg
ORGANIZER;CN="JP Kulturni centar Bar":MAILTO:pr@barskiljetopis.me
END:VEVENT
BEGIN:VEVENT
DTSTART;TZID=UTC:20180627T210000
DTEND;TZID=UTC:20180627T220000
DTSTAMP:20260403T192605
CREATED:20180529T221143Z
LAST-MODIFIED:20180603T194505Z
UID:5123-1530133200-1530136800@www.barskiljetopis.me
SUMMARY:Izložba slika Nataše Đurović
DESCRIPTION:Nataša Đurović je rođena 1963. godine u Bosni i Hercegovini. Diplomirala je 1986. godine na Kulturološkom fakultetu na Cetinju\, na odsjeku Konzervacije-restauracije slikarskih djela. Bila je stipendista francuske Vlade i 1989/90. godine je boravila na specijalizaciji u Parizu. Magistrirala je likovnu tehnologiju na Akademiji likovnih umjetnosti u Ljubljani. Od 1989. godine aktivna je kao likovni umjetnik\, realizujući  umjetničke ideje u različitim medijima: crtežu\, slici\, fotografiji\, ambijentalnoj i zidnoj instalaciji\, performansu. Redovni je profesor Fakulteta likovnih umjetnosti na Cetinju i član je Udruženja likovnih umjetnika Crne Gore. Od 2004. do 2008. godine bila je dekan Fakulteta likovnih umjetnosti na Cetinju\, a od 2008. do 2014. prorektor Univerziteta Crne Gore. Izlagala je na prestižnim kolektivnim izložbama u Francuskoj\, Crnoj Gori\, Srbiji\, Sloveniji\, Švedskoj\, Austriji\, Italiji\, Hrvatskoj\, Kanadi\, SAD i Makedoniji. \nSamostalno je izlagala u Crnoj Gori\, Srbiji\, Italiji i San Marinu. Dobitnik je više nagrada za umjetnički rad. Djela joj se nalaze u institucionalnim i privatnim kolekcijama u zemlji i inostranstvu.
URL:https://www.barskiljetopis.me/event/izlozba-slika-natase-djurovic/
LOCATION:Dvorac kralja Nikole
CATEGORIES:Likovni program
ATTACH;FMTTYPE=image/jpeg:https://www.barskiljetopis.me/wp-content/uploads/2018/05/natasa-djurovic.jpg
ORGANIZER;CN="JP Kulturni centar Bar":MAILTO:pr@barskiljetopis.me
END:VEVENT
BEGIN:VEVENT
DTSTART;TZID=UTC:20180626T210000
DTEND;TZID=UTC:20180626T210000
DTSTAMP:20260403T192605
CREATED:20180601T232642Z
LAST-MODIFIED:20180603T222854Z
UID:5433-1530046800-1530046800@www.barskiljetopis.me
SUMMARY:Vladimir Vujović: promocija romana „Silencio“
DESCRIPTION:Vladimir Vujović\n„SILENCIO“ (roman)\nmoderator: Vladislava Gordić Petković \nO autoru \nVladimir Vujović je rođen 1991. godine u Baru. Diplomirao je na Medicinskom fakultetu u Beogradu 2016. godine. Kratke priče objavljivao je u časopisima „Povelja“ i „Logos“. Na konkursu „Vranac 2015“\, njegova priča „Pilot život“ uvrštena je među dvadeset najboljih. Tokom 2015/16. pohađao je radionicu kreativnog pisanja kod Vladimira Arsenića i Srđana Srdića. Živi u Baru.\nU okviru ugledne edicije „Prva knjiga“ Matice srpske\, nedavno je objavljen njegov roman „Silencio“. \nRiječ kritike \nRekonstruisana i domaštana biografija kapriciozno genijalnog i genijalno kapricioznog Bobija Fišera dopunjena je fantastičkim suočavanjem protagoniste sa svojim simboličkim tvorcem. Bobijev ulazak u svet šaha ulazak je u svet kombinatorike\, u svet mogućih mogućnosti\, u svet imaginacije njegovog tvorca koji ga prati sve do trenutka u kom će mu otkriti da on sam nije ništa drugo nego još jedan fiktivni lik. \n 
URL:https://www.barskiljetopis.me/event/promocija-romana-silencio-vladimir-vujovic/
LOCATION:Plato Knjaževe bašte
CATEGORIES:Književni program
ATTACH;FMTTYPE=image/jpeg:https://www.barskiljetopis.me/wp-content/uploads/2018/06/vladimir-vujovic-1.jpg
ORGANIZER;CN="JP Kulturni centar Bar":MAILTO:pr@barskiljetopis.me
END:VEVENT
BEGIN:VEVENT
DTSTART;TZID=UTC:20180625T213000
DTEND;TZID=UTC:20180625T213000
DTSTAMP:20260403T192605
CREATED:20180531T110439Z
LAST-MODIFIED:20180603T223515Z
UID:5232-1529962200-1529962200@www.barskiljetopis.me
SUMMARY:Kraljevsko pozorište „Zetski dom“: „Sin“\, režija Mirko Radonjić
