BEGIN:VCALENDAR
VERSION:2.0
PRODID:-//Barski ljetopis - ECPv6.5.1.6//NONSGML v1.0//EN
CALSCALE:GREGORIAN
METHOD:PUBLISH
X-ORIGINAL-URL:https://www.barskiljetopis.me
X-WR-CALDESC:Events for Barski ljetopis
REFRESH-INTERVAL;VALUE=DURATION:PT1H
X-Robots-Tag:noindex
X-PUBLISHED-TTL:PT1H
BEGIN:VTIMEZONE
TZID:UTC
BEGIN:STANDARD
TZOFFSETFROM:+0000
TZOFFSETTO:+0000
TZNAME:UTC
DTSTART:20250101T000000
END:STANDARD
END:VTIMEZONE
BEGIN:VEVENT
DTSTART;VALUE=DATE:20250705
DTEND;VALUE=DATE:20250706
DTSTAMP:20260403T203403
CREATED:20250628T091232Z
LAST-MODIFIED:20250628T091232Z
UID:15089-1751673600-1751759999@www.barskiljetopis.me
SUMMARY:Mjuzikl  „Mamma Mia!“
DESCRIPTION: Subota\, 5. jul u 21.30 \nSVEČANO OTVARANJE \nLjetnja scena Doma kulture „Vladimir Popović Španac“ \nMjuzikl  „Mamma Mia!“ \nPozorište na Terazijama \n  \nU subotu\, 5. jula u 21.30\, na Ljetnjoj sceni Doma kulture „Vladimir Popović Španac“\, svečano će otvara 38. „Barski ljetopis“ uz jednu od najuspješnijih i najvoljenijih muzičkih predstava savremenog pozorišta – mjuzikl „Mamma Mia!“\, u izvođenju ansambla Pozorišta na Terazijama. \nOva predstava\, zasnovana na bezvremenskim hitovima grupe ABBA i priči o ljubavi\, porodici i identitetu\, spojila je snažan emotivni narativ sa muzikalnim nasleđem koje traje još od 1974. godine. U srcu radnje je mlada Sofi koja pokušava da otkrije ko je njen otac\, dok se njena majka Dona suočava sa sopstvenim uspomenama\, izazovima i nekadašnjim ljubavima. \nRežiju potpisuje Jug Radivojević\, dok su muzički aranžmani i dirigentski zadaci povjereni Milanu Nedeljkoviću i Vesni Šouc. Koreografiju potpisuje Mojca Horvat\, a scenografiju Aleksandar Denić\, uz kostime Bojane Nikitović. \nU predstavi učestvuje više od 60 izvođača – glumaca\, pevača\, baletskog ansambla\, hora i orkestra – a u glavnim ulogama nastupaju Jelena Jovičić\, Milena Vasić\, Milena Živanović\, Slobodan Stefanović\, Vladan Savić\, Dragan Vujić Vujke\, Mina Lazarević\, Ivana Knežević i drugi članovi velikog ansambla Pozorišta na Terazijama. \nMjuzikl Mamma Mia! premijerno je izveden u Beogradu 2015. godine\, zahvaljujući koprodukciji sa kompanijom PROSPOT i producentu Juriju Franku\, a od tada je osvojio srca publike širom regiona. \nBarska publika ima priliku da ovu veselu\, emotivnu i zarazno ritmičnu priču doživi pod otvorenim nebom – kao pravi uvod u još jedno bogato i raznoliko festivalsko izdanje. \nMuzika i stihovi: Benny Andersson i Björn Ulvaeus \nDodatne pesme: Stig Anderson \nTekst: Catherine Johnson \nPo originalnoj ideji Judy Craymer \n Mamma Mia! was originally produced in London by Judy Craymer\, Richard East and Björn Ulvaeus for Little Star in association with Universal. \nDodatni materijal i aranžmani: Martin Koch \nMusic published by Universal Music Publishing Group \nKoprodukcija: Pozorište na Terazijama i PROSPOT d.o.o. \n  \nRežija: Jug Radivojević \nPrevod: Najra KrvavacPerišin \nMuzički aranžmani: Milan Nedeljković \nDirigenti: Vesna Šouc i Milan Nedeljković \nKoreograf: Mojca Horvat \nScenograf: Aleksandar Denić \nKostimograf: Bojana Nikitović \nDramaturg: Slobodan Obradović \nLektor: Radovan Knežević \n  \nULOGE: \nSOFI: Milena Živanović/Iva Manojlović/Tatjana Dimitrijević \nDONA: Jelena Jovičić/Milena Vasić \nSEM: Slobodan Stefanović \nBIL: Vladan Savić \nHARI: Dragan Vujić Vujke \nSKAJ: Žarko Stepanov/Petar Đurđević \nTANJA: Dušica Novaković/Mina Lazarević \nROUZI: Ivana Knežević \nLIZA: Bojana Račić/Minja Petrović \nELI: Barbara Milovanov \nBIBER: Ivan Zablaćanski \nEDI: LJubiša Dinčić \nSVEŠTENIK: Dušan Šida \nBalet: Dolores Magdelinić\, Milica Pavlović\, Jelena Vuković\, Nina Bulajić\,  ElenaGromilić\, Tamara Ivančić\, Lidija Novaković\, Ivana Dubovac\, Milica Todorović\, Aleksandra Marinković\,  Sofija Stanković\, Aleksandra Marinković\, Nemanja Naumoski\, Igor Naumoski\, Igor Grabovica\, Sava Vidicki\, Stefan Ćaldović\, Branko Mitrović\, Dejan Bošković\, Danilo Fatić\, Mateja Vićentijević. \n„On Stage“ hor: Mirjana Stojanović\, Biljana Peković\, Kristina Savić\, Milena Moravčević\, Dušan Šida\, Stefan Živanović \n„Backstage“ hor: Jelena Mit\, Tatjana Popović\, Mirjana Nedeljković\, Jovan Nikolić\, Voja Orlić\, Marko Bogdanić\, Dušan Svilar\, Nemanja Nikolić\, Tatjana Nikolić\, Sara Ristić\, Nina Mijalković\, Miljana Radinović\, Katarina Kalmar\, Nevena Đoković\, Aleksandar Novaković\, Filip Čala\, Bojan Gavrilović\, Ilja Frolov\, Filip Savić\, Danijel Janković. \nOrkestar: Jelena Dimitrijević/Katarina Kovačevski (koncertmajstor)\, Marija Ristić\, Boris Matejić\, Borivoje Spasojević\, Ana Tadić\, Dragomir Marinković / Jana Čokić\, Katarina Kasatkin\, Daniela Stanković\, Jovana Tomović\, Ivan Ranković\, Maja Hajduković\, Aleksandar Petković\, Vladimir Mandić\, Zoran Kovačevski\, Mladen Lukić\, Mihajlo Bogosavljević\, Dejan Stojadinović\, Nikola Đokić\, Miloš Branisavljević\, Jovana Bjele\, Vojin Nenadović\, Uroš Ranković\, Nenad Ivović / Ivana Pavlović/ Tatjana Radunović
URL:https://www.barskiljetopis.me/event/mjuzikl-mamma-mia/
CATEGORIES:Pozorišni program
END:VEVENT
BEGIN:VEVENT
DTSTART;VALUE=DATE:20250707
DTEND;VALUE=DATE:20250708
DTSTAMP:20260403T203403
CREATED:20250628T095121Z
LAST-MODIFIED:20250628T095121Z
UID:15152-1751846400-1751932799@www.barskiljetopis.me
SUMMARY:Izložba skulptura „Simbol života u kamenu“  Autor: Petar Hranuelli
DESCRIPTION: LIKOVNI PROGRAM \nPonedjeljak\, 7. jul u 21.00 \nGalerija „Velimir A. Leković“ \nIzložba skulptura „Simbol života u kamenu“ \nAutor: Petar Hranuelli \n  \nLikovni program 38. Festivala „Barski ljetopis“ otvoriće samostalna izložba skulptura renomiranog hrvatskog kipara Petra Hranuellija\, pod nazivom „Simbol života u kamenu“\, u nedjelju\, 7. jula u 21.00 čas\, u galeriji „Velimir A. Leković“ u Baru. \nPetar Hranuelli\, istaknuti član hrvatske savremene umjetničke scene\, rođen je u Supetru 1975. godine\, a do 1994. živi u Postirama na Braču – otoku iz čije je kamene tišine iznikao njegov prepoznatljiv kiparski rukopis. Njegovo stvaralaštvo neraskidivo je povezano s prirodom i materijalom: u središtu njegovih skulptura nalazi se kamen – vječna materija kroz koju umjetnik traži\, gradi i oslobađa vitalne\, apstrahirane forme ljudske figure\, najčešće žene\, u dijalogu s tradicijama od prapovijesti do savremenog doba. \nPod naslovom „Simbol života u kamenu“\, Hranuelli u Baru donosi izbor radova u kojima je koncentrisana njegova poetika: snaga\, senzualnost\, mirnoća i unutrašnja napetost oblikovani u formama koje odišu meditativnom jednostavnošću i duhovnom punoćom. Bilo da je riječ o monumentalnim oblicima ili malim formama\, njegov kamen govori o životu\, ljepoti i postojanosti\, o trajnoj vezi čovjeka s prirodom i sobom samim. \nHranuelli je izlagao na više od 60 samostalnih i 120 kolektivnih izložbi u zemlji i inostranstvu (Italija\, Njemačka\, Španija\, Engleska\, Srbija\, Crna Gora\, Čile…)\, a djela mu se nalaze u muzejima\, javnim prostorima i privatnim kolekcijama širom svijeta. Dobitnik je brojnih nagrada za skulpturu\, a o njegovom radu pisali su neki od najznačajnijih likovnih kritičara regiona. \nOvom izložbom „Barski ljetopis“ ponosno nastavlja tradiciju predstavljanja vrhunskih regionalnih umjetnika i otvara prostor za nova vizuelna i misaona čitanja savremene umjetnosti ukorijenjene u mediteranskoj tradiciji. \n  PETAR HRANUELLI     \nRođen u Supetru (27. prosinca 1975.)\, a do 1994. godine živi u Postirama na otoku Braču. Izlaže od 1994. godine na 69 samostalnih i 129  skupnih izložbi u zemlji i inozemstvu. Dobitnik je nekoliko nagrada i priznanja\, među koje izdvajamo: Otkupna nagrada Venere u medu\, Gradski ured za poljoprivredu i šumarstvo\, Zagreb (2007.)\, 1. nagrada žirija za XXVI i XXIX izložbu malog formata\, Šabac (2017.\, 2020.).  1. nagrada za skulpturu\, IV Međunarodno bijenale akta “Marko Krstov Gregorić\, Petrovac\, Crna Gora “( 2018.)\, pohvala za skulpturu na 16. Međunarodno bijenale umjetnosti minijature\, Gornji Milanovac (2022.)\, 2.nagrada za skulpturu na 56. hercegnovski zimski salon\, Herceg Novi\, Crna Gora ( 2023.).    \nO njegovom umjetničkom radu pisali su istaknuti likovni kritičari: Zvonko Maković\, Slavko Timotijević\, Iva Körbler\, Draženka Jalšić Ernečić\,  Nikola Albaneže\, Olivera Vukotić\, Stanko Špoljarić\, Davorin Vujčić\, Romana Tekić\, Sonja Petrović Jagić\, Vesna Bunčić\, Lucija Đurašković\,… Mnoga djela mu se nalaze u stalnom postavu muzeja\, galerija\, privatnim kolekcijama kod nas i u inozemstvu (Hrvatska\, Slovenija\, Njemačka\, Nizozemska\, Italija\, Austrija\, Srbija\, Turska\, Engleska\, Crna Gora\, Španjolska\, Kalifornija\, Čile\, Švicarska\, …) \nHranuellijev opus materijalom i vitalnošću vezan je uz ishodište\, otok Brač. Kamene skulpture formi apstrahiranih iz figurativnog prikazuju najčešće žene (Venere) i ljudsku figure općenito\, redovito u dijalogu s tradicijom od prahistorije preko klasične antike do suvremenog doba. Vitalnost i bujnost isklesana u kamenu\, nekadi i u drugim materijalima poput stakla\, bilo da se radi o skulpturama manjeg formata ili javnoga karaktera odlike su Hranuellijeva stvaralaštva. \nČlan je HDLU-a od 2006. godine. Živi i stvara u Zagrebu .  \n  \nPETAR HRANUELLI \nWas born in Supetar (December 27\, 1975)\, and until 1994 he lived in Postira on the island of Brač. Since 1994\, he has exhibited 69 solo and 129 group exhibitions in the country and abroad. He has received several awards and recognitions\, including Venus in Honey Purchase Award\, City Office for Agriculture and Forestry\, Zagreb (2007)\, 1st Prize of the Jury for the XXVI and XXIX Small Format Exhibition\, Šabac (2017\, 2020).  1st prize for sculpture\, IV International Biennial of Nude “Marko Krstov Gregorić\, Petrovac\, Montenegro” (2018)\, commendation in the sculpture category at the 16th International Biennial of Miniature Art\, Gornji Milanovac (2022)\, 2nd  prize for sculpture at the 56th  Herceg Novi Winter Salon\, Herceg Novi\, Montenegro (2023).    \nProminent art critics have written about his artistic work: Zvonko Maković\, Slavko Timotijević\, Iva Körbler\, Draženka Jalšić Ernečić\, Nikola Albaneže\, Olivera Vukotić\, Stanko Špoljarić\, Davorin Vujčić\, Romana Tekić\, Sonja Petrović Jagić\, Vesna Bunčić\, Lucija Đurašković\, … Many of his works are in the permanent exhibition of museums\, galleries\, private collections in Croatia and abroad (Croatia\, Slovenia\, Germany\, the Netherlands\, Italy\, Austria\, Serbia\, Turkey\, England\, Montenegro\, Spain\, California\, Chile\, Switzerland\, …) \nHranaelli’s oeuvre is related to the origin\, the island of Brač\, with its material and vitality. Stone sculptures of forms abstracted from the figurative most often depict women (Venus) and the human figure in general\, regularly in dialogue with tradition from prehistory through classical antiquity to modern times. Vitality and exuberance carved in stone\, sometimes in other materials such as glass\, whether they are small-format sculptures or public sculptures\, are the hallmarks of Hranuelli’s work. \nHe has been a member of the Croatian Association of Artists since 2006. He lives and works in Zagreb. \nPetar Hranuelli \nStenjevečka ulica 1\,   10090 Zagreb\,  CRO \nwww.petarhranuelli.com \n+385 95 8623 324 \nNaziv izložbe: “SIMBOL ŽIVOTA U KAMENU” \nHranuellijev opus svojom je materijalnošću i vitalnošću vezan uz podrijetlo\, otok Brač. Kamene skulpture oblika apstrahiranih od figurativnog najčešće prikazuju žene (Veneru) i ljudski lik općenito\, redovito u dijalogu s tradicijom\, od prapovijesti preko antike do modernog doba na suvremeni način. Oslanjajući se na mitsko i mitološko. Tijelo žene jedan je od glavnih motiva. Ona je Venera\, majka\, simbol života\, prefinjenosti i iskonske  ljepote … Na izložbi će biti izloženo petnaestak skulptura u različitom kamenu  iz prerioda od 2018. do 2025. godine.  \n  \n\n\n\nOduvijek sam bio uvjeren da je jedini posao umjetnika kritika i borba.\n\n\n( Ivan Cankar)\n\n\n\n\n  \nPETAR HRANUELLI   \n…Svi koji teže drugačijem doživljaju svijeta oko sebe\, koji ga posmatraju iz nekog drugog\, suptilnijeg i iskrenijeg ugla ovdje bi trebali da se pronađu. Iz kamena je oslobođena skrivena moć\, energija koja je oživjela nove i drugačije oblike koji sada samostalno žive i dišu. Umjetnik je odbacio svaku vrstu oponašanja i deskripcije\, a sve ono što materijal u kojem radi čini mrtvim i nijemim nestalo je odstranjivanjem „viška“\, da bi izronile skulpture koje nikoga ne ostavljaju ravnodušnim. Kada pogledamo cjelokupan dosadašnji stvaralački opus umjetnika shvatimo da je u ovom trenutku stavljena tačka jer je on rekao sve što je naumio. Sada je na nama da započnemo komunikaciju\, izvučemo zaključke i doživimo djelo potpuno slobodno\, tumačeći na sopstveni način njegovu simboliku… (Sonja Đurović\, kustos Umjetničke galerije Brčko\, 7.3.2018.) \n  \n…Hranuellijeve male kiparske forme izgovor su za krajnje osobne\, intimne razgovore između umjetnika i materijala\, jer kamen Petru Hranuelliju nije samo slučajno odabrana materija u kojoj ostvaruje vlastitu ideju. Hranuelli oblikuje u bračkom kamenu\, najfinijem crnom granitu i bijelom bračkom mramoru\, u plemenitom mramoru iz Carrare traži nježno sive niti vodilje i žile u kojima pronalazi otkucaje bila\, kojeg isto tako pronalazi u slučajno nađenom kamenju sa velebitskih gora i ličkih gudura\, gustom velebitskom vapnencu smeđesive boje prošaranom bjeličastim i crvenkastim žilicama ili ličkom kamenu sivcu\, ali i u litotamnijskom vapnencu litavcu iz kamenoloma Bizek sa obližnje Medvednice. Kiparski majstor Petar Hranuelli u kamenu traži dušu\, osluškuje duh i dušu kamena te vodi nijeme i duge razgovore u kojima kamen progovara praiskonskim jezikom Majke Zemlje\, najstarijim jezikom stvaranja i oblikovanja\, jezikom kojim su u pradavna vremena govorili stari bogovi i demijurzi. Hranuelli je nadasve uspješno oslobodio oblik zarobljen i utopljen u kamen\, pri čemu parafraziranje Aristotela nije bogohulno pretjerivanje\, zato što je Hranuelli doista\, uzastopnim udarcima u površinu kamena\, čas snažnim i jakim\, a potom opreznim\, mekim i laganim\, oslobodio svoje male krilate bucke odstranivši suvišnu vanjsku kamenu oblogu. Klesanjem kamena\, odlamanjem i oduzimanjem ostvario je volumen i prostor koji su u svom prožimanju i sažimanju na površinu izvukli davno zarobljene oblike\, što samom procesu stvaranja daje vid obrednog plesa s kamenom\, igru oslobađanja oblika\, pokreta i priča zatočenih u samo srce kamena. Figurice Petra Hranuellija mogu se osjetiti\, odvagati\, odmjeriti i pročitati dodirom ruke\, a svakim pomakom motrišta mijenjaju nebrojeno mnogo kompozicija i pokreta. Ovisno o kutu gledanja figurice osvajaju nevelik prostor oko sebe i igraju vilinsku igru zavođenja… (Draženka Jalšić Ernečić\, Koprivnica\, 03.05.2014.) \n  \n…Petar Hranuelli je prvi hrvatski kipar u povijesti Like koji je dobrano ovladao ličkim kamenom\, poznavajući njegovu ćud\, pronalazeći ga u prirodi od Mazina do Lovinca\, i potpunoma progovorio oblicima čistog kiparskog jezika….( Vesna Bunčić\, 27.10.2017.) \n  \n…ovaj je skulptor dugo tražio i usavršavao svoj izraz\, svjestan obvezujućeg i opterećujućeg konteksta velike tradicije moderne i suvremene hrvatske skulpture\, posebice u kamenu i bronzi. U njegove oblike nisu ugrađene samo paleolitske Venere\, simboli plodnosti dalekih civilizacija\, barokne raskošne i putene ljepojke\, već je umjetnik sam sebi postavio zahtjevnu granicu: u opsežnom stilsko-morfološkom vokabularu kojeg su nam ostavili hrvatski moderni i suvremeni kipari i kiparice\, Hranuelli je percipirao i razumio kiparske probleme i rješenja – ili im je tek postao intuitivno blizak – Frana Krišinića\, Ive Lozice\, Koste Angelija Radovanija\, Zvonimira Lončarića\, Milene Lah\, Velibora Mačukatina\, Vjekoslava Rukljača i Marije Ujević-Galetović\, ali ih nije prepisao. Hranuellijeve skulpture pokazuju pomno studiranje anatomije ženskog tijela i pokreta\, iako na prvi pogled djeluju tako voluminozno: to što su punijeg volumena\, ne znači kako je na kiparu lakši zadatak da ih volumenski i prostorno oživi i „pokrene“. Štoviše\, taj je proces još zahtjevniji.( Iva Körbler\, 21.3.2019.) \n  \n…U kamenu je kipar definirao svoju formulu\, bolje reći oblikovni postupak\, ali je osobinama novoga materijala sve to morao mijenjati. Brušenje i poliranje grumena stakla nipošto nije isto kao i brušenje i poliranje komada kamena. Vizualni efekti koji nastaju iz obrade stakla nude prozirnost\, sjaj\, glatkoću… niz sadržaja koji utječu na estetsku kategoriju ovih djela\, a upravo ta kategorija daje ovim radovima posebnost\, pa i jedinstvenost u našoj suvremenoj kiparskoj produkciji…( Zvonko Maković\, 5.5.2019.) \n  \nTeško da bi se dosadašnji opus Petra Hranuellija\, umetnika koji je rođen na Braču a već duže vremena živi i radi u Zagrebu\, mogao pravilno razumeti samo na osnovu teorije geštalta ili pak na osnovu fokusiranosti na najkaraktirističnije tematske odrednice unutar izložbenih postavki: ženu – pra-ženu – heroinu\, ukoliko se ne otvore i druga pitanja koja ga definišu. Generalno\, teškoće sa prezentacijom skulptorske produkcije\, što je fundament Hranuellijevog opusa\, proizilaze iz specifičnosti rada u tvrdim materijalima kao što su kamen i mermer kojima se autor u najvećoj meri služi i\, ako radovi prevaziđu kamerne dimenzije\, jednostavno ne mogu bez velikih problema biti dislocirana i preneta u izložbeni prostor a zatim vraćena nazad u svoj matični ambijent. A stoga ni pravilno sagledana. Zato\, iako se svi mi u najvećoj meri srećemo sa Hranuellijevim radovima manjih dimenzija koji ispunjavaju našu percepciju\, zapravo sa onim radovima koji su operativno funkcionalni\, lako prenosivi i dostupni\, nikako ne bi trebalo zanemariti i one radove koji su izvedeni za otvoreni prostor i koji su rađeni najmanje u prirodnoj veličini i za pogled sa distance. Razmatrajući radove iz domena sitne plastike\, imam uvek u pozadinskoj projekciji i one radove koji slobodno stoje u prirodnim ambijentima\, bilo da su to tematski parkovi ili jednostavno ambijenti pod vedrim nebom\, kao recimo one skulpture koje su postavljene u neposrednoj blizini autorovog ateljea u Lici. Mišljenja sam da tek sagledani zajedno\, i mali i veliki radovi\, nude kompletan uvid u poetiku autora ali i u strategiju njegove umetnosti… ( Slavko Timotijević\, Beograd\, 18.2.2020.) \nPokazavši se već rijetkim majstorstvom kod skulptura u staklu\, ovog puta se odlučuje za kamen. U formi kamenih skulptura  umjetnik projavljuje svoju autentičnost u odnosu sa materijom kakav je kamen. \nDoživljavajući kamen kao izazov\, Hranuelli uspijeva da svojom oplemenjenom duhovnom toplinom i maestralnom izvođačkom vještinom\, ritmom svjetlo-tamnih uglačanih površina preobrazi njegovu hladnu strukturu u vibrirajuće životni oblik\, koji nas oslobađa i i nesvjesno uznosi do dalekih arhetipskih sfera.“   ( Lucija Đurašković\, Tivat\, 20.5. 2024.) \n  \n         PETAR HRANUELLI     \nRođen u Supetru (27. prosinca 1975.)\, a do 1994. godine živi u Postirama na otoku Braču. Izlaže od 1994. godine na 69 samostalnih i 129  skupnih izložbi u zemlji i inozemstvu. Dobitnik je nekoliko nagrada i priznanja\, među koje izdvajamo: Otkupna nagrada Venere u medu\, Gradski ured za poljoprivredu i šumarstvo\, Zagreb (2007.)\, 1. nagrada žirija za XXVI i XXIX izložbu malog formata\, Šabac (2017.\, 2020.).  1. nagrada za skulpturu\, IV Međunarodno bijenale akta “Marko Krstov Gregorić\, Petrovac\, Crna Gora “( 2018.)\, pohvala za skulpturu na 16. Međunarodno bijenale umjetnosti minijature\, Gornji Milanovac (2022.)\, 2.nagrada za skulpturu na 56. hercegnovski zimski salon\, Herceg Novi\, Crna Gora ( 2023.).    \nO njegovom umjetničkom radu pisali su istaknuti likovni kritičari: Zvonko Maković\, Slavko Timotijević\, Iva Körbler\, Draženka Jalšić Ernečić\,  Nikola Albaneže\, Olivera Vukotić\, Stanko Špoljarić\, Davorin Vujčić\, Romana Tekić\, Sonja Petrović Jagić\, Vesna Bunčić\, Lucija Đurašković\,… Mnoga djela mu se nalaze u stalnom postavu muzeja\, galerija\, privatnim kolekcijama kod nas i u inozemstvu (Hrvatska\, Slovenija\, Njemačka\, Nizozemska\, Italija\, Austrija\, Srbija\, Turska\, Engleska\, Crna Gora\, Španjolska\, Kalifornija\, Čile\, Švicarska\, …) \nHranuellijev opus materijalom i vitalnošću vezan je uz ishodište\, otok Brač. Kamene skulpture formi apstrahiranih iz figurativnog prikazuju najčešće žene (Venere) i ljudsku figure općenito\, redovito u dijalogu s tradicijom od prahistorije preko klasične antike do suvremenog doba. Vitalnost i bujnost isklesana u kamenu\, nekadi i u drugim materijalima poput stakla\, bilo da se radi o skulpturama manjeg formata ili javnoga karaktera odlike su Hranuellijeva stvaralaštva. \nČlan je HDLU-a od 2006. godine. Živi i stvara u Zagrebu .  \n  \nPOPIS SKUPTURA ZA IZLOŽBU U CRNOJ GORI  \n  \n\n Igra\, 2018.\, bizek\, 31x20x16cm\n Pad Europe\, 2020.\, boksit\, 20x30x19cm\n Čekala  muža na klupici\, 2021.\, mramor+granit\, 42x22x20cm\n Ikar\, 2021.\, mramor+rosfraj\, 34x34x15cm\n Trkači kamenih nogu\, 2022.\, mramor\, 45\,2×20\,8×9\,5cm+45\,0×18\,0x9\,0cm\n Anđeo plodnosti II\, 2022.\,mramor\, 29\,8×20\,5×9\,8cm\n Dugonoga\, 2022.\, mramor\, 38x18x8cm\n Stoj na glavi\, 2022.\, mramor\, 30\,5×13\,5×11\,5cm\n Lahhel – anđeo meditacije\, 2022.\, mramor\, 39x16x11cm\n Pošla na vjenčanje\, 2023.\, mramor+tenax\, 32x22x11cm\n Anđeo\, 2023.\, brački kamen\, 29\,5×34\,5×19\,5cm\n Obitelj\, 2024.\, mramor\, 24x23x8cm\n Anđeo\, 2024.\, mramor\, 27x16x10cm\n Atletičarka\, 2025.\, bizek\, 74x41x20cm\n Majka\, 2025.\, bizek\, 36x20x19cm 
URL:https://www.barskiljetopis.me/event/izlozba-skulptura-simbol-zivota-u-kamenu-autor-petar-hranuelli/
CATEGORIES:Likovni program
END:VEVENT
BEGIN:VEVENT
DTSTART;VALUE=DATE:20250708
DTEND;VALUE=DATE:20250709
DTSTAMP:20260403T203403
CREATED:20250628T093333Z
LAST-MODIFIED:20250628T093333Z
UID:15139-1751932800-1752019199@www.barskiljetopis.me
SUMMARY:Koncert Barcelona Gipsy balKan Orchestra
DESCRIPTION: MUZIČKI PROGRAM \nUtorak\, 8. jul u 21.00 \nLjetnja scena Doma kulture „Vladimir Popović Španac“ \nKoncert Barcelona Gipsy balKan Orchestra \nU okviru muzičkog programa 38. festivala „Barski ljetopis“ nastupiće Barcelona Gipsy balKan Orchestra\, sastav koji je tokom više od decenije djelovanja postao prepoznatljiv na međunarodnoj muzičkoj sceni. \nAnsambl je osnovan 2012. godine u Barseloni\, a danas okuplja muzičare iz više zemalja\, sa zajedničkim interesovanjem za tradicionalnu muziku Balkana\, Mediterana i Istočne Evrope. Njihove koncerte karakteriše energičan nastup i interpretacije koje spajaju različite kulturne uticaje\, jezičke prostore i muzičke žanrove. \nRepertoar benda obuhvata pjesme na više jezika – među njima su srpski\, romski\, turski\, rumunski\, albanski\, italijanski\, španski i ruski – a sve kompozicije izvode u sopstvenim aranžmanima\, oslanjajući se na savremeni pristup tradicionalnim formama. \nNakon odlaska dugogodišnje vokalistkinje Sandre Sangiao 2019. godine\, sastavu se pridružila Margarita Abita iz Italije\, čiji dolazak je obilježen albumom Nova Era (2020)\, kojim su najavili novo poglavlje u radu benda. Tokom 2023. godine objavili su i svoj sedmi album jednostavno nazvan 7. \nSadašnju postavu čine: Margarita Abita (vokal\, Italija)\, Ivan Kovačević (kontrabas\, Srbija)\, Julien Chanal (gitara\, Francuska)\, Pere Nolasc Turu (violina\, Španija)\, Fernando Salinas (harmonika\, Španija)\, Xavi Pendón (klarinet\, Španija) i Albert Enkaminanko (perkusije\, Španija).