DESCRIPTION:Kraljevsko pozorište „Zetski dom“\n„Sin“\, režija Mirko Radonjić \nRežija\, scenografija\, dizajn svjetla: Mirko Radonjić\nTekst i dramaturgija: Mirjana Medojević\nKostimografkinja i saradnica na scenografiji: Lina Leković\nAsistentkinja režije: Marija Backović\nFotografije: Duško Miljanić \nUloge: Srđan Grahovac\, Marija Đurić\, Omar Bajramspahić \nO predstavi \nOvaj komad ne bavi se temom rata\, već onim što ostane u ljudima nakon njega. Iako ga na teritoriji Crne Gore nije bilo\, mnogo Crnogoraca učestvovalo je u ratu u susjednim državama. Neki kao podsjetnik na ta vremena imaju rane na tijelu\, neki na duši\, neki oboje. Tim dvoje mladih umjetnika koji su ušli u projekat sa crnogorskim glumcima\, predano je otvarao teme kako bi zaokružili priču\, pitajući se u tom procesu\, da li je krug pakla i mržnje uopšte moguće zaustaviti. Skrojili su zajedno\, pažnje vrijednu priču o sudbini jednog ratnog veterana i njegovoj djeci. \n\nRiječ reditelja: \n„Bez revidiranja svoje istorije\, ne mislim u duhu nacionalanog ponosa kako je revidiramo\, već zbilja kao susret sa svojom odgovornošću i svojom krivicom\, mislim da kao društvo ne možemo da napredujemo. To se apsolutno vidi kroz razne pore društvenog bivstvovanja\, kroz razne podjele koje danas postoje. Probali smo da to što u tekstu stoji ne čitamo kao bilo kakav pamflet već u smislu ljudskog stanja i ljudskih sudbina\, i toga gdje one sve mogu da povedu. Tek u trenutku kada se suočimo s tim da su naši očevi išli u ratove\, a postoji podatak da je 35 hiljada ljudi iz Crne Gore išlo u BIH i Hrvatsku\, tek kada se suočimo sa time\, tada ćemo moći znati šta su naši stavovi prije nego uskočimo u evropske čizme. Otvara se pitanje krivice. Nismo postavljali tragediju\, ali to je taj antički model odgovornosti i krivice\, koja kreće da proganja druge generacije.“ \nMirko Radonjić \nRiječ autorke: \n„Ovo nije priča o jednom čovjeku. Nijedna priča to nikada nije. Sin se sveti na najbrutalniji mogući način preko odnosa sa njegovom kćerkom\, njegovom polusestrom\, na kraju dođemo i do griže savjesti tog sina. U suštini\, to su tuđi grijesi koje plaća dvoje mladih ljudi\, koji istovremeno čine svoje greške na tom putu. Ne mislim da je tekst završen\, kada sam saznala da će Mirko da radi ovu predstavu ušli smo u novu ruku teksta\, jer sam shvatila da kod njega postoji motiv\, da mu predstava znači. Nemam taj pristup da je na tekst stavljena tačka\, poštujem pisce koji tako rade\, ali kod mene taj pristup dolazi iz toga što sam ja zapravo reditelj. Znam koliko života na sceni može da se otvara.“ \nMirjana Medojević
URL:https://www.barskiljetopis.me/event/kraljevsko-pozoriste-zetski-dom-sin-mirko-radonjic/
LOCATION:Stari Bar – amfiteatar
CATEGORIES:Pozorišni program
ATTACH;FMTTYPE=image/jpeg:https://www.barskiljetopis.me/wp-content/uploads/2018/05/8b07d68e197daf2ec649a33eed7b1e00_XL-1.jpg
ORGANIZER;CN="JP Kulturni centar Bar":MAILTO:pr@barskiljetopis.me
END:VEVENT
BEGIN:VEVENT
DTSTART;TZID=UTC:20180624T220000
DTEND;TZID=UTC:20180624T220000
DTSTAMP:20260403T192605
CREATED:20180603T151740Z
LAST-MODIFIED:20180615T163221Z
UID:5612-1529877600-1529877600@www.barskiljetopis.me
SUMMARY:Veče ljubavne poezije Rajka Joličića i Božidara Nikolića Čarlija
DESCRIPTION:Božidar Nikolić Čarli je rođen 1959. godine u Peći. Osnovnu školu završio je u Andrijevici i Kolašinu\, a srednju u Baru\, na smjeru Lučko-transportni tehničar. Radio je u Luci Bar. Književnim stvaralaštvom se bavi 40 godina. Poeziju piše od 1979. Do sada je objavljivao u mnogim časopisima i zbornicima poezije. U dva zbornika „Mostovi“ u izdanju Kulturno-prosvjetne zajednice iz Pljevalja\, objavljene su mu dvije pjesme „Lipa“ 1996. godine i „Ljubičica“ 1997 godine. U izdanju NVO „Umjetnost bez granica“ iz Bara\, 2014. godine štampane su mu tri pjesme: „Opet pišem“\, „Tvoja duša“ i „Zabluda“. Svoju prvu zbirku poezije „Besjede o bitisanju“ izdaje samostalno 2000. godine. U organizaciji Banatskog kulturnog centra i Centra za razvoj i pružanje usluga socijalne zaštite Kikinda\, Nikolić kao predstavnik Bara i Crne Gore 2017. godine učestvuje na Festivalu umjetničkog stvaralaštva „Sunčan dan – Likovni i literarni radovi osoba ometenih u razvoju i invaliditetom“ i pjesmom „Feniks ptica“ osvaja drugu nagradu\, koju je podijelio sa pjesnikinjom UNICEF-a. Živi i piše u Baru. \nRajko Joličić je poznati crnogorski pjesnik\, novinar\, glumac\, humorista\, satiričar i humanista\, vječiti barski Đedo Mraz. Rođen je 1947. godine u malom ribarskom selu Krnjice\, na obali Skadarskog jezera. Svoj novinarski angažman započeo je kao lutajući reporter u Radio Baru\, nastavio kao autor brojnih radio emisija\, a potvrdio se i kao TV stvaralac. Živi u Baru i radi kao autor jedne od najslušanijih emisija Radio Bara „Selu u pohode“. U književnom svijetu prepoznatljiv je kao poeta čija su djela zastupljena u mnogim antologijama književnosti za djecu širom regiona\, kao i u lektiri za najmlađe. Njegove pjesme prevođene su na više stranih jezika. Do sada je objavio dvadeset pet naslova pjesama za djecu i odrasle. Preko trideset njegovih pjesama za djecu i odrasle su komponovane i mnoge su već postale hitovi. On je\, takođe\, jedan od „Dva gusara iz Bara“\, najizvođenije predstave u istoriji grada pod Rumijom. Dobitnik je mnogih priznanja za svoje stvaralaštvo\, između ostalih laureat je nagrade za sveukupno stvaralaštvo za djecu i mlade „Stara Maslina“.
URL:https://www.barskiljetopis.me/event/vece-ljubavne-poezije-rajka-jolicica-i-bozidara-nikolica-carlija/
LOCATION:Šetalište ispred kafea Gvardija
CATEGORIES:bARS program
ATTACH;FMTTYPE=image/jpeg:https://www.barskiljetopis.me/wp-content/uploads/2018/06/rajko-i-carli.jpg
ORGANIZER;CN="JP Kulturni centar Bar":MAILTO:pr@barskiljetopis.me
END:VEVENT
BEGIN:VEVENT
DTSTART;TZID=UTC:20180624T210000
DTEND;TZID=UTC:20180624T210000
DTSTAMP:20260403T192605
CREATED:20180603T111241Z
LAST-MODIFIED:20180603T222906Z
UID:5458-1529874000-1529874000@www.barskiljetopis.me
SUMMARY:Jurij Hudolin: promocija romana „Pastorak“
DESCRIPTION:Jurij Hudolin\n„PASTORAK“ (roman)\nmoderator: Maja Simović \nO autoru \nJurij Hudolin je rođen 1973. godine u Ljubljani. Bavi se pisanjem lijepe književnosti\, kolumni i scenarija\, kao i prevođenjem proze savremenih hrvatskih\, srpskih i crnogorskih autora na slovenački jezik. Na Filozofskom fakultetu u rodnom gradu je studirao srpskohrvatsku književnost i jezik. Objavio je romane: „Obest“ (2005)\, „Pastorak“ (2008)\, „Hodač po žici“ (2011) i „Ingrid Rosenfeld“ (2013)\, knjigu priča „Na ulici železničke stanice ništa novo“ (2012)\, zbirke kolumni: „Pusti ti to“ (2004)\, koje je objavljivao za medije poput „Dela“\, „Dnevnika“\, „Večera“\, „Mladine“ ili „Televizije Slovenija“\, kao i devet knjiga poezije od kojih je „Ako je laž kralj“ (1991) dobila nagradu za najbolju prvu knjigu godine na slovenačkom Sajmu knjige i nagradu „Slavko Grum“\, a „Govori žena“ (2003) je proglašena knjigom godine po izboru „Playboy“-a. Prozna i pjesnička djela prevođena su mu na engleski\, češki\, mađarski\, srpski\, hrvatski\, makedonski i albanski jezik\, a po časopisima\, na tridesetak jezika. Kao pjesnik i prozaista zastupljen je u brojnim antologijama u Sloveniji i inostranstvu. Dobitnik je svih važnijih slovenačkih stipendija i nekoliko