URL:https://www.barskiljetopis.me/event/koncert-barcelona-gipsy-balkan-orchestra/
CATEGORIES:Muzički program
END:VEVENT
BEGIN:VEVENT
DTSTART;VALUE=DATE:20250709
DTEND;VALUE=DATE:20250710
DTSTAMP:20260403T203403
CREATED:20250628T233023Z
LAST-MODIFIED:20250628T233023Z
UID:15243-1752019200-1752105599@www.barskiljetopis.me
SUMMARY:Ružin trn\, četiri decenije kasnije
DESCRIPTION: bARS \nSrijeda\, 9. jul u 21.00 \nPlato Doma kulture „Vladimir Popović Španac“ \nRužin trn\, četiri decenije kasnije \nModerator: Željko Milović \n  \nRužin trn je hard-rock bend koji je svojim radom postavio Bar na muzičku mapu Jugoslavije\, u prvoj polovini osamdesetih godina. \nOsnovan je u Baru 1980. godine\, u sastavu: Novak Noco Brajović – gitara\, Perica Pero Purlija – bass\, Amir Džibi Ibrahimbegović – bubnjevi\, Slavko Ćiro Nikočević – ritam gitara i Zoran Sančo Veljić – vokal.  Prvi cjelovečernji koncert\, isključivo sa sopstvenim repertoarom\, izvode u Baru avgusta 1981. godine u holu Doma kulture. Nakon niza personalnih promjena (pri čemu je pravu senzaciju izazvalo pristupanje grupi Christophera Chrisa Nichollssa\, engleskog klavijaturiste koji je svirao sa Donovanom\, te u grupama „Foundations“ i „Time“)\, bend se 1982. godine ustaloio u postavi kvarteta (Veljić\, Brajović\, Purlija i bubnjar i teksopisac iz Nikšića Sava  Perović. \nUčestvovali su na Subotičkom festivalu „Omladina ‘83“ sa pjesmom Bate Nonina „Laku noć\, folirante“ i osvojili peto mjesto. Iste godine nastupili su kao prvi crnogorski bend na Zaječarskoj gitarijadi\, i za pjesmu „Kadinjača“ osvojili nagradu za najbolju pjesmu sa tematikom ORA i njegovanjem revolucionarne tradicije. Svirali su na skupnim koncertima u beogradskoj „Pivari“\, Domu omladine Beograd… Vođeni su pregovori sa PGP RTB za izdavanje ploče\, ali su propali nakon što je izdavač tražio od njih da se presele u Beograd. Posljednja barska svirka bila je maja 1985. u sali OŠ „Jugoslavija“\, kao predgrupa „Ribljoj čorbi“\, prva i jedina u postavi sa Nevenom Markovićem kao klavijaturistom i Iskom Čobićem kao bubnjarem.  \nBend se 1986. okuplja još jednom kako bi u beogradskom studiju „Casablanca“ snimio dvije kompozicije – „Mrzim decembar“ i „Glavom kroz zid“\, od kojih je prva postala generacijska himna Barana. Nakon pauze\, posljednji put se okupljaju 1991. pod imenom „Ružin trn“ da bi bili gosti velike Gitarijade u Podgorici.  \nIako nikada nisu objavili album\, ostavili su snažan pečat u muzičkoj istoriji Crne Gore. \n  \n*** \nU izdanju barske izdavačke kuće „Mediteran Multimedia“\, ljeta 2025. godine je objavljen CD „Duša na dobošu“\, skup studijskih i live snimaka grupe „Ružin trn“ iz Bara iz perioda 1981 – 1987. Na njemu je 12 kompozicija koje su bile gro repertoara ovog hard-rock benda.  \nAlbum je objavljen u znak sjećanja na preminule članove benda – gitaristu Novaka Brajovića i bubnjara Amira Džibija Ibrahimbegovića. \n  \nPromocija albuma biće na večeri posvećenoj stvaralaštvu ovog benda – „Ružin trn\, 45 godina kasnije“\, 9. jula u okviru segmenta bARS „Barskog ljetopisa“. Biće to i prvo veče organizovano na novoj sceni ispred Doma kulture. Učestvuju članovi benda\, a moderator je selektor bARSa\, publicista Željko Milović.   
URL:https://www.barskiljetopis.me/event/ruzin-trn-cetiri-decenije-kasnije/
CATEGORIES:bARS program
END:VEVENT
BEGIN:VEVENT
DTSTART;TZID=UTC:20250710T080000
DTEND;TZID=UTC:20250710T170000
DTSTAMP:20260403T203403
CREATED:20250628T085908Z
LAST-MODIFIED:20250628T085908Z
UID:15073-1752134400-1752166800@www.barskiljetopis.me
SUMMARY:„Lažljivica“
DESCRIPTION: POZORIŠNI PROGRAM \nČetvrtak\, 10. jul u 21.30 \nLjetnja scena Doma kulture „Vladimir Popović Španac“ \n„Lažljivica“ \nAtelje 212 \nDrama „Lažljivica“ autora Nikolaja Koljade prati susret dvije starije žene u malom provincijskom muzeju nacionalne istorije. Kroz njihove svađe\, sumnje i preispitivanje sjećanja\, prepliću se teme samoće\, prijateljstva i prolaznosti. Radnja osvjetljava likove sa margine društva\, donoseći toplinu i humor u priču o ljudskim odnosima i životnim istinama. \nRežiju\, scenografiju i izbor muzike potpisuje Stefan Sablić. Uloge tumače Jelisaveta Seka Sablić i Gorica Popović. \n 
URL:https://www.barskiljetopis.me/event/1lazljivica5073/
CATEGORIES:Pozorišni program
END:VEVENT
BEGIN:VEVENT
DTSTART;VALUE=DATE:20250712
DTEND;VALUE=DATE:20250713
DTSTAMP:20260403T203403
CREATED:20250628T150426Z
LAST-MODIFIED:20250628T150426Z
UID:15181-1752278400-1752364799@www.barskiljetopis.me
SUMMARY:Multimedijalni program „Veče uz oganj“ The Books of Knjige
DESCRIPTION: KNJIŽEVNI PROGRAM \nSubota\, 12. jul u 21.00 \nPlato Doma kulture „Vladimir Popović Španac“ \nMultimedijalni program „Veče uz oganj“ \nThe Books of Knjige \nModerator: Željko Milović
URL:https://www.barskiljetopis.me/event/multimedijalni-program-vece-uz-oganj-the-books-of-knjige/
CATEGORIES:Književni program
END:VEVENT
BEGIN:VEVENT
DTSTART;VALUE=DATE:20250714
DTEND;VALUE=DATE:20250715
DTSTAMP:20260403T203403
CREATED:20250628T232425Z
LAST-MODIFIED:20250628T232425Z
UID:15233-1752451200-1752537599@www.barskiljetopis.me
SUMMARY:Izložba slika i skulptura „Genesis“ Marka Čakalovića
DESCRIPTION: bARS \nPonedjeljak\, 14. jul  u 21.00 \nKreativni hub / Stari grad \nIzložba slika i skulptura „Genesis“ Marka Čakalovića \nAkademski vajar Marko Čakalović (Bar\, 1984) Diplomirao je na Fakultetu likovnih umjetnosti Univerziteta Crne Gore na Cetinju \, odsjek vajarstvo u klasi prof. Pavla Pejovića (2008). Njegov prepoznatljivi opus pripada sferi figuracije sa naglasenim elementima fantastike. Izražava se još i kroz medije klasičnog slikarstva i crteža\, kao i kroz eksperimentalne forme u kojima kombinuje umjetničke discipline. Boravio je šest puta u umjetničkoj rezidenciji u Belgiji\, gdje je ostavio zavidan broj radova. \nUčestvovao je na mnogim selektiranim izložbama u zemlji i inostranstvu\, šest puta je izlagao samostalno. \nVeliki broj njegovih radova nalazi se u inostranim kolekcijama (Belgija\, Holandija\, Francuska\, Njemačka\, SAD\, Malezija\, Italija\, Poljska\, Sjeverni Sudan\, Dominikanska Republika\, Portugal\, Slovačka\, Sjeverna Makedonija…). Član je ULUCG od 2009. godine.  \nOsvojio je Godišnju nagradu za skulpturu Fakulteta likovnih umjetnosti\, 2007\, Nagradu za vajarstvo „Glo Art“ u Belgiji\, 2019\, nagradu „Drago Đurović“ Vajarske kolonije Danilovgrad\, 2022. i osvojio prvo mjesto na internacionalnoj virtuelnoj izložbi „Godess Art Gallery“ Njemačka\, 2024. \nAktivan je umjetnik\, živi i stvara u Baru. \n  \nIzložba „Desert Orchid – Genesis“\, u sklopu segmenta bARS 38. festivala „Barski ljetopis“\, ispred i unutar Kreativnog haba u Starom gradu Baru obuhvataće skulpture i slikarske radove.  \n 
URL:https://www.barskiljetopis.me/event/izlozba-slika-i-skulptura-genesis-marka-cakalovica/
CATEGORIES:bARS program
END:VEVENT
BEGIN:VEVENT
DTSTART;VALUE=DATE:20250716
DTEND;VALUE=DATE:20250717
DTSTAMP:20260403T203403
CREATED:20250628T093936Z
LAST-MODIFIED:20250628T093936Z
UID:15145-1752624000-1752710399@www.barskiljetopis.me
SUMMARY:Izložba slika „Dekonstrukcija algoritma“  Autor: Ivan Đurišić
DESCRIPTION: LIKOVNI PROGRAM \nSrijeda\, 16. jul u 21.00 \nGalerija „Velimir A. Leković“ \nIzložba slika „Dekonstrukcija algoritma“ \nAutor: Ivan Đurišić \n  \nU okviru likovnog programa 38. „Barskog ljetopisa“\, u galeriji „Velimir A. Leković“ biće otvorena samostalna izložba Ivana Đurišića\, savremenog crnogorskog slikara\, pod nazivom „Dekonstrukcija algoritma“. \nĐurišić je rođen 1977. godine u Podgorici\, a diplomirao je i magistrirao slikarstvo na Fakultetu likovnih umjetnosti na Cetinju\, u klasama profesora Dragana Karadžića i Ratka Odalovića. Član je Udruženja likovnih umjetnika Crne Gore i već više od dvije decenije prisutan na savremenoj umjetničkoj sceni\, s nizom zapaženih izložbi u zemlji i inostranstvu. \nIzložba „Dekonstrukcija algoritma“ otvara vrata u vizuelni svijet u kojem se slika kao medij preispituje\, rastavlja i ponovno sastavlja – kroz slojevite likovne i misaone procese. Umjetnik pristupa platnu kao prostoru unutrašnjeg dijaloga\, u kojem se naslućeni sistemi i strukture razgrađuju u korist emocije\, instinkta i simboličke izražajnosti. Djela iz ovog ciklusa prepoznaju se po snažnom koloritu\, dinamičnoj gesti i višeslojnosti značenja\, što ih čini savremenim refleksijama o ulozi slike u digitalnom dobu. \nĐurišićev rad bio je predstavljan na brojnim kolektivnim i samostalnim izložbama: u Podgorici\, Tivtu\, Herceg Novom\, Budvi\, Beogradu\, Rijeci… a dobitnik je i više priznanja\, među kojima su nagrada za najboljeg studenta Univerziteta Crne Gore i nagrada publike na Podgoričkom likovnom salonu. \nBarska publika biće u prilici da prvi put vidi radove iz ovog ciklusa u ambijentu galerije „Velimir A. Leković“\, koja je već decenijama referentno mjesto za susret sa značajnim imenima likovne umjetnosti regiona. \nUmjetnik ne slika ono što sanja\, nego sanja slikajući. \nIvan Đurišić jedan je od rijetkih crnogorskih umjetnika mlađe generacije koji radi u maniru fantastičnog slikarstva sa nadrealističkim pristupom u preobražaju stvarnosti. Riječ je o likovnom poslaniku raskošne imaginacije koji kodirani sloj svog stvaralačkog senzibiliteta nalazi u  tajnama opštecivilizacijskih vrijednosti\, u vakumu jednog zaustavljenog vremena\, u prostoru u kojemu se virtuelno pomjeraju granice stvarnog i izmaštanog. \nU svom dugogodišnjem radu koji karakteriše neoromantičarska poetika pejzažnog slikarstva zasnovanog na harmoničnim odnosima realnih i apstraktnih formi\, vođen svojim stvaralačkim nemirima\, dvadesetih godina XXI vijeka\, napravio je prekretnicu\, koja je u njegovom slikarskom izrazu otvorila kompleksno polje velikih tajni razobručene i prekodirane prirode . Ona je za njega misterija\, bezdan u kojem\, po principima kvantne fizike\, materija i energija imaju čarobnu moć uvezivanja. Na spojnici mitskih znamenja i prirodnih karakteristika zavičajnih pejzaža\, uspio je da probudi arhaične praslike. Od djelića vidljivog i nevidljivog\, realnog/nadrealnog\, apstraktnog/irealnog oblikuje asocijativne forme kao znakovne i simboličke ideograme.  \nOn uvodi posmatrača u dramatične prostore straha\, nedoumica\, nespokoja koje je teško dešifrovati vremenskim kodovima. Zapravo\, na njegovim slikama prošlost sadašnjost i  budućnost predstavljaju vremensku kapsulu u kojoj je sve moguće. Opustošena priroda sa okamenjenim formama: deformisanim životinjskim svijetom i ljudskim nakazama koje kao da su izronile iz paklenih prostora\, okuplja jedan kataklizmiči svijet\, kao opomenu sadašnjosti i budućnosti. Međutim\, Ivanovo slikarstvo ima dublje značenje. Katastrofa ne pripada nekom  drugom svijetu ona je dio našeg neposrednog okruženja (Svatovi). To su pejzažni krajolici\, kamene međe (Opasna livada)\, kuće srasle sa brdima\, more\, nebo\, urbane cjeline koje izranjaju iz pustih mjesečevih predjela\, grobovi predaka obrasli u mahovinu\, paprat\, čudesni biljni izdanci\, stalagmiti i stalaktiti koji pripadaju praskozorju ljudske civilizacije. Međutim\, jedna forma dominira na njegovom slikama\, kao mreža koja prožima i drži na okupu raznovrsne/mnogoznačne strukture figurativnih i apstraktnih formi. Riječ je o korijenima koji na ovim prostorima imaju duboko psihološko značenje i predstavljaju simbol porijekla\, praizvor\, izvorište\, konačnost. Mijenjajući njihov obik i građu\, metamorfozira ih u korijene-kosti. Javljaju se i u djelima poznatih nadrealista  (Ernst\, Dali) kroz njihovu negativnu konotaciju u slikama strahote i mraka\, ali i kao vjesnici nekog  novog praskozorja kao nada što živi  u tamnim dubinama duše (Pikaso). Podzemno i nadzemno prouzrokovano djelovanjem prirodnih\, društvenih i kosmičkih sila potresaj sliku svijeta (Svitanje). U sudaru civilizacija zemlja se otvorila i pustila na svjetlost dana jedan htonski svijet\, dok na njoj istovremeno obitavaju metalne konstrukcije „sajber tehnologije.