austrijskih\, kao i stipendija „Tradukija“. Za TV Slovenija napisao je petnaestak scenarija\, među kojima je najpoznatiji\, te nagrađivan kod kuće i u inostranstvu\, film o fudbaleru Milku Đurovskom „Lopta nam je pala na glavu“ (2000)\, a snimio je i dokumentarni film o najboljem slovenačkom fudbaleru Zlatku Zahoviču. Trenutno je urednik u časopisu „Apokalipsa“\, čiji je suosnivač 1994\, a urednik za književnost od 1996. godine. U tom zvanju je priredio desetak antologija poezije iz kanona svjetske književnosti. Član je Društva slovenačkih pisaca\, Društva slovenačkih prevodilaca i slovenačkog PEN centra. Živi u Ljubljani. \nO djelu \n„Pastorak“ je jedan od najboljih romana regionalne književnosti XXI vijeka. \nSredinom osamdesetih godina dvadesetog vijeka Jugoslavija je još bila država\, donekle bezbijedna\, što je\, osim žarke zaljubljenosti\, mogao biti još jedan razlog da Ingrid spakuje Benjamina\, ispiše ga iz slovenačke škole\, napusti službu i poslije nekoliko strastvenih posjeta preseli se kod gospodina Čivitika na hrvatsku obalu. \nU istarskom primorskom selu tog avgusta Ingrid i njenog sina Benjamina očekuje prividni raj: izvanredne prirodne ljepote\, vedri i simpatični italijanski posjetioci\, prepuna gostionica Lorisa Čivitika i\, što je najvažnije\, njegova srdačna i nježna dobrodošlica budućoj supruzi i pastorku. Ali i Istra i Loris poslije nekog vremena pokazuju drugo lice. Nakon prvobitnog divljenja očuhu\, u Benjamina počinje da se uvlači strah\, pa tako i briga za majku. Istovremeno se u njihove živote krajem osamdesetih umiješa i nacionalizam. Očuh i pastorak će se naći na životnoj raskrsnici\, koja ih uvodi u pakleni konflikt… \n„Hudolin sve do danas ostaje autor knjiga o kojima se mnogo piše\, jer se njegov etos doslovno preliva u čitaočevu čašu.“ \nVid Jeraj\, Radio „Študent“
URL:https://www.barskiljetopis.me/event/promocija-romana-pastorak-jurij-hudolin/
LOCATION:Plato Knjaževe bašte
CATEGORIES:Književni program
ATTACH;FMTTYPE=image/jpeg:https://www.barskiljetopis.me/wp-content/uploads/2018/06/jurij-hudolin.jpg
ORGANIZER;CN="JP Kulturni centar Bar":MAILTO:pr@barskiljetopis.me
END:VEVENT
BEGIN:VEVENT
DTSTART;TZID=UTC:20180623T220000
DTEND;TZID=UTC:20180623T220000
DTSTAMP:20260403T192605
CREATED:20180603T131307Z
LAST-MODIFIED:20180623T092644Z
UID:5514-1529791200-1529791200@www.barskiljetopis.me
SUMMARY:Opera gala - zvijezde operskih scena
DESCRIPTION:OPERA GALA – ZVIJEZDE OPERSKIH SCENA \nFederica Vitali\, sopran; Remus Alazaroaie\, tenor; Florin Estefan\, bariton;\nElisa Montipo – klavir;  \nFEDERIKA VITALI\, SOPRAN \nFederika Vitali je premijerno nastupila kao Amalija u Verdijevim „Razbojnicima“ na Verdijevom festivalu u Parmi i Busetu\, u režiji Lea Muskata\, a pod dirigentskom palicom Simona Krečića. U proljeće 2016. je pjevala Muzetu u „Boemi“ za AsLiCo u Komu\, Sondriju\, Bergamu i Rimu\, dok je u avgustu premijerno nastupila u ulozi Mikaele u „Karmenu“ na „Munot tvrđava festivalu“ u Šafhauzenu\, u Švajcarskoj. Godine 2015. je premijerno nastupila u ulozi Violete u „Travijati“ u Teatru „Filodramatići“ u Milanu\, i te iste godine je igrala Mimi u „Boemi“. Stvorila je ulogu Malvi u svjetskoj premijeri „Božanstvene komedije“ Oskara Vinera Luisa Bakalova u Auditorijumu „Verdi“ u Milanu\, pod dirigentskom palicom kompozitora. Godine 2010. je premijerno nastupala kao Klarina u Rosinijevom „Svadbenom ugovoru“\, zatim kao Serpina u Pergolezijevoj „Služavci gospodarici“\, Adinu u Donizetijevom „Ljubavnom napitku“\, muzetu u „Boemi“\, u Mocartovoj „Krunidbenoj misi“ i „Rekvijemu“\, i na evropskoj premijeri Gomesove „Missa Brevis“. Njen repertoar sadrži neke od vodećih uloga za sopran\, uključujući „Travijatu“\, „Boemi“\, „Razbojnike“\, „Turandot“ (Lju)\, „Lastavicu“\, „Pajaci“\, „Don Đovani“ (Dona Ana)\, „Tako čine sve“\, „Karmen“\, „Ljubavni napitak“\, Mocartov „Rekvijem“\, Verdijev „Rekvijem“. Osvojila je brojne nagrade. \nREMUS ALAZAROAIE\, TENOR \nRemus Alazaroaie je rođen 1980. godine u Temišvaru. Počeo je pjevati sa pet godina. Prva četiri razreda završio je u opštoj školi u Temišvaru\, a od petog razreda paralelno se upisuje u srednju muzičku školu\, na odsjeku za obou. Od tada je učestvovao na brojnim nacionalnim i međunarodnim takmičenjima na kojima je osvajao prva mjesta. Učestvovao je i na operskom takmičenju tenora u Lugoj\, nakon čega se trajno oprjedeljuje za vokalnu muziku na koju se sve više i uspješnije fokusira. Do sada je učestvovao je u brojnim operskim predstavama i osvajao brojne nagrade u toj oblasti. \nFLORIN ESTEFAN\, BARITON \nRumunski bariton Florin Estefan je studirao na Univerzitetu muzike u Oradei pod vođstvom profesora Aleksandru Farkasa i Georga Mogosana. Već tokom druge godine studija je odabran kao solista Rumunske nacionalne opere u Klužu\, gdje je nastupao četiri godine u raznim Mocartovim ulogama\, kao što su Don Đovani\, Grof u „Figarovoj ženidbi“\, Guljelmo u „Tako čine sve“ i drugim glavnim ulogama\, među kojima Enriko u Donicetijevoj „Lućia od Lamermura“. Diplomirao je 2007. godine na Internacionalnoj akademiji glasa u Kardifu. Osvojio je prvu nagradu na Lirskom takmičenju „Hariclea Darclee“ i specijalnu nagradu na takmičenju „Toti dal Monte“ u Italiji. Godine 2014. je pjevao u ulogama Germonta u „Travijati“ u Teatru operi u Marseju (Francuska)\, i u Iasi\, rumunskoj nacionalnoj operi\, Volframa u Vagnerovom „Tanhojzeru“ u Nacionalnoj operi u Klužu\, Silvija u Leonkavalijevim „Pajacima“\, Šarplesa u Pućinijevoj „Madam Baterflaj“\, Belkora u Donizetijevom „Ljubavnom napitku“ i Onjegina u Čajkovskovom „Evgeniju Onjeginu“ u Nacionalnoj operi u Bukureštu. U Rumunskoj nacionalnoj operi u Temišvaru je pjevao Renata u Verdijevom „Balu pod maskama“. Godine 2013. je nastupio kao Rodrigo u Verdijevom „Don Karlosu“\, Ukleti Holanđanin u Vagnerovom „Holađaninu lutalici“\, Ping u Pućinijevoj „Turandot“ u Nacionalnoj operi u Klužu. U Bergenu u Norveškoj je pjevao Germonta u Verdijevoj „Travijati“. Koncertno je pjevao ulogu Nabuka u Verijevom „Nabuku“ sa Mures filharmonijom u Rumuniji. U posljednje vrijeme je nastupao kao Mikele u Pućinijevom „Plaštu“ u Nacionalnoj operi u Klužu. U martu 2015. godine je nastupao u Teatru Operi u Masiju (Francuska) u Verdijevom „Balu pod maskama“\, a 2016. je pjevao Germonta u „Travijati“ u Državnoj operi u Budimpešti. \n  \nELISA MONTIPO – KLAVIR \nElisa Montipo je rođena 1984. godine. Diplomirala je sa najvišim odlikovanjima\, na odsjeku za klavir\, na Institutu za muziku „A. Peri u Reggio Emilia“\, u klasi maestra Šarlote Lotgajter. Usavršavala se sa Eniom Pastorinom\, Rikardom Risalitijem i Jerziom Godziszevskim\, zahvaljujući stipendiji koju je dobila na Visokoj muzičkoj akademiji u Bidgošcu (Poljska). Paralelno sa studijama na Konzervatorijumu\, pohađala je kurseve za repeticiju. Još od početnih faza svoje karijete\, aktivna je kao repetitor  u teatru „Comunale L. Pavarotti“ u Modeni\, na festival „Puccini u Torre del Lago“\, u pozorište „R. Valli u Reggio Emilia“\, u okviru kojih je sarađivala sa pjevačima\, rediteljima i dirigentima međunarodne slave.Takođe sarađuje sa Teatrom „Comunale“ iz Bolonje\, kako za operu\, tako i za simfonijske produkcije.Montipo je korepetitor za pjevačke nastupe Muzičkog instituta „Reggio Emilia“\, gdje radi sa umjetnicima kao što su S. Ganassi\, B. Pratico\, M. Comparato itd.