“  \nApsurdna i mračna strana bivstvovanja\, kalcifikati koji su promjenili izvorni izgled prirodnih oblika provociraju našu maštu koja\, zavisno od psihofizičkog karaktera posmatrača\, stvara personalno obojene asocijacije. Naime\, strukture različitih oblika organskog i neorganskog porijekla sazdane su od materije koja podsjeća na eroziju krečnjaka srednjovjekovnih bogumilskih stećaka\, i mnogo dalje u prošlost na skulpturi Dama iz Elče (Alkante\, Španija 5/4 vijek p.n.e.)\, ali i na oblike u prostoru koji otvaraju pitanja kosmičkih misterija poput: Stounhendža\, megaliata kod Karnaka u Bretanji\, monumentalnih glava na Uskršnjim ostrvima. Ovo nas upućuje na nadahnutog umjetnika koji u vidljivim pojavama oživljava iskonske neviđene snage prirode\, formirajući svoje znake kao preduslov jednog novog stvaranja. Polazeći od paradigme da „na spojnici mitskih znamenja i kibernetičkih simbola mjenjača\, mogu se probuditi arhaične praslike“ (O.B .Merin  Sijet u viziji umjetnosti).  Ivan svoj tvorački sistem zasniva na gradnji/nadgradnji formi i figuracije česticama/“mikronima”/“kalcifikatima”.  \nLikovna interpretacija ovog svijeta tišine i enigmatskih višeslojnosti ukazuje na umjetnika izuzetnog slikarskog nerva. Perfekcionizam u izradi\, koji se odnosi na tehnološko podslikavanje/naslikavanje (ulje na platnu\, oblikuje teksture koje svakom detalju na slici daju mikrokosmičku sveukupnost (kvantne čestice). U radu na slici počinje od crteža i lazura – sloj po sloj iz kojih formira plastično-pikturalnu cjelinu. Bogatstvom nijansi stvara prelive svjetlosti i prožimanje prostora\, dok jasan likovni jezik: sjaj i besjajnost\, lazuri i hrapavost strukture\, svjetlost i sutonska tama\, tanani potezi\, treperenje boja izazivaju jedinstven vizuelni doživljaj snage i moći prirode. Svjetlost ima izuzetnu ulogu u definisanju fenomenološkog\, predmetnog i kognitivnog sloja slike. Ona obavija i prožima bojeni sloj hladnim i toplim tonovima iz registra modrozelnih\, zelenih\, plavih\, žutih\, smeđih\, oker\, sivih i naranžastih nijansi i prosijava kroz formu emanirajući melanholičnu atmosferu koja se javlja kao latentno stanje u postapokaliptičkim vizijama. \nSlikarstvo Ivana Đurišića pred kojim osjećamo nelagodu\, strah\, beznađe\, ali i tračak nade\, pripada poetici genius loci sa univerzalnim podtekstom\, kojom otvara problematiku koju je do svog krešenda doveo genijalni crnogorski i svjetski umjetnik Dado Đurić. Upravo u domenu fantastičnog slikarstva među crnogorskim umjetnicima\, njegovim sljedbenicima\, dostojno mjesto pripada Ivanu Đurišiću koji je samosvojnom likovnom interpretacijom uspio da u estetiku monstruoznog\, infernalnog\, mističnog\, tajanstvenog\, mračnog i nihilističkog svijeta\, unese personalnu notu svjetlosti i vedrine. \n Ljiljana Zeković \n         istoričarka umjetnosti \nIVAN ĐURIŠIĆ  rođen je 8. oktobra 1977. godine u Podgorici.  \nDiplomirao je slikarstvo na Fakultetu likovnih umjetnosti na Cetinju 2004. godine\, u klasi prof. Dragana  \nKaradžića. Na istom fakultetu magistrirao je 2010. godine\, u klasi prof. Ratka Odalovića. \nČlan je Udruženja likovnih umjetnika Crne Gore. \nŽivi i stvara u Podgorici. \n  \nSamostalne izložbe \nMagistarska izložba \, Cetinje 2010. \nSamostalna izložba “ Sjećanja – viđenja”\, JU Muzeji i galerije Podgorice \, Podgorica\, 2011. \nSamostalna izložba\, galerija Sue Ryder\, Herceg Novi\, 2011.Samostalna izložba\, Luštica Bay\, 2015. \nSamostalna izložba\, Muzej pomorskog nasleđa\, Tivat\, Porto Montenegro\, 2022. \nSamostalna izložba “ Zamršena stanja”\,  Muzej i galerije Tivat\, 2024. \nSamostalna izložba \, “Dekonstrukcija algoritma”\, Moderna galerija”\, \nJU Muzeji i galerije Podgorice \, Podgorica\, 2024. \nSamostalna izložba \, “Dekonstrukcija algoritma”\, Kulturni centar Bar\, Galerija  “ Velimir A. Leković ”\,  \nBar\, 2025. \n  \nViše kolektivnih izložbi u zemlji i inostranstvu: \nTradicionalne izložbe Udruženja likovnih umjetnika Crne Gore \nHercegnovski zimski salon  2023/2024/2025. \nBijenale fantastike\,  galerija Zadužbina Ilije M. Kolarca\,  Beograd- Srbija\, 2023. \nKrugovi mediale\, Moderna galerija “Jovo Ivanović” Budva\, 2024. \nPodgorički likovni salon\, “Vrt nade” Moderna galerija\, Podgorica\, 2025. \nKolektivna izložba\, galerija “Montenegrina”\, Rijeka- Hrvatska\, 2025. \n  \nDobitnik je nagrade za najbolje studente Univerziteta Crne Gore.  \nNagrada publike na Podgoričkom likovnom salonu. \n  \nKontakt:  \n\n mail: ivan.djurisic@os-sutjeska.edu.me Tel. +382 67 619 295\n\nAdresa: Bokeška br.12\, Podgorica\, Crna Gora \nNaziv izložbe :  \nDEKONSTRUKCIJA ALGORITMA \n  \nSlika 1. \nTriptih „ Procesija”\, 2024\, ulje na platnu\, 140 x 360 cm \nTriptych “Procession”\, 2023\, oil on canvas\, 140 x 360 cm \n  \nSlika 2.  \nSvatovi\, 2022\, ulje na platnu\, 120 x 193 cm \nThe wedding guests\, 2022\, oil on canvas\, 120 x 193 cm \n  \nSlika 3. \nSvitanje\, 2024\, ulje na platnu\, 140 x 180 cm \nDaybreak\, 2024\, oil on canvas\, 140 x 180 cm \n  \nSlika4. \nOplakivanje\, 2023\, ulje na platnu\, 140 x 120 cm \nMourning\, 2023\, oil on canvas\, 140 x 120 cm \n  \nSlika 5. \nIza međe\,  otrgnuće\, 2023\, ulje na platnu\, 107 x 107 cm \nBeyond the border\, detachment\, oil on canvas\, 107 x 107 cm \n  \nSlika 6. \nIzlet\, 2023\, ulje na platnu\, 146 x 93 cm \nPicnic\, 2023\, oil on canvas\, 146 x 93 cm \n  \nSlika 7. \nRaskol (mentalne) Atine\, 2024\, ulje na platnu\, 120 x 100 cm \nSchism of (mental) Athens\, 2024\, oil on canvas\, 120 x 100 cm \n  \nSlika 8. \nPartzy\, 2024\, ulje na platnu\, 120 x 140 cm \nPartzy\, 2024\, oil on canvas\, 120 x 140 cm \n  \nSlika 9. \nPosjeta \, 2022\, ulje na platnu\, 100 x 120 cm \nVisit\, 2022\, oil on canvas\, 100 x 120 cm \n  \nSlika 10. \nOsama \, 2024\, ulje na platnu\, 120 x 100 cm \nSolitude\, 2024\, oil on canvas\, 120 x 100 cm \n  \nSlika 11. \nTajna jednog balkona\, 2024\, ulje na platnu\, 120 x 100 cm  \nThe secret of a balcony\, 2024\, oil on canvas\, 120 x 100 cm \n  \nSlika 12. \nOpasna livada\, 2024\, ulje na platnu\, 100 x 120 cm \nDangerous field\, 2024\, oil on canvas\, 100 x 120 cm \n  \nSlika 13. \nPrepuštena \, 2022\, ulje na platnu\, 120 x 210 cm \nOn her own\, 2022\, oil on canvas\, 120 x 210 cm \n  \nSlika 14.  \nTamo neđe\, 2023\, ulje na platnu\, 130 x 100 cm \nIn the middle of never land\, 2023\, oil on canvas\, 130 x 100 cm \n  \nSlika15. \nProbuđenje\, 2022\, ulje na platnu\, 90 x 147 cm \nAwakening\, 2022\, oil on canvas\, 90 x 147 cm \n 
URL:https://www.barskiljetopis.me/event/izlozba-slika-dekonstrukcija-algoritma-autor-ivan-durisic/
CATEGORIES:Likovni program
END:VEVENT
BEGIN:VEVENT
DTSTART;VALUE=DATE:20250717
DTEND;VALUE=DATE:20250718
DTSTAMP:20260403T203403
CREATED:20250628T082400Z
LAST-MODIFIED:20250628T083052Z
UID:15013-1752710400-1752796799@www.barskiljetopis.me
SUMMARY:„Dulsineja i Servantes“
DESCRIPTION:POZORIŠNI PROGRAM \nČetvrtak\, 17. jul u 21.30  \nLjetnja scena Doma kulture „Vladimir Popović Španac“ \n„Dulsineja i Servantes“ \nGradsko pozorište Podgorica \nU okviru 38. izdanja festivala „Barski ljetopis”\, na Ljetnjoj sceni Doma kulture „Vladimir Popović Španac“ biće izvedena predstava „Dulsineja i Servantes“ Gradskog pozorišta Podgorica. \nOva dramska scena za decu (preporučena starosna grupa 12+) nastala je po tekstu Dragane Tripković\, u režiji i adaptaciji Snežane Trišić. Scenografiju potpisuje Darko Nedeljković\, kostimografiju Tijana Todorović\, dok muziku potpisuje Irena Dragović\, sa songovima Dragane Tripković. Koreografiju i scenski pokret potpisuje Slavka Nelević. \nU predstavi igraju: Lara Dragović\, Emir Ćatović\, Goran Slavić\, Miloš Pejović\, Vanja Jovićević\, Omar Bajramspahić\, Mina Mićović\, Pavle Ilić\, Stefan Vuković\, Ognjen Sekulić\, Itana Dragojević\, Vukan Pejović\, Miloš Kašćelan\, Milo Perović\, Nada Vukčević\, Ivona Raković\, Anđela Radović\, Danica Rajković\, Sejfo Seferović i Andrea Drašković. \n\n			\n				\n			\n			\n				\n			\n			\n				\n			\n			\n				\n			\n			\n				\n			\n			\n				\n			\n			\n				\n			\n			\n				\n			\n			\n				\n			\n			\n				\n			\n			\n				\n			\n		\n\n 
URL:https://www.barskiljetopis.me/event/dulsineja-i-servantes-2/
CATEGORIES:Pozorišni program
END:VEVENT
BEGIN:VEVENT
DTSTART;VALUE=DATE:20250719
DTEND;VALUE=DATE:20250720
DTSTAMP:20260403T203403
CREATED:20250628T091935Z
LAST-MODIFIED:20250628T091935Z
UID:15116-1752883200-1752969599@www.barskiljetopis.me
SUMMARY:Koncert Slavena Knezovića „Za sva vremena“
DESCRIPTION: MUZIČKI PROGRAM \nSubota\, 19. jul u 21.00 \nLjetnja scena Stari grad Bar \nKoncert Slavena Knezovića „Za sva vremena“ \nU okviru muzičke selekcije 38. Festivalа „Barski ljetopis“\, na Ljetnjoj sceni u Starom gradu\, u subotu 19. jula s početkom u 21 čas\, biće održan koncert kantautora Slavena Knezovića pod nazivom „Za sva vremena“. \nPublika će imati priliku da premijerno čuje autorske kompozicije Knezovića\, kao i obrade crnogorskih tradicionalnih melodija u aranžmanima za violinu i klavir. U programu učestvuju pijanistkinja Ana Vukazić\, uz gošće koncerta – sopranistkinje Aleksandru Vojvodić Jovović i Jovanu Mustur Ražnatović\, dok klavirsku pratnju potpisuje Đuro Poznanović. \nKoncert donosi spoj klasične forme i savremenog muzičkog izraza\, oslonjenog na nasleđe crnogorske muzičke tradicije. Ulaz je slobodan.
URL:https://www.barskiljetopis.me/event/koncert-slavena-knezovica-za-sva-vremena/
CATEGORIES:Muzički program
END:VEVENT
BEGIN:VEVENT
DTSTART;VALUE=DATE:20250720
DTEND;VALUE=DATE:20250721
DTSTAMP:20260403T203403
CREATED:20250628T231644Z
LAST-MODIFIED:20250628T231644Z
UID:15225-1752969600-1753055999@www.barskiljetopis.me
SUMMARY:Koncert:  MP Trio plays summer jazz
DESCRIPTION: bARS \nNedelja\, 20. jul u 21.00 \nPlato Doma kulture „Vladimir Popović Španac“ \nKoncert:  MP Trio plays summer jazz \n  \n„MP TRIO“ je jazz bend čiji članovi žive u Baru i Podgorici. Čine ga gitarista Miladin Peruničić\, bass gitarista Davor Novak i bubnjar Ivan Ivanović – umjetnici koji su stekli svoje obrazovanje na muzičkim akademijama u Novom Sadu\, na Cetinju i u Beogradu. Bend često nastupa sa klavijaturistom i producentom Božidarom Boletom Martinovićem. \nPublici su poznati po originalnom repertoaru\, koji se\, na pomalo eklektičan način\, kreće od klasičnih jazz standarda i obrada kompozicija „manuš“ muzike Django Reinhardta\, preko modernih fusion jazz i blues kompozicija\, do obrada pop i rock hitova. Muzikom pokušavaju spojiti moderan jazz zvuk s ritmovima i motivima svjetske i balkanske tradicionalne muzike\, ne koketirajući ni sa jednim od ovih pravaca posebno. Trio je nastupao i snimao sa velikanima svjetske jazz i bluz scene\,  kao što su Rendy Brecker\, Dave Weckl\, Bobby Sanabria\, Patrick O ‘Leary\, Gabrielle Stravelli\, Denise Jannah\, njemačkim sastavom „Little Wing“\, kao i istaknutim regionalnim umjetnicima među kojima su Rambo Amadeus\, Ljuba Paunić\, Ivan Aleksijević\, Zdravko Čolić\, Elvir Bandić Banda\, Neno Belan\, Vlatko Stefanovski… \nTrio je takođe nastupao sa Crnogorskim simfonijskim orkestrom i sa španskim dirigentom Ikerom Sanchezom Silvom\, svirajući filmsku muziku Ennia Morriconea. Članovi MP tria su takođe imali veoma uspješnu saradnju sa Simfonijskim orkestrom pod vođstvom maestra Roberta Homena iz Zagreba\, svirajući muziku iz animiranih filmova Walta Disneya. \nU posljednjih godinu dana aktuelni su sa dva singla: prvi je pjesma „Ilirikum“ nastala na motive narodne revolucionarne „Oj đevojko\, drugarice“\, a drugi je jedinstvena obrada čuvene pjesme „Bambina“ iz 1987. kultne splitske grupe „Đavoli“ na kojoj je gostovao i autor\, Neno Belan.  \nU okviru programa bARS 38. festivala  „Barski ljetopis“ predstaviće se koncertom pod nazivom „MP Trio plays Summer Jazz“.
URL:https://www.barskiljetopis.me/event/koncert-mp-trio-plays-summer-jazz/
CATEGORIES:bARS program
END:VEVENT
BEGIN:VEVENT
DTSTART;VALUE=DATE:20250721
DTEND;VALUE=DATE:20250722
DTSTAMP:20260403T203403
CREATED:20250628T231505Z
LAST-MODIFIED:20250628T231734Z
UID:15221-1753056000-1753142399@www.barskiljetopis.me
SUMMARY:Promocija knjige „Sirup od ogorčevine“ Dragane Erjavšek
DESCRIPTION: bARS \nPonedjeljak\, 21. jul u 21.00 \nPlato Doma kulture „Vladimir Popović Španac“ \nPromocija knjige „Sirup od ogorčevine“ Dragane Erjavšek \nModerator: Nikola Nikolić \nDragana Erjavšek (Bar\, 1980)\, crnogorska književnica\, književna kritičarka i prevoditeljka\, diplomirala je na Filozofskom fakultetu u Nikšiću. Objavila je zbirke poezije – „Horizontala preko bola“ (1996)\, „Vertikala bola“ (1998) i „Sirup od ogorčevine“ (2025)\, roman „Otvorena knjiga“ (2008)\, zbirku književnih prikaza „Nova crnogorska književnost“ (2023)\, zbirku priča „Ispod glasa“ (2024)\, kao i prevode monografije „Bar\, grad feniks“ Maksima Lutovca i knjige „Ženska mistika“ Beti Fridan. \nPoeziju i prozu objavljuje u brojnim domaćim i regionalnim časopisima i zbornicima; književne prikaze objavljivala je u dnevnom listu „Pobjeda“\, gdje je radila kao novinarka. Uredila je nekoliko desetina knjiga objavljenih u Crnoj Gori i Srbiji. Prevođena je na engleski\, njemački\, makedonski i albanski jezik. Bila je selektorka književnog programa 37. Barskog ljetopisa. Zapošljena je u Matici crnogorskoj. \nDobitnica je Treće nagrade na konkursu za najbolju kvir priču u organizaciji NVO „Queer Montenegro“ (2021) i Prve nagrade na regionalnom konkursu za priču inspirisanu Bihorom „Zavičajne staze“ (2022). Kao rezidentkinja Nacionalnog centra za pisanje (National centre for writing) u Uneskovom gradu kulture Noriču (Engleska)\, u maju 2023. u okviru programa Kreativne Evrope prevodila je knjigu „Unexausted time“ nagrađivane britanske pjesnikinje Emili Beri.  \nZavod za udžbenike i nastavna sredstva iz Podgorice za njenu zbirku „Sirup od ogorčevine“ dobio je Specijalno priznanje na Sarajevskom sajmu knjiga 2025. godine. \n*** \n „Gorčina\, ili ogorčenost na koju upućuje naslov\, čovjekovo je potpuno otvaranje prema realnosti s koje su takođe spale maske. Ogoljena je svakodnevnim ispoljavanjem sitnih nakaznosti koje bespoštedno ranjavaju čovjeka\, pa više nema potrebe za ukrivanjem\, koje se na kraju svede na predsmrtno cjevčenje lažne nade. Mjesto toga\, Erjavšek istura suprotan princip. Njeni se protagonisti ne brane od otrova\, već ga pomalo puštaju u sebe\, na kašičicu\, poput sirupa. Pomalo otvrdnu\, možda i otupe\, ali zauzvrat i ojačaju. I u tome ima nečeg buntovnog\, prije negoli nekakvog kobnog defetizma. Kad protiv lošega više nema borbe u klasičnom\, napadačkom smislu\, kad ponestane jednosmjernih rješenja\, možda tajna upravo leži u totalnom obrtu. U revoluciji spram istrošenih\, izlapjelih očekivanja\, kojima se kljukamo od malih nogu\, dok jednog dana ne osjetimo prezasićenost. Tada je spas – suptilno nam poručuje autorka – moguće pronaći jedino u rasterećujućoj ravnodušnosti\, hladnokrvno ukopanoj pred problemom\, koliko god nam se isprva činila nedoraslom i banalnom.  \nProtagonisti pjesama Dragane Erjavšek – ili\, preciznije rečeno\, njene stihovane proze – odreda su nasukani na hridini što razdvaja taj fatalno sukobljeni dualitet koji većina ljudi nesvjesno uzgaja u sebi: ono što želimo i ono što možemo/imamo. Pritom se on uglavnom ispoljava kod najintimnijih međuljudskih relacija: ljubavnih\, prijateljskih\, porodičnih. Sve je tu nekako na korak do savršenstva\, no ipak isuviše rasuto i nedohvatljivo. Dojučerašnji znaci ljepote urastaju\, hlade se\, postaju ugarci sagorjelih nakana. Postavlja se pitanje: da li se upravo zametak otrova skriva u okruženju gdje bi morala vladati najjača bliskost? Ubija li nas upravo to pretjerano trenje\, koje u početku zavarava toplinom kojom isijava? Da li rascjepi kreću od tih „narcizama malih razlika“ zbog sudbinske upućenosti jednih na druge?  \nNaravno\, ovaj paradoks postoji otkad je svijeta i vijeka\, ali ostaje dojam da ga ubrzan način života dovodi do teško zalječivog apsurda. Takva je situacija i s (anti)junacima Dragane Erjavšek. Uvijek ostaju u nekom stadijumu poludovršenosti\, ni tamo ni ovamo\, a opet grčevito željni sigurnosti\, emocionalnog utočišta\, ljubavi\, zaštitničke prisnosti. Teoretski spremni\, ali razroki i hromi u teško savladivoj praksi. Zvuči kao prosede koji olako može otklizati u trivijalnost\, patetiku. U smislu da je nemoguće\, figurativno rečeno\, okrvaviti ruke a istovremeno zadržati neku iole dojmljivu arhitektoniku. Međutim\, autorka bira ugao iz kog vješto miri formu i sadržinu\, što ishoduje jednim kompletnim djelom\, otpornim na raznolike čitalačke prohtjeve.“  \n(Nikola Nikolić\, književnik) \n  \n*************** \nZanimljivo\, iako je u raznim ulogama (kao gošća skupnih večeri\, moderatorka ili selektorka književnog programa)\, Dragana Erjavšek prisutna na „Barskom ljetopisu“ još od 1997\, ovo je njeno prvo samostalno autorsko književno veče. 
URL:https://www.barskiljetopis.me/event/promocija-knjige-sirup-od-ogorcevine-dragane-erjavsek/
CATEGORIES:bARS program
END:VEVENT
BEGIN:VEVENT
DTSTART;VALUE=DATE:20250722
DTEND;VALUE=DATE:20250723
DTSTAMP:20260403T203403
CREATED:20250628T120121Z
LAST-MODIFIED:20250628T120135Z
UID:15175-1753142400-1753228799@www.barskiljetopis.me
SUMMARY:Promocija knjige „Umjetnici svijeta“
DESCRIPTION: KNJIŽEVNI PROGRAM \nUtorak\, 22. jul u 21.00 \nPlato Doma kulture „Vladimir Popović Španac“ \nPromocija knjige „Umjetnici svijeta“ \nBranke Bogavac \nModerator: Milun Lutovac \n  \nJedna od najznačajnijih ličnosti crnogorskog i francuskog kulturnog života\, Branka Bogavac\, premijerno će na 38. „Barskom ljetopisu“ predstaviti svoju novu knjigu „Umjetnici svijeta“\, u izdanju Crnogorske akademije nauka i umjetnosti (CANU). \nNakon niza zapaženih knjiga razgovora sa velikanima savremene književnosti\, umjetnosti i filozofije\, Bogavac u Umjetnicima svijeta donosi svježe i ekskluzivne susrete sa najuticajnijim stvarаocima današnjice – ljudima koji su oblikovali savremenu umjetnost svojim vizijama\, stavovima i neponovljivim ličnim pričama. \nOva knjiga nastavlja njenu prepoznatljivu misiju: da kroz intimne\, pažljivo vođene razgovore otkrije suštinu umjetničkog stvaranja\, bez senzacionalizma\, s dubokim poštovanjem prema sagovorniku i riječima koje ostaju. \nBranka Bogavac\, novinarka\, publicistkinja\, kulturna radnica i višedecenijska saradnica najuglednijih evropskih časopisa i medija\, godinama je bila dopisnica iz Pariza za brojne jugoslovenske i crnogorske publikacije. Autor je više knjiga razgovora koje su postale dragocjeni dokumenti vremena (U sazvježđu velikana\, Žene svijeta\, Pariški razgovori\, Priče iz Pariza…). \nDobitnica je više značajnih priznanja\, među kojima i Ordena viteza umjetnosti i književnosti koji joj je dodijelilo Ministarstvo kulture Francuske\, kao i Trinaestojulske nagrade i Nagrade za životno djelo Udruženja književnika Crne Gore. \nKroz svoje stvaralaštvo\, Branka Bogavac ostaje vjerna ideji da je razgovor – susret duša\, i da je najdublja umjetnost ona koja nastaje iz iskrenosti\, znanja i ljudske bliskosti. \nVeče vodi dr Milun Lutovac\, teoretičar umjetnosti\, koji će sa autorkom razgovarati o njenom stvaralačkom putu\, nezaboravnim susretima i važnosti kulture dijaloga u savremenom svijetu.
URL:https://www.barskiljetopis.me/event/promocija-knjige-umjetnici-svijeta/
CATEGORIES:Književni program
END:VEVENT
BEGIN:VEVENT
DTSTART;VALUE=DATE:20250723
DTEND;VALUE=DATE:20250724
DTSTAMP:20260403T203403
CREATED:20250628T115842Z
LAST-MODIFIED:20250628T115842Z
UID:15172-1753228800-1753315199@www.barskiljetopis.me
SUMMARY:„Priča o tome kako sam“
DESCRIPTION: KNJIŽEVNI PROGRAM \nSrijeda\, 23. jul u 21.00 \nPlato Doma kulture „Vladimir Popović Španac“ \nVeče Petra Pece Popovića \n„Priča o tome kako sam“ \nModerator: Željko Milović \n  \nU srijedu\, 23. jula u 21.00 na platou Doma kulture „Vladimir Popović Španac“\, biće održano književno veče posvećeno Petru Peci Popoviću\, renomiranom novinaru\, publicisti i muzičkom kritičaru\, pod naslovom „Priča o tome kako sam“. \nPetar Peca Popović (rođen 1949. u Beogradu) iza sebe ima više od pola vijeka iskustva u medijima i muzici. Kao dugogodišnji urednik muzičkih časopisa „Džuboks“ i „Rok 82“\, i autor kritičkih tekstova za „Politiku“\, „Blic“\, „Sportski žurnal“ te uređivač emisija na Radio Beogradu i Radio 101\, značajno je doprinio afirmaciji jugoslovenske zabavne i rock scene. Po njegovoj ideji održan je i legendarni besplatni koncert Bijelog dugmeta 1977. kod Hajdučke česme\, jedan od najvećih koncerata tog doba. \nPopović je autor nekoliko knjiga – među njima su Čuvar buvlje pijace\, Tragovi u beskraju\, Proleća u Topčideru\, Biti rokenrol (sa Mihajlom Pantićem)\, Rokopisi i Cepter buk vorld. Njegove kolumne i intervjui protkani su duhovitim i oštrim stilom\, a o njemu se govori kao o „najboljem rok novinaru kojeg smo ikada imali“. \nVeče će\, uz moderaciju Željka Milovića\, donijeće priče iz njegovog života i karijere—od mladalačkih muzičkih otkrića do iskustava sa svjetskim i regionalnim muzičarima. Gostovanje na Ljetopisu će biti jedinstvena prilika da upoznamo osobu čiji su tekstovi i riječi ostavili neizbrisiv trag u regionalnoj kulturi. \n 
URL:https://www.barskiljetopis.me/event/prica-o-tome-kako-sam/
CATEGORIES:Književni program
END:VEVENT
BEGIN:VEVENT
DTSTART;VALUE=DATE:20250724
DTEND;VALUE=DATE:20250725
DTSTAMP:20260403T203403
CREATED:20250627T114513Z
LAST-MODIFIED:20250627T115812Z
UID:14980-1753315200-1753401599@www.barskiljetopis.me
SUMMARY:„Sjećaš li se Doli Bel“
DESCRIPTION: POZORIŠNI PROGRAM \nČetvrtak\, 24. jul  u 21.30  \nLjetnja scena Doma kulture „Vladimir Popović Španac“ \n„Sjećaš li se Doli Bel“ \nKamerni teatar 55 Sarajevo \n  \nU okviru 38. izdanja festivala „Barski ljetopis“\, na Ljetnjoj sceni Doma kulture „Vladimir Popović Španac“ biće izvedena drama „Sjećaš li se Doli Bel“ u režiji Kokana Mladenovića. \nOva emotivna predstava prati priču o prvoj ljubavi\, odrastanju i razočaranju u utopijski društveni sistem kroz prizmu sjećanja Sabahudina Zolja\, poznatog kao Dino. Drama\, zasnovana na tekstu Abdulah Sidrana\, donosi složenu i iskrenu refleksiju o prolaznosti\, bolu i radosti\, osvetljavajući slojeve ličnih i kolektivnih uspomena koje oblikuju naš pogled na svijet. \nPredstava je stekla status jedne od najznačajnijih savremenih teatarskih ostvarenja u regionu\, višestruko nagrađivana na prestižnim festivalima širom Bosne i Hercegovine\, Hrvatske\, Srbije\, Crne Gore i drugih zemalja. Prepoznata je po izuzetnoj režiji\, scenskom izrazu i snažnim glumačkim ostvarenjima\, a publici je ostala urezana kao poseban i dirljiv teatarski doživljaj. \nUloge u predstavi tumače vrhunski glumci: Emir Hadžihafizbegović\, Gordana Boban\, Admir Glamočak\, Feđa Štukan\, Davor Golubović\, Elma Juković\, Enes Kozličić\, Tatjana Šojić\, Muhamed Hadžović\, Sabit Sejdinović\, Muhammed Nadarević i Amar Selimović. \nAutorski tim čine:\nRežija: Kokan Mladenović\nScenografija i kostimografija: Adisa Vatreš Selimović\nKompozicija: Irena Popović\nDramaturg: Vedran Fajković\nInspicijent: Senad Bešić\nProducent: Mirza Muzurović
URL:https://www.barskiljetopis.me/event/sjecas-li-se-doli-bel/
CATEGORIES:Pozorišni program
END:VEVENT
BEGIN:VEVENT
DTSTART;VALUE=DATE:20250725
DTEND;VALUE=DATE:20250726
DTSTAMP:20260403T203403
CREATED:20250628T093633Z
LAST-MODIFIED:20250628T093633Z
UID:15142-1753401600-1753487999@www.barskiljetopis.me
SUMMARY:Izložba slika „Konstrukcije“   Autorka: Lidija Nikčević