URL:https://www.barskiljetopis.me/event/opera-gala-zvijezde-operskih-scena/
LOCATION:Plato ispred Dvorca kralja Nikole
CATEGORIES:Muzički program
ATTACH;FMTTYPE=image/jpeg:https://www.barskiljetopis.me/wp-content/uploads/2018/06/Federika-Vitali-1.jpg
ORGANIZER;CN="JP Kulturni centar Bar":MAILTO:pr@barskiljetopis.me
END:VEVENT
BEGIN:VEVENT
DTSTART;TZID=UTC:20180621T213000
DTEND;TZID=UTC:20180621T213000
DTSTAMP:20260403T192605
CREATED:20180531T105502Z
LAST-MODIFIED:20180603T223503Z
UID:5226-1529616600-1529616600@www.barskiljetopis.me
SUMMARY:Satiričko kazalište „Kerempuh“: „Šest likova traži autora“\, režija Oliver Frljić
DESCRIPTION:Satiričko kazalište „Kerempuh“\n„Šest likova traži autora“\n\nPrevod: Helga Juretić \nRežija i adaptacija teksta: Oliver Frljić\nAsistent režije: Tim Hrvaćanin\nDramaturgija: Nina Gojić\nAsistent dramaturgije: Robin Mikulić\nScenografija: Igor Pauška\nKostim: Sandra Dekanić\nIzbor muzike: Oliver Frljić\nPokret: Ana Kreitmeyer\nDizajn svjetla: Vesna Kolarec\nDizajn zvuka: Alen Sinkauz\nIzvršna producentkinja i inspicijentkinja: Mirela Tihava \nUloge: Vilim Matula\, Branka Trlin\, Linda Begonja\, Damir Poljičak\, Roko Sikavica\, Iva Šimić\, Jerko Marčić\, Borko Perić\, Mia Anočić Valentić / Tihana Lazović\, Kim Končar\, Karlo Mlinar\, Ozren Opačić\, Filip Sertić\, Matija Šakoronja \nO predstavi \nNajpoznatiji Pirandelov komad i jedan od najpoznatijih dramskih komada uopšte – „Šest likova traži autora“ – stigao je na daske Satiričkog kazališta „Kerempuh“. Još 1921. Pirandelovi su likovi krenuli u potragu za autorom koja neprekidno traje do današnjeg dana. U toj potrazi se\, osim autora\, našlo još štošta\, a šta će se naći u „Kerempuhovoj“ predstavi koju postavlja Oliver Frljić\, možete pogledati 21. juna na velikoj sceni „Barskog ljetopisa“\, na ljetnjoj pozornici Doma kulture. U društvu koje zadnjih dvadeset i šest godina opsesivno traži svoj identitet i autora\, ova Pirandelova drama o pozorištu dobija i neka nova značenja. Kao potpisnik „Manifesta fašističkih intelektualaca“\, autor Pirandelo svakako nalazi ideološke rezonancije i u današnjoj Hrvatskoj – barem po broju likova koji ga\, i ne znajući\, traže. \nRiječ reditelja: Zašto se fašizam ne može smijati sam sebi? \nU Zafranovićevom filmu „Okupacija u 26 slika“ ulazak italijanskih okupatora u Dubrovnik započinje kadrom vojnika koji\, vozeći se u džipu po Stradunu\, baca zemlju i viče: „Ovo je sveta talijanska zemlja.“ Zatim slijedi operetna parada u kojoj talijanska vojska marširajući ulazi u Grad. Vrlo brzo se taj teatralni marš pretvara u slapstick\, jer se vojnici poklizaju na „svetu talijansku zemlju“ i svom dužinom padaju na tle. Iako se okupljeno lokalno stanovništvo počinje grohotom smijati\, zapovjednik ne dopušta da se parada prekine jer ju je naredio Duče. \nOvaj primjer sjajno ilustruje odnos fašizma i humora – tačku njihovog kratkog susreta i trajnog razilaženja. Kao potpisnik „Manifesta intelektualaca fašističkog pokreta“ i sjajan humorist\, Pirandelo se zasigurno našao na ovoj tački. To je tačka od koje\, govoreći o hrvatskom društvu danas i ovdje\, počinje i naša predstava. Kroz zadnjih 26 godina to društvo opsesivno je tražilo svoj identitet i autora. U tom kontekstu\, u njemu danas najpoznatija Pirandelova drama dobija nove rezonance i interpretativne podsticaje. Humor te drame se ledi u trenutku kad njeni komički označitelji pronalaze svoje označeno u rapidnoj fašizaciji hrvatskog društva. \nTačka u kojoj se fašizam i humor sastaju jest dehumanizacija kao condicio sine qua non. Ali dehumanizaciju koju podrazumijevaju prvi i drugi ipak ima suštinski različite premise i implikacije. Fašizam dehumanizuje u realnom svijetu da bi dodatno normalizovao ozakonjeni ili prećutno tolerisani zločin zbog rase ili neke druge identitetske oznake. Dehumanizacija u humoru događa se unutar jasno i naglašeno postavljenog fikcionalnog okvira\, kako to u svojoj knjizi „Slapstick and Comic Performance“ objašnjava Luis Pekok. Njome se onemogućava ili minimalizuje mogućnost empatijskog odnosa spram pojedinih likova. Otud i mogućnost da se u slapsticku smijemo fizičkom nasilju koji bi u svakoj drugoj situaciji izazvalo znatno drugačiji afektivni odgovor. Redukcija prostora za empatijsku identifikaciju omogućava humoru i da realizuje svoj subverzivni potencijal u odnosu na realne i normirane društvene odnose moći. \nTačka u kojoj se fašizam i humor trajno razilaze jeste nemogućnost ovog prvog da se smije samom sebi. A upravo ta nemogućnost jeste uslov njegove egzistencije. Što bi se jednom poštenom fašisti dogodilo kad bi mu data zakonska mogućnost da nekoga fizički likvidira zbog njegove rase ili nacionalne pripadnosti postala smiješna? Upravo ozbiljnost i odsustvo autoironije koje se manifestuje u različitim politikama i praksama fašističke dehumanizacije\, jesu uslovi sprovođenja njihovih konačnih rješenja. \nOd Čaplinovog „Velikog diktatora“\, preko Brehtovog „Zadrživog uspona Artura Uija“\, do Lubičevog „Biti ili ne biti“ – da nabrojim samo nekoliko primjera iz vremena najbrutalnije ekspanzije istorijskog fašizma – istinski humor je uvijek demaskirao fašističku ideologiju\, bez obzira na masku koju je navukla na svoje lice. A neno lice\, ma šta ga prekrivalo\, uvijek se moglo prepoznati po facijalnom grču koji se pojavio svaki put kad mu je pozorišno ogledalo pokazalo njegov satirički odraz. Zato se istinski fašisti neće smijati našoj predstavi. Smijući se njoj\, smijali bi se sebi. \nOliver Frljić \nO autoru \nLuiđi Pirandelo\, autor drame „Šest likova traži autora“\, bio je svestrani italijanski književnik čiji opus uključuje kanonske prozne i\, dakako\, dramske naslove zahvaljujući kojima je prvenstveno i stekao svjetsku slavu. Pa ipak\, možda valja tek uzgred spomenuti da je svoju književnu karijeru započeo poezijom. Osim toga\, poznata je činjenica kako struka Pirandelove tragične farse smatra pionirskom pripremom terena za teatar apsurda\, a za svoj stvaralački rad primio je i Nobelovu nagradu za književnost. \nRodio se na siromašnom jugu Sicilije\, u porodici imućnih i politički vrlo aktivnih industrijalaca angažovanih u pokretu za ujedinjenje i demokratizaciju Italije\, „Il Risorgimento“. Kako ćemo kasnije vidjeti\, ta porodična politička crta uhvatiće korijena i u njegovom javnom djelovanju. S ocem se nikad nije dobro slagao: Pirandelo je želio da studira književnost\, dok je otac insistirao na tome da preuzme porodični posao. Pirandelo je započeo vezu s rođakom\, a postavljen mu je ultimatum između studija i braka. Pirandelo je odabrao ovo prvo i stekao diplomu u Njemačkoj\, a po povratku u Italiju oženio se i dobio troje djece. \nNakon kolapsa porodičnog biznisa\, Pirandelo se odjednom našao na prosjačkom štapu i bio je primoran da radi kao učitelj italijanskog i njemačkog\, ali i da počne da naplaćuje tekstove koje je do tada objavljivao besplatno. U to vrijeme mu je književna karijera doživjela uzmah\, a počeo je usput ozbiljno da koketira sa fašističkim idejama\, što se ogledalo i u njegovim proznim djelima. Koliko je vjerovao u Musolinija dokazuje\, između ostalog\, i činjenica da je svoju medalju Nobelove nagrade predao fašističkoj vladi\, ne bi li na taj način podržao Dučeove imperijalističke aspiracije. Nakon što je suprugu zatvorio u duševnu bolnicu\, a nakon toga došao i do sukoba s fašističkim čelnicima\, zbog čega je ostatak života proveo pod prismotrom tajnih službi\, umro je sam u svom domu u Rimu 1936. godine\, ostavivši za sobom jedan od najrelevantnijih književnih opusa u prvoj polovini 20. vijeka.
URL:https://www.barskiljetopis.me/event/satiricko-kazaliste-kerempuh-sest-likova-trazi-autora-oliver-frljic/
LOCATION:Ljetnja pozornica Doma kulture
CATEGORIES:Pozorišni program
ATTACH;FMTTYPE=image/jpeg:https://www.barskiljetopis.me/wp-content/uploads/2018/05/kerempuh-za-sajt.jpg
ORGANIZER;CN="JP Kulturni centar Bar":MAILTO:pr@barskiljetopis.me
END:VEVENT
BEGIN:VEVENT
DTSTART;TZID=UTC:20180620T213000
DTEND;TZID=UTC:20180620T213000
DTSTAMP:20260403T192605
CREATED:20180603T151117Z
LAST-MODIFIED:20180619T091617Z
UID:5605-1529530200-1529530200@www.barskiljetopis.me
SUMMARY:Festival horova: Hor "Antivari Musica"\, Bar i Hor Umjetničke škole "Vasa Pavić"\, PG
DESCRIPTION:Ženski kamerni hor „Antivari Musica“ program pod nazivom „Balkanski zvuci“\, džez pijanista Enes Tahirović\, dirigent mr Miro Kruščić& \nHor „Antivari Musica“ je osnovan 2006. godine u Baru. Osnivač\, predsjednik\, umjetnički rukovodilac i dirigent od osnivanja je mr Miro Kruščić prof. Ovaj hor je u toku 12 godina postojanja ostvario zapažene rezultate u zemlji i inostranstvu i to u: Njemačkoj\, Rusiji\, Turskoj\, Češkoj\, Italiji\, Austriji\, Hrvatskoj\, BiH\, Grčkoj\, Albaniji\, Makedoniji\, Mađarskoj. U našoj zemlji nastupao je na gotovo svim festivalima. Ovaj horski sastav je osvojio brojne prve i druge nagrade\, zahvalnice\, pohvale\, povelje na međunarodnim takmičenjima. Učestvovali su na svim najznačajnijim državnim praznicima od 2006 godine. Članice hora su većinom muzički obrazovane. Repertoar hora čine svjetovne i duhovne kompozicije raznih autora sve do 20. vijeka\, kao i filmska\, evergrin\, pop muzika\, ali i razne obrade i aranžmani crnogorskih kompozitora na temu ili motiv crnogorskog narodnog melosa. Veliku podršku horu pružaju Ministarstvo kulture CG\, Muzički centar Crne Gore. Sarađivali su Crnogorskim simfonijskim orkestrom\, Udruženim crnogorskim horovima\, kao i opštinom Bar i gotovo svim crnogorskim medijima. \nMr Miro Kruščić je rođen 1978. godine u Baru. Diplomirao je na Muzičkoj akademiji na Cetinju 2003. godine i na istoj akademiji magistrirao 2011\, u klasi prof. Darinke Matić Marović. Pored uspješnog pedagoškog rada na Cetinju i u Baru bavi se i umjetničkim radom. Godine 2006. u ime nezavisnosti države Crne Gore\, osniva ženski kamerni hor pod „Antivari Musica“. Trenutno radi kao profesor hora i orkestra u Muzičkoj školi u Baru. \n \nHor Umjetničke škole za muziku i balet „Vasa Pavić“ 2017. godine je proslavio 7 decenija postojanja. Tokom rada postizao je značajne rezultate\, i svojoj školi i zemlji donosio najvrednije nagrade\, kako u nekadašnjoj Jugoslaviji\, tako i van njenih granica. Posljednjih godina dio je velikih projekata Crnogorskog horskog ansambla i Crnogorskog simfonijskog orkestra\, sa kojima su izvodili nekoliko najznačajnijih djela klasične muzike\, kao i djela domaćih autora. Hor izvodi kompozicije raznih stilskih epoha i mnogobrojnih kompozitora. Dirigentica hora je mr Zoja Đurović i na njegovom čelu je već 21 godinu. Specijalna nagrada sa tadašnjeg Saveznog takmičenja u Beogradu je jedan od najvećih uspjeha. Sa svojim ansamblom\, ženskim ili mješovitim je interpretiranjem crnogorske himne\, obilježila sve najvažnije državne praznike i jubileje. Odnedavno je na mjestu direktora škole „Vasa Pavić“. \nMješoviti hor Umjetničke škole za muziku i balet „Vasa Pavić“ Podgorica predstaviće se na „Barskom ljetopisu“ zajedničkim nastupom učenika i profesora. Instrumentalni ansambl čine profesori škole\, kao i gosti.\nDjelo: Ariel Ramirez – Misa criolla (Misa kriolja ili Kreolska misa)\nSolisti: soprani Marina Cuca i Zorana Latković\nDirigent: mr Zoja Đurović
URL:https://www.barskiljetopis.me/event/festival-horova-hor-antivari-musica-bar-i-hor-umjetnicke-skole-vasa-pavic-pg/
LOCATION:Šetalište kod Marine
CATEGORIES:bARS program
ATTACH;FMTTYPE=image/jpeg:https://www.barskiljetopis.me/wp-content/uploads/2018/06/miro-kruscic-antivari-musica01.jpg
ORGANIZER;CN="JP Kulturni centar Bar":MAILTO:pr@barskiljetopis.me
END:VEVENT
END:VCALENDAR