DESCRIPTION: LIKOVNI PROGRAM \nPetak\, 25. jul u 21.00 \nGalerija „Velimir A. Leković“ \nIzložba slika „Konstrukcije“  \nAutorka: Lidija Nikčević \n  \nU petak\, 25. jula\, sa početkom u 21 čas\, u galeriji „Velimir A. Leković“\, biće otvorena izložba savremene crnogorske slikarke Lidije Nikčević\, pod nazivom „Konstrukcije“\, u okviru likovnog programa 38. „Barskog ljetopisa“. \nLidija Nikčević (1992\, Nikšić) pripada mlađoj generaciji vizuelnih umjetnica koje prepoznatljivo oblikuju savremenu crnogorsku scenu. Školovana je na Fakultetu likovnih umjetnosti na Cetinju\, gdje je završila osnovne\, specijalističke i magistarske studije slikarstva\, a svoje znanje usavršavala je u Slovačkoj i Hrvatskoj\, kroz studijske boravke i međunarodne umjetničke rezidencije. \nU svojoj umjetničkoj praksi Lidija Nikčević se bavi savremenim urbanim i industrijskim pejzažima\, konstrukcijama i arhitektonskim fragmentima\, istražujući ih kao simboličke strukture savremenog doba. Njena djela karakteriše stroga kompoziciona jasnoća\, ali i senzibilitet prema površini slike\, gdje slojevi boje i forme grade osjećaj napetosti između reda i slobode\, između konstrukcije i dezintegracije. \nUpravo u ciklusu Konstrukcije\, koji barska publika ima priliku da vidi prvi put\, autorka nudi misaono i vizuelno promišljanje odnosa prostora\, materije i identiteta. Umjetnica kombinuje preciznu geometrijsku osnovu sa intuitivnim potezima\, brišući granicu između racionalnog i intuitivnog\, između arhitekture i apstrakcije. \nNikčević je do sada izlagala u najznačajnijim galerijama Crne Gore i regiona\, a njena djela bila su predstavljena i u Austriji\, Italiji\, Španiji\, Hrvatskoj\, Srbiji i Slovačkoj. Dobitnica je brojnih nagrada i priznanja\, a aktivno djeluje i kao saradnica u nastavi na Fakultetu likovnih umjetnosti na Cetinju. \n  \nKad promatramo predmete ili građevine koje izgledaju kao da počivaju u sebi\, naše opažanje na neki poseban način postaje mirno i nijemo. Objekat kojeg opažamo ne nameće nam iskaz\, naprosto je tu. Opažanje nam postaje tiho\, nepristrasnoj ne poseže za posjedovanjem. S onu je stranu znaka i simbola. Otvoreno je i prazno. Kao da se gleda nešto što se ne da dovesti u središte svijesti. Sad\, u tom vakuumu opažanja\, u promatraču može iskrsnuti neko sjećanje za koje se čini kao da potječe iz dubine vremena. Gledati objekat sad ujedno znači naslućivati svijet u njegovoj cjelovitosti. Jer tu nema ničega što se ne bi moglo razumjeti. U običnim stvarima svakodnevog života je posebna snaga – čini mi se da to kazuju slike Edvarda Hupera. Mora se samodovoljno dugo gledati da bi ih se vidjelo \n                                                                                                                Peter Zumthor\, Misliti arhitekturu \n  \nEstetika i poetika grada su uticale na različita polja umjetnosti: film\, fotografiju\, poeziju\, muziku\, slikarstvo. Od utopijskog Kampanelinog Grada Sunca\, preko Kalvinovih izmišljenih Nevidljivih gradova do distopijskih\, mračnih Metropolisa i Gotama\, grad se manifestuje kao protagonist koji odslikava ili projektuje stanje društva i pojedinca u njemu. Bezlična predgrađa\, napuštene zgrade i hale\, prazne stanice\, hladni haustori u savremenoj umjetnosti postaju vizuelne metafore sumornih stanja čovjeka\, melanholične atmosfere\, metafizičke pustoši i usamljenosti. \nTako grad postaje idealan mizanscen za noar filmove\, muzičke spotove novog talasa i američku andergraund poeziju. Velikom korpusu tema u likovnoj umjetnosti koje su našle uporište u različitim aspektima grada pripada i modernistička arhitektura socijalizma. Socijalistička arhitektura bila je zamišljena kao poligon društvene emancipacije. U njoj je apstraktne ideje trebalo prenositi promišljajući vezu prostora i ritma (pojma primarno vezanog za muziku\, vrijeme ili prirodu\, tj. repeticiju)\, bez nadovezivanja na tradiciju. Jezik ideologije je preveden u novu arhitekturu koja je postala direktni\, materijalizovani odraz ideje o novom čovjeku. \nGeometrijski organizovan prostor sa izraženim pravolinijskim ritmom koji odslikava socijalističku ideju o napretku i jednakosti\, ritmizirao je ponašanje pojedinca unutar zajednice\, predmeta\, te arhitekture u cjelini. Stambene blokove\, kao specifično jugoslovenski model “usmjerene stambene izgradnje” je karakterisalo maksimalno prostorno ”pakovanje” i optimalna funkcionalnost stanova koji su bili po mjeri socijalističkog čovjeka. Atributi socijalističke estetike: neutralnost\, kompromis\, samodovoljnost\, lako se mogu identifikovati u urbanističkoj matrici novih naselja koja su se sastojala od gigantskih\, identičnih\, potpuno uniformnih zgrada. \nDepersonalizovanost i geometrijska repeticija ovih zgrada koje emituju atmosferu hladnoće i ne-mjesta su motivska polazišta u slikarstvu Lidije Nikčević. Za razumijevanje umjetničinog formalnog i poetskog pristupa ovom motivu treba imati u vidu da je Lidija rođena ranih 90-ih u postindustrijskom gradu Nikšiću čiji vizuelni identitet je dominantno oblikovala takva arhitektura. U protoku vremena\, od izgradnje stambenih blokova 60-ih i 70-ih godina prošlog vijeka\, do djetinjstva umjetnice i formativnih godina\, fabrike su zatvorene\, industrijski pejzaž je postao nijemi svjedok propadanja\, a fasade stambenih zgrada su počele lagano i neumitno da se krune i da zadobijaju patinu i sraslost sa okolinom koje im je\, paradoksalno\, dala izvjesnu toplinu\, humanost i nostalgičnu ljepotu. \nLidijino prevođenje konstruktivnih elemenata arhitekture na autonomni jezik slike konceptualno je postavljeno na uporištima i slikarskim modelima iz istorije umjetnosti\, dobrom poznavanju teorijskih postulata modernstičke arhitekture\, a prije svega na ličnom promišljanju i osjećanju slikarstva. Reference na kubizam\, neoplasticizam\, konstruktivizam i geometrijsku apstrakciju u postupku gradnje slike i njene čvrste kompozicione strukture\, a na precizionizam u izboru motiva arhitektonskih i industrijskih kompleksa\, uočavaju se u cjelokupnom opusu. Ovim uporišnim tačkama možemo pridružiti kompleksan odnos sa urbanim realizmom\, ne u smislu pukog koketiranja sa njim kao retro stilom\, već kao sa predstavljačkom strategijom\, koji je na autorkinim slikama u službi anticipacije moguće pripovijesti\, a ne njene artikulacije i ilustracije. \nLidijine slike nijesu glorifikacija grada i modernističke arhitekture\, niti izražavaju žal zbog destruktivne dehumanizacije okruženja. Nije čak od presudne važnosti za posmatrača identifikacija određenog grada\, zgrade\, fabrike\, iako prepoznavanje konkretnog motiva na njenim slikama izazva zadovoljstvo pogleda. Racionalnim\, kultivisanim slikarskim postupkom\, lišenim gestualnog rukopisa i intuitivnog prepuštanja činu slikanja\, umjetnica “konstruiše” slike koje svojom arhitektonikom\, kolorističkim harmonizovanjem\, repetitivnim ritmom i uravnoteženom kompozicijom stvaraju osjećaj bezvremenosti. Iako je\, kao što je već pomenuto\, tema grada karakteristična za cjelokupno dosadašnje stvaralaštvo Lidije\, u njenom radu se mogu uočiti evolutivna pomjeranja fokusa umjetničkih istraživanja i promjene u egzekuciji. Na ranijim slikama\, na primjer Kompozicija I\, Blok V\, Druga stanica\, primjetna je poetizovana atmosfera melanholije i nepomičnost\, zamrznutost kadra. \nRitmovane strukture zgrada zauzimaju centralni dio slike (često momumentalnog formata)\, a svjetlost\, bilo da je jasna\, dnevna\, prirodna\, ili prigušena\, noćna\, od izvora izvan slike\, postaje važan konstitutivni element. Figura čovjeka se rijetko pojavljuje\, a ako je data\, onda je mala\, bezlična\, okrenuta leđima posmatraču\, zagledana u daljinu. Njeno prisustvo daje prostoru metafizičku dimenziju\, zagonetnost i nejasnu slutnju mogućeg događaja. Novi radovi\, nastali u prethodnih par godina donose formalno-sadržinski pomak. Težište se pomjera na industrijski pejzaž\, fabričke hale i gradilišta. \nZa razliku od ranijih zamrznutih kompozicija\, čiju statičnost i plitku iluziju dubine prostora manifestuje frontalnost motiva\, na novim radovima prostor je produbljen. Slika se usložnjava. Dijagonale aseptičnih mašina i mizanscena sugerišu mehaničku dinamiku\, pokret\, fragmentirani sinhronizovani rad na fabričkoj traci. Kolorit je arteficijalan\, a tanki\, lazurni nanosi boje\, ispod kojih se mjestimično naziru platno i bojeni slojevi stvaraju sablasni osjećaj bestjelesnosti. Radnici postaju figure koje ravnopravno sa tehnicističkim ambijentom definišu prostor. \nUmjetnica\, u odnosu na ranije ortogonalno koncipirane radove\, uvodi novi\, sferični geometrijski oblik\, naročito vidljiv na šlemovima radnika\, koji vizuelno razrađuje kompoziju. U simboličkom smislu\, ove slike odražavaju nevidljivi poredak koji\, poput perpetuum mobile programira i nadzire automatizovane radnje depersonalizovanih radnika po unaprijed zadatim shemama i pravilima. \nTransponujući u polje slike estetske\, poetske i duhovne komponente arhitekture i grada\, Lidija stvara djela koja u ovom haotičnom i promjenljivom svijetu nude prijeko potrebni red i sklad. Pjesničkim jezikom rečeno\, možda nam umjetnica postavlja i pitanje: Umijemo li da čitamo naše gradove\, ili u njima samo živimo? \n Ljiljana Karadžić\, istoričarka umjetnosti \nLidija Nikčević – Biografija \nLidija Nikčević rođena je 1992. godine u Nikšiću. Osnovne i postdiplomske-specijalističke studije slikarstva završila je na Fakultetu likovnih umjetnosti Univerziteta Crne Gore na Cetinju\, potom i magistarske studije na istom fakultetu\, u klasi profesora Ratka Odalovića. Studijski je boravila u Slovačkoj na Akademiji lijepih umjetnosti i dizajna u Bratislavi kao i na Umjetničkoj akademiji Sveučilišta u Splitu\, na slikarskom odsjeku u klasi red. prof. Viktora Popovića. Godine 2023. boravila je na umjetničkoj rezidenciji “Atelierhaus Salzamt” u Lincu (Austrija). Angažovana je kao saradnik u nastavi na Fakultetu likovnih umjetnosti na Cetinju. Dobitnica je brojnih nagrada među kojima su:  \n  \n\n2025. – Nagrada “Milunović\, Stijović\, Lubarda” ULUCG\n2021. –  Otkupna nagrada za sliku V Međunarodnog bijenala akta “Marko Krstov Gregović”\n2015. – Studentska nagrada Opštine Nikšić za izuzetan uspjeh u studiranju \n – Godišnja nagrada Fakulteta likovnih umjetnosti Cetinje najboljem studentu studijskog programa Slikarstvo za 2014/2015. godinu \n – Plaketa Univerziteta Crne Gore za najboljeg studenta iz oblasti umjetnosti (studijske 2014/2015.) \n – Dobitnik Atlas stipendije \n2013. – Nagrada Univerziteta Crne Gore za najbolje studente u 2013/2014.\n – Dobitnik stipendije CANU \n – Nagrada Prijestonice Cetinje za izuzetan uspjeh postignut tokom studija\, dodjeljena na Dan oslobođenja Prijestonice \n\n  \nOdabrane samostalne  izložbe: \n  \n\n “Construction site”- Moderna galerija\, Podgorica\, Crna Gora\n   Artist series\, Galerija Pizana Art Space\, One&Only Portonovi \n ”Premiere 66”\,  Galerija Loggia – Zlatna vrata\, Split\, Hrvatska\n “Ambijent modernog doba” Porto Montenegro\, Tivat\, Crna Gora \n “Estetika urbanog ambijenta” Centar Savremene umjetnosti Crne Gore\, Podgorica\, Crna Gora\n   Galerija “Nikola I”\, Nikšić\, Crna Gora\n\n  \nOdabrane  kolektivne  izložbe: \n  \n\n Crnogorski likovni salon “13. novembar”\, Cetinje\, Crna Gora\n “Take back the space”\,  “Ursulinenhoff” kulturni centar\, Linc\, Austrija\n FECIT Grožnjan\, Galerija RTS-a\, Beograd\, Srbija\n2023.  “Axis Mediterranean” Fakultet likovnih umjetnosti u Malagi\, Španija \n Hercegnovski zimski likovni salon\, Herceg Novi\, Crna Gora\n “Deus ex machina”\, Kolektor\, Podgorica\, Crna Gora\n “Building a new world” Academia Albertina di Belle Arti\, Torino\, Italija\n   Festival znanosti “Boje” \, Galerija Vasko Lipovac\, Split\, Hrvatska\n “Rad\, tekst\, kontekst” Stara gradska vijećnica\, Split\, Hrvatska\n “Crtež kao eksperiment” Centar Savremena umjetnosti\n\nCrne Gore\, Podgorica\, Crna Gora \n\n2017.  “Prieskum” Akademija lijepih umjetnosti i dizajna\, Bratislava\, Slovačka\n\n  \nWEB site: www.lidijanikcevic.weebly.com \nInstagram:  https://www.instagram.com/lidijanikcevic/ \n  \nPodaci o slikama: \n  \n\n Blok V / akrilik na platnu / 100×80 cm / 2020\n NY  / akrilik na platnu / 100×75 cm / 2017\n Desert facades / akrilik na platnu / 100×80 cm / 2022\n Sandstorm / akrilik na platnu / 110×70 cm / 2025\n Factory / akrilik na kartonu / 100×70 cm / 2022\n Int-Ext / akrilik na platnu / 80×60 cm / 2022\n Stairs / akrilik na platnu / 80×90 cm / 2023\n Lights / akrilik na platnu / 100×80 cm / 2023\n Welder / akrilik na platnu / 80×80 cm / 2023\n Second station  / akrilik na platnu / 100×75 cm / 2017\n Light on / akrilik na platnu / 100×85 cm / 2016\n Composition I / kombinovana tehnika 50×30 cm / 2016\n Composition II / kombinovana tehnika / 50×30 cm / 2016\n Workers / akrilik na platnu / 130×100 cm / 2023\n Bricks / akrilik na platnu / 130×100 cm / 2022
URL:https://www.barskiljetopis.me/event/izlozba-slika-konstrukcije-autorka-lidija-nikcevic/
CATEGORIES:Likovni program
END:VEVENT
BEGIN:VEVENT
DTSTART;VALUE=DATE:20250727
DTEND;VALUE=DATE:20250728
DTSTAMP:20260403T203403
CREATED:20250628T231320Z
LAST-MODIFIED:20250628T231320Z
UID:15218-1753574400-1753660799@www.barskiljetopis.me
SUMMARY:Koncert: Zima sings pop music
DESCRIPTION: bARS\nNedelja\, 27. jul u 21.00\nPlato Doma kulture „Vladimir Popović Španac“\nKoncert: Zima sings pop music \nHor „Zima“ je formiran 2015. godine u Baru. Trostruki je laureat međunarodnog takmičenja horova u Herceg Novom (srebrna i bronzana nagrada). Bili su učesnici festivala „Barski ljetopis“\, „Živa ulica“ i Božićnog festivala „Dukley Gardens“\, susreta horova na Cetinju 2023. godine i festivala „Mokranjčevi dani“ u Negotinu 2024. godine\, gdje su dobili Specijalnu povelju za izvođenje muzike Sergeja Tanejeva. Dobitnici su Zlatne plakete Međunarodnog festivala horova u Kikindi. U okviru manifestacije „Niške horske svečanosti“\, hor je prošle godine osvojio nagradu za koherentno izvođenje crnogorske horske muzike.\nHorom „Zima“ rukovodi mr Varvara Loyko\, dirigentica\, pjevačica\, kompozitorka i tekstopisac. Od predškolskog uzrasta bavila se pjevanjem\, završila je dječiju umetničku školu „A. Rubinstein“ u rodnom Tomsku\, u Sibiru. Bila je laureat i pobjednik regionalnih i gradskih takmičenja. Hor muzičke škole čiji je bila član\, laureat je međunarodnih takmičenja u Riva Del Gardi (Italija) i Budimpešti (Mađarska). Diplomirala je na horskom odsjeku Tomskog regionalnog koledža za kulturu i umjetnost 2004. godine. Nominalni je stipendista Fondacije „V. Potanin“. Uporedo sa karijerom u klasičnoj muzici\, bila je pjevačica\, kompozitorka i tekstopisac ruskih rock bendova „Bonus track“\, „Katafote“ i „Varja i Žirafe“\, a po dolasku u Crnu Goru bila je uključena u međunarodni projekat elektronske rock muzike „Varezhki“. Diplomirana je profesorica engleskog jezika od 2006\, a od 2021. godine magistar jurisprudencije. Od 2015. godine je direktor horskog studija ZIMA u Baru\, od juna 2022 specijalista inovacionog predškolskog muzičkog vaspitanja po sistemu V. Brainina. Organizator je festivala duhovne muzike „Ekumenika“ i više umjetničkih izložbi i srodnih događaja.\nIako su u deset godina postojanja postali regionalni poznati po izvođenju duhovnih i kompozicija klasične muzike\, u okviru programa bARS\, po prvi put u karijeri će se Hor „Zima“ predstaviti cjelovečernjim koncertom pop-rock muzike. Na programu će biti pjesme stranih\, domaćih i regionalnih izvođača\, od čega će neke biti premijerno izvedene u horskoj varijanti.
URL:https://www.barskiljetopis.me/event/koncert-zima-sings-pop-music/
CATEGORIES:bARS program
END:VEVENT
BEGIN:VEVENT
DTSTART;VALUE=DATE:20250729
DTEND;VALUE=DATE:20250730
DTSTAMP:20260403T203403
CREATED:20250628T100245Z
LAST-MODIFIED:20250727T212020Z
UID:15169-1753747200-1753833599@www.barskiljetopis.me
SUMMARY:Autorsko veče Miodraga Majića
DESCRIPTION: KNJIŽEVNI PROGRAM \nUtorak\, 29. jul u 20.00 \nPlato Doma kulture „Vladimir Popović Španac“ \nAutorsko veče Miodraga Majića \nModeratorka: Maja Simović \nU Utorak\, 29. jula u 20.00 na platou Doma kulture „Vladimir Popović Španac“ biće upriličeno autorsko veče jednog od najistaknutijih savremenih pisaca i pravnika regiona\, Miodraga Majića. \nRođen 17. novembra 1969. godine u Beogradu\, Majić je sudija Apelacionog suda u Beogradu\, doktor krivičnog prava i učesnik izrade ključnih zakona o krivičnom postupku i međunarodnoj pravnoj pomoći. Predaje na Pravnom fakultetu u Beogradu i Univerzitetu Union\, piše kolumne o pravdi\, korupciji i nezavisnosti prava\, a svoj angažman prenosi i kroz književnost. \nNjegova prva zbirka priča U ime naroda (2019) nastala je iz bloga „Blog sudije Majića“\, a zatim je uslijedilo nekoliko zapaženih romana: Deca zla (2019)\, uspješan krimi-triler koji i dalje osvaja čitaoce\, Ostrvo pelikana (2020)\, koji otvara filozofsko-psihološka pitanja političke i društvene klime\, te Rudnik (2022)\, introspektivni roman o sjećanju\, istini i unutrašnjem rasulu protagonista. \nMajićeva proza nosi autentičan književni pečat: spoj pravničkog znanja\, društvene kritike i uzbudljive pripovjedačke vizije\, dopunjene hrabrošću da se dotakne naglašenih i često kontroverznih tema. Najnovija knjiga\, Rudnik\, dodatno je potvrdila njegovu reputaciju jednog od najčitanijih i najuticajnijih savremenih romana u regionu . \nUz moderiranje Maje Simović očekuje nas razgovor o odnosu pravde i književnosti\, procesu pisanja i mjestima gdje se fikcija i stvarnost prepliću\, te o pitanjima koja odjekuju u njegovim djelima – od kriminalnih misterija do pitanja moralnosti u sudnici i u spisima savremenog društva.
URL:https://www.barskiljetopis.me/event/autorsko-vece-miodraga-majica/
CATEGORIES:Književni program
END:VEVENT
BEGIN:VEVENT
DTSTART;VALUE=DATE:20250729
DTEND;VALUE=DATE:20250730
DTSTAMP:20260403T203403
CREATED:20250628T091804Z
LAST-MODIFIED:20250628T091804Z
UID:15113-1753747200-1753833599@www.barskiljetopis.me
SUMMARY:Koncert 4 tenora
DESCRIPTION: MUZIČKI PROGRAM \nUtorak\, 29. jul u 21.30 \nLjetnja scena Doma kulture „Vladimir Popović Španac“ \nKoncert 4 tenora \n  \nU utorak\, 29. jula\, na Ljetnjoj sceni Doma kulture „Vladimir Popović Španac“\, u okviru muzičkog programa 38. „Barskog ljetopisa“\, nastupiće 4 Tenora – sastav koji čine četvorica etabliranih vokalista: Đani Stipaničev\, Marko Pecotić\, Filip Hozjak i Vladimir Garić. \nPoznati po originalnoj interpretacijama domaćih i stranih evergreen pjesama\, kao i klasičnih kompozicija\, Tenori uspješno povezuju različite muzičke stilove – od šansona\, mjuzikla i popa\, do rocka i opere – i time osvajaju publiku svih generacija. Njihovi nastupi\, osim upečatljivih glasova\, prepoznati su i po atmosferi bliskoj publici. \nOd svog osnivanja 2016. godine\, 4 Tenora ostvarili su niz zapaženih koncerata širom regiona\, osvojili su brojne nagrade publike na festivalima dalmatinske šansone u Šibeniku i objavili više izdanja\, među kojima su koncertni albumi iz Cibone i sa Tvrđave sv. Mihovila. \nRepertoar čine arije poput „Nessun Dorma“ i „O Sole Mio“\, ali i popularne pjesme regionalne muzičke scene\, među kojima su „Vilo moja“\, „Cesarica“\, „Golubovi“ i brojne druge. Posljednjih godina publiku su iznenađivali i novim autorskim numerama\, među kojima je najnovija pjesma „Nespretan na riječima“ iz 2025. godine. \nNastup u Baru dio je njihove ljetnje turneje kojom obilježavaju deset godina zajedničkog rada\, a koncert najavljuju kao veče raznovrsnih melodija i vokalnog sklada.
URL:https://www.barskiljetopis.me/event/koncert-4-tenora/
CATEGORIES:Muzički program
END:VEVENT
BEGIN:VEVENT
DTSTART;VALUE=DATE:20250730
DTEND;VALUE=DATE:20250731
DTSTAMP:20260403T203403
CREATED:20250628T095938Z
LAST-MODIFIED:20250628T095938Z
UID:15166-1753833600-1753919999@www.barskiljetopis.me
SUMMARY:Promocija antologija crnogorske narodne proze u izdanju Matice crnogorske
DESCRIPTION: KNJIŽEVNI PROGRAM \nSrijeda\, 30. jul u 21.00 \nPlato Doma kulture „Vladimir Popović Španac“ \nPromocija antologija crnogorske narodne proze u izdanju Matice crnogorske \nModerator: Radomir Rašo Petrić \n  \nU srijedu\, 30. jula u 21.00 na platou Doma kulture “Vladimir Popović Španac”\, u okviru književnog programa 38. „Barskog ljetopisa“\, biće promovisane četiri renomirane antologije crnogorske usmene proze\, objavljene u izdanju Matice crnogorske. \nRiječ je o ponovnom izdavanju dviju legendi – Vilina gora i Vatra samotvora\, te anthologijskih izdanja narodne proze Kad je sve zborilo (basne) i Potopno vrijeme (priče)\, sve priređene od strane Radoja i Danila Radojevića. Ove knjige otvaraju novu biblioteku „Crnogorska narodna književnost“\, nastavljajući tradiciju očuvanja i prezentacije bogate usmene baštine. \nAntologije čuvaju autentičnost izgovora – prvi put uključene su crnogorske abecedne posebnosti (ś\, ź)\, a priče su obogaćene objašnjenjima i fusnotama kako bi bile pristupačnije savremenoj publici. Predgovori urađeni od strane braće Radojević nose i naučni i emotivni ton\, otvarajući sižee naroda kroz historijske i socijalne perspective. \nNa promociji će moderator Radomir Rašo Petrić razgovarati sa predstavnicima Matice crnogorske o značaju ovih antologija i njihovoj ulozi u edukaciji novih generacija. Poseban osvrt biće na jezične i kulturne specifičnosti sadržaja\, poput očuvanja riječi i motivskih varijanti iz različitih krajeva Crne Gore. \nOva promocija je prilika da publika „Barskog ljetopisa“ učestvuje u jedinstvenom kulturnom događaju koji\, kroz autentične narodne tekstove i baštinu\, osvježava narodno pamćenje i jezičku tradiciju.
URL:https://www.barskiljetopis.me/event/promocija-antologija-crnogorske-narodne-proze-u-izdanju-matice-crnogorske/
CATEGORIES:Književni program
END:VEVENT
BEGIN:VEVENT
DTSTART;VALUE=DATE:20250731
DTEND;VALUE=DATE:20250801
DTSTAMP:20260403T203403
CREATED:20250628T231137Z
LAST-MODIFIED:20250628T231154Z
UID:15214-1753920000-1754006399@www.barskiljetopis.me
SUMMARY:Koncert: Grimm plays 80’s  (unplugged)
DESCRIPTION: bARS \nČetvrtak\, 31. jul u 21.00 \nPlato Doma kulture „Vladimir Popović Španac“ \nKoncert: Grimm plays 80’s  (unplugged) \nBarska rock grupa „Grimm“ nastala je 1999. godine i iza sebe ima dva objavljena albuma („Neomeđeni“ 2008\, „Iza tišine“ 2016) i jedan koji je u fazi izdavanja („Između svjetova“\, 2025).  \nKoncertno je aktivan dugi niz godina u različitim formacijama i ostavio je poseban trag u muzičkom stvaralaštvu Crne Gore. Muzička slika varira između gothic i klasičnog rocka\, sa raskošnim orkestracijama i preplitanjem glasova Nebojše Đukanovića (muzika\, tekstovi\, vokal\, gitara\, klavijature) i Ivane Janković (vokal). Pored njih\, u grupi su Marko Mirković – bass\, Željko Samardžić – bubnjevi i Veljko Ivanović – gitara. \nSpecifičan vid muzičkog izražavanja članova benda su unplugged svirke\, a u okviru programa bARS na „Barskom ljetopisu“ predstaviće se specifičnim\, premijernim koncertom „Grimm plays 80’s  (unplugged)“. Za ovu priliku\, nastupiće kao trio: Đukanović\, Janković\, Ivanović\, a izvešće prearanžirane hitove pop i rock muzike osamdesetih – numere sastava Eurithmics\, Davida Bowiea\, Paul Younga\, Billy Idola i mnogih drugih.
URL:https://www.barskiljetopis.me/event/koncert-grimm-plays-80s-unplugged/
CATEGORIES:bARS program
END:VEVENT
BEGIN:VEVENT
DTSTART;VALUE=DATE:20250802
DTEND;VALUE=DATE:20250803
DTSTAMP:20260403T203403
CREATED:20250628T091607Z
LAST-MODIFIED:20250628T091607Z
UID:15101-1754092800-1754179199@www.barskiljetopis.me
SUMMARY:„Hasanaginica“
DESCRIPTION: POZORIŠNI PROGRAM \nSubota\, 2. avgust  u 21.30 \nLjetnja scena Doma kulture „Vladimir Popović Španac“ \n„Hasanaginica“ \nCZK Tivat \nRežija\, adaptacija\, izbor muzike i scenski pokret: Jagoš Marković \nTekst: Ljubomir Simović \nUloge:  Kristina Obradović\, Branimir Bane Popović\, Anita Mančić\, Aleksandar Srećković Kubura\, Sandra Bugarski\, Momčilo Otašević\, Emir Ćatović\, Mišo Obradović\, Miloš Pejović\, Nebojša Kundačina. \n“Hasanaginica” je trinaesta pozorišna produkcija CZK Tivat premijerno odigrana 15. jula 2015. godine. Još jedna uspješna drama\, antička tragedija\, smještena u mentalitet naših prostora\, predstavljena kao DNK naše tuge\, bola\, patnje\, gnijeva i nepravde. \n“Hasanaginica je DNK sveg našeg bola\, naše tuge i naših ljubavi. Ovo je prava antička tragedija stavljena na naše prostore i u naš mentalitet\, a ovo što smo mi pokušali napraviti je omaž tom velikom dramskom djelu i njegovoj neprolaznoj ljepoti“\, govorio je Jagoš Marković. \nU predstavi igraju Kristina Obradović\, Branimir Popović\, Anita Mančić\, Sandra Bugarski\, Nebojša Kundačina\, Aleksandar Srećković\, Mišo Obradović\, Momčilo Otašević\, Emir Ćatović i Miloš Pejović.
URL:https://www.barskiljetopis.me/event/hasanaginica/
CATEGORIES:Pozorišni program
END:VEVENT
BEGIN:VEVENT
DTSTART;VALUE=DATE:20250803
DTEND;VALUE=DATE:20250804
DTSTAMP:20260403T203403
CREATED:20250628T233351Z
LAST-MODIFIED:20250628T233351Z
UID:15255-1754179200-1754265599@www.barskiljetopis.me
SUMMARY:Izložba fotografija „Nasmijana Topolica“
DESCRIPTION: bARS \nNedjelja\, 3. avgust u 20.00 \nTrg Vladimira i Kosare \nIzložba fotografija „Nasmijana Topolica“ \n  \nIzložba fotografija na gradskom trgu / korzu karakteristična je za program bARS od samog nastajanja ovog segmenta manifestacije „Barski ljetopis“. \n  \nOvoga puta\, na Trgu Vladimira i Kosare\, 3. avgusta biće prikazana izložba „Nasmijana Topolica“ koju je osmislio i realizovao Željko Milović\, selektor bARSa\, uz desetak prijatelja – žitelja Stare Topolice. \n  \nStara Topolica je kolokvijalan naziv za skup zgrada urbanog centra Bara iz sedamdesetih\, podignutih oko tri ulice\, oivičenih morem i magistralom (danas Ulica Jovana Tomaševića)\, te zgradom Carine i Trudbeničkim barakama kod Madžarice. Taj kompleks zgrada je na izložbi prikazan na sasvim nesvakidašnji način – porodičnim i ličnim fotografijama stanovnika koji su se u periodu 1970-79. slikali na ulicama i na taj način postali svjedoci vremena: nastajanja/nestajanja čitavih gradskih cjelina\, ali i osmjeha koji su bili zaštitni znak u gradu „u kome su se svi poznavali“.
URL:https://www.barskiljetopis.me/event/izlozba-fotografija-nasmijana-topolica/
CATEGORIES:bARS program
END:VEVENT
BEGIN:VEVENT
DTSTART;VALUE=DATE:20250804
DTEND;VALUE=DATE:20250805
DTSTAMP:20260403T203403
CREATED:20250628T095503Z
LAST-MODIFIED:20250628T095601Z
UID:15158-1754265600-1754351999@www.barskiljetopis.me
SUMMARY:Izložba skulptura „Lice feruma“  Autor: Rajko Sušić
DESCRIPTION: LIKOVNI PROGRAM \nPonedjeljak\, 4. avgust u 21.00 \nGalerija „Velimir A. Leković“ \nIzložba skulptura „Lice feruma“ \nAutor: Rajko Sušić \nU ponedjeljak\, 4. avgusta\, sa početkom u 21 čas\, u galeriji „Velimir A. Leković“ biće otvorena izložba skulptura Rajka Sušića\, pod nazivom „Lice feruma“\, u okviru likovnog programa 38. „Barskog ljetopisa“. \nRajko Sušić (1971\, Nikšić) diplomirao je i magistrirao vajarstvo na Fakultetu likovnih umjetnosti na Cetinju\, u klasi profesora mr Pavla Pejovića. Dobitnik je više nagrada za skulpturu\, učesnik brojnih likovnih kolonija\, a pedagoški radi u Nikšiću\, gdje živi i stvara. \nSušićev skulptorski izraz karakterišu simboličko-alegorijske figure snažnog ekspresivnog naboja\, izvedene u raznim materijalima\, pri čemu se posebno izdvaja njegov rad u metalu. Kroz tehniku asamblaža i ready-made pristupa\, koristi odbačene djelove mašina\, alatki i industrijskih fragmenata\, koje sa preciznim osjećajem za formu pretvara u originalne skulpturalne cjeline. \nIzložba „Lice feruma“ predstavlja presjek njegovih najnovijih radova\, u kojima se istražuju odnosi između industrijskog nasljeđa\, identiteta i čovjekove prisutnosti u tehnološkom dobu. Kritičar Aleksandar Čilikov ističe da Sušićeva djela posjeduju izuzetnu energiju\, izražajnost i duboke simboličke poruke\, te da zavređuju pažnju i izvan granica zemlje. \nOtvaranje izložbe biće prilika da publika „Barskog ljetopisa“ zakorači u autentičan\, sirov\, ali promišljen skulpturalni svijet jednog od najzanimljivijih savremenih vajara Crne Gore. \nSUŠIĆ RAJKO \nBIOGRAFIJA \nSušić Rajko rođen 29.01. 1971.god u Nikšiću. Diplomirao vajarstvo u klasi prof.  mr. Pavla Pejovića 1997. God. Magistrirao u klasi prof. mr. Pavla Pejovića 2008. God. Dobitnik više nagrada za skulpturu. Učesnik više umjetničkih kolonija. Stekao licencu za bavljenje pedagoškim radom. Zaposlen u školi Mileva Lajović Lalatović u Nikšiću. Izlagački aktivan. Živi i vaja u Nikšiću. \nAdresa: \nJakova ostojića 22/9\, 81400 Nikšić \nTel: 067 504 533 \nEmail: rajko.susic@yahoo.com \nhttps://www.behance.net/sculpture-rajkosusic \n  \nGRUPNE IZLOŽBE \n\n – Berane\,  galerija „Šudikova“\n – Podgorica\, „Galerija Akademskog Kulturnog Centra“\n – Nikšić\, „Galerija Nikola l“\n – Beograd\, Cetinje\, Bijenale studentskog creteža\n – Bijlenale minijature\, Gornji Milanovac\n – Trebinje\, „Muzej Hercegovine“\n – Nikšić\, „Galerija Nikola l“\n – 1998. – 2000. – Gornji Milanovac\, lV\, V i Vl Bijenale umetnosti minijature  \n –  Nikšić\, Recikl Art Fest\n – Bijlenale minijature\, Gornji Milanovac\n – Podgorica\, Galerija „Kruševac“ Mlada Crnogorska Umjetnost\n – Herceg Novi\, Hercegnovski Zimski Salon\n – Podgorica\, Dvorac Petrovića „ Ka skulpturi“\n – Bijlenale minijature\, Gornji Milanovac\n – Bar\, „legenda o Gvožđu“ \n – Zaječar\, Narodni muzej\n – Tivat\, Galerija letnjikovca „Buća“\, Ženi\n – Nikšić\, „Galerija Nikola l“\n – 2006.- 2007. – 2008.  Danilovgrad\, Savremena Crnogorska Skulptura\n – Nikšić\, „Galerija Nikola l“\, Nikšićki likovni salon\n – Savremena crnogorska skulptura\, Danilovgrad\, \n – Savremena crnogorska skulptura\, Danilovgrad\, Budva.\n – Savremena crnogorska skulptura\, Danilovgrad; \n – Casa Borsani\, Cirih; \n – Božićna izložba nikšićkih autora\, Dvorac Kralja Nikole\, Nikšić;\n\n2012.\, 2013.\, 2014. – Savremena crnogorska skulptura\, Danilovgrad; \n\n – Galerija letnjikovca Buća\, Centar za kulturu Tivat\n – „Od De Kirika do Meštrovića“\, Galerija Narodnog muzeja\, Zaječar\n – Mali format\, JU“muzeji\, Galerija i biblioteka“\, Budva\n – Galerija Matice srpske\, Društva članova u Crnoj Gori\, Podgorica\n –  Savremena crnogorska skulptura\, Danilovgrad;\n – Mali format\, JU“Muzeji\, Galerija i biblioteka“\, Budva\n – Summer 2015\, Sentido\, Galerija hotela Tara\, Budva\n –  Savremena crnogorska skulptura\, Danilovgrad\n – Podgorica\, Galerija Art\, Likovni pedagozi Crne Gore\n – Nišić\, Dvorac kralja Nikole\, Nikšićki stvaraoci\n\n2019.—Savremena crnogorska skulptura\, Danilovgrad \n2020.—Drugo internacionalno bijenale “Golub i cveće Milana Besarabica“ \, Veliko Gradiste \, Srbija. \n2020 – on line “The Bridge“ International Contemporary Art Exhibition\, https://www.artsteps.com/view/5f50c132dc78ee3346ac7ab4?fbclid=IwAR3KRvN1-UdbMS7ONQewPNP27ksBPkiRNulyCoBvSHwt8D2gy85yIT45Q6I \n  \n2021 – Podgorica\, Srpska kuća\, Srpski likovni sabor \n2022-Mali format\, JU”Muzeji\,Galerija I biblioteka” Budva \n2022-Savremena crnogorska skulptura \, Danilovgrad  \n2023 –„Hercegnovski Zimski Salon“ \, galerija Josip Bepo Benkovic \, Herceg Novi  \n2023 -Savremena crnogorska skulptura \, Danilovgrad  \n2023- Medjunarodna  izlozba  u organizaciji  “Fokus Europa “ \,Veliko Gradiste \, Srbija. \n2024-Sretenjska likovna  izlozba \,  Srpski likovni sabor \, Srpska kuca \,Podgorica . \n2024- MSUCG \, Dvorac Petrovica \, “Pejzaž koji nas posmatra “ \,04.06 2024. God Podgorica .  \n2024-JU  Umjetnička Kolonija Danilovgrad  \, XVII tradicionalna likovna izlozba \, “Savremena crnogorska skulptura “. \n2024.- Monastir International Festival of Plastic Arts – Tunisia . \n2024.-International sumit of art and culture patronage municipality \, Veliko Gradiste  . \n\n –Izlozba   “Magic garden” \, RUBIX festival  \, Porto  Montenegro \, Tivat .\n – KIC Budo Tomovic Podgorica \, u organizaciji  Palestinske Ambasade  \,”Palestina kroz crnogorske oci “ .\n\nSAMOSTALNE IZLOŽBE \n\n – Herceg Novi\, Galerija Vojske Jugoslavije\n – Mojkovac\, Galerija Kulturnog centra\n – Oslo \, Norway\, Bogstad Galery\n – Bergen\, Norway\, „Galery 3\,14“\n – Zaječar\, Galerija Narodnog muzeja\n – Budva\, Galerija JU “Muzeji\, Galerija i biblioteka“ Budva\n – Tivat\, Galerija letnjikovca Buća\, Centar za kulturu Tivat\n\n2018.- Budva \, hotel „Adrija „ \n\n –Galerija Buca \,Tivat\n –Art- design galery \,  A&A  interior \, „Lica ferruma „ \, Aqua Resident Porto Montenegro \,Tivat .\n – Galerija  Narodnog  muzeja  Zajecar  \, „ Prelazi“.\n\n  \nNAGRADE \n\n – Nagrada Studentskog Kulturnog Centra za skulpturu\n – Nagrada FLU Cetinje za skulpturu\n –  Prva nagrada na izložbi „Mlada Crnogorska Umjetnost“\n – Nikšićki likovni salon\, nagrada za Skulpturu\n – International  bienale „Pigeon and flowers by Milan Besarabic“\n\n  -For the best work art voted by other participants.-Nadrada saziva za najbolje umjetnicko djelo  \n2021 – Prva nagrada\, Srpski likovni sabor Podgorica\, Srpska kuća \n\n – Monastir  International  festival  of Plastic Arts-Tunisia \,20th SessionJune 2024.\n\nATTESTATION OF EXCELENCE \, Director\, Award –  As a result of the  an artistic sculpture that won everyane\,s administration . Specijalna  nagrada  festivala za  . \nSKULPTURE IZVEDENE U PROSTORU \n\n – Danilovgrad\, „Torzo“\, Centar za kulturu.\n –  Spuž\, „Muški torzo“\, Spuški mlin.\n – Nikšić\, „Bik“\, Sindikalni dom   Željezare   Nikšić.\n – Petrovac\, „Lasta“\, Hotel  Castellastva .\n – Tivat\, „Jato“\, Trg od kulture.\n -Kotor\, stari grad . „Štrik “.\n\n2023.- Podgorica \, ”Slutnja” \, poslovni centar  – Kerber \, (privatna  kolekcija). \n2024.- Niksić \, “ Spomen  česma “ –  kupaliste Krupac . \n\n Podgorica  “ Korona “  –  park  RTCG .\n\nNaziv izložbe je  \, “LICA FERUMA”. \n  \n\n “Bezimena ”     2022.god.                  22*28*170 cm \,      željezo -drvo\n “Prasak”          2018. god.                 38*28*40     \,     vareno željezo\n “Klica ”            2020.god.                  28*30*40     \,     kovano željezo\n “Bomba”          2005.god.                  27*15*40    \,      vareno željezo\n “Brka”              2024.god                       33*38*45     \,    vareno željezo\n\n6\, “Korazija III      2020.god.                    33*33*45     \,   kovano i vareno željezo \n\n ” Jahač ”          2012.god                     70*58*56    \,    kovano i vareno željezo\n “IKAR ”           1998-2017 god.           58*140*170   \,  kovano i vareno željezo   \n\n        \n\n “TREJD MARK”   2015.god.               28*33*50    \,      kombinovana tehnika\n “0\,7 KW”         2012 . god.               40*65*78      \,     kovano i vareno željezo\n “VERIKALA  I ”   2005.god                70*100         \,reljef \, kovano i vareno želj.\n ” VERTIKALA II ”  2005.god.                     35*100 \,    reljef  \, komb. tehnika\n\n13.”KORAZIJA II”      2018. god.             38*40*140  \, kovano i vareno željezo \n14.”SAMOKOVKA ”   2016.god.         64*28*45       \,komb. tehnika \n\n “JEZGRO”        2019.god.       80*70*200       \,kovanoi vareno željezo\n\n“Rajko Sušić je vajar u punoj stvaralačkoj zrelosti. Iza njega je ozbiljno iskustvo dvostrukog karaktera: lično\, istraživačko\, stvaralačko i iskustvo vremena koje se nametnulo kao breme činjenica\, pojava i kretanja u našoj umjetničkoj praksi. Ikonografska osnova njegovih skulptura prilično je jednostavna\, te dosta neodređena u rasponu između figurativnog\, asocijativnog i apstraktnog. Simbioza konkretnog i apstraktnog i ravnoteža likovnih elemenata u funkciji su gradnje skulpture…” \nMr Milivoje Babović \n“…Interesantan je i tehnički tretman izrade Sušićevih simboličko-alegorijskih i ekspresivnih figura. I pored korišćenja raznih materijala-kamen\, poliester..\, čini se da umjetnik posjeduje posebnu sklonost ka radu u metalu gdje se kombinacijom niza tehničkih intervencija uz\, kao rezultata korišćenja iskustava READY MADE-a i asamblaža\, upotrebu odbačenih djelova starih mašina i alatki znalački koncipira planirana trodimenzionalna skulptoralna forma. Stručna i kritička analiza Sušićevog skulptorskog opusa svakako zaslužuje mnogo širi kontekst razmatranja od konvencionalno uskog okvira sadržaja kataloškog komentara. Ne treba sumnjati da će energija\, ekspresivan naboj\, simboličko-alegorijske poruke i želja Rajka Sušića za istraživanjem na polju skulpture zainteresovati visokocivilizovanu publiku i relevantnu umjetničku kritiku u dalekoj Norveškoj. Biti će to podsticaj i priznanje ne samo jednom mladom i ozbljnom autoru već i umjetničkoj kulturi zemlje kojoj pripada”. \nAleksandar Čilikov
URL:https://www.barskiljetopis.me/event/izlozba-skulptura-lice-feruma-autor-rajko-susic/
CATEGORIES:Likovni program
END:VEVENT
BEGIN:VEVENT
DTSTART;VALUE=DATE:20250805
DTEND;VALUE=DATE:20250806
DTSTAMP:20260403T203403
CREATED:20250628T233206Z
LAST-MODIFIED:20250628T233206Z
UID:15249-1754352000-1754438399@www.barskiljetopis.me
SUMMARY:Barski filmski vremeplov
DESCRIPTION: bARS \nUtorak\, 5. avgust u 21.00 \nDublin pub \nBarski filmski vremeplov \n  \nJedino „neformalno“ mjesto na kome se tokom postojanja segmenta „bARS“ održavaju programi u sklopu „Barskog ljetopisa“ je kultni „Dublin pub“\,prostor alternativne kulture Bara\, pa ni ove godine dešavanja neće izostati.  \nDo sada su ovdje održana tri „bARS“ programa. Avgusta 2022. je upriličen multimedijalni program „Hram zlatnog lotosa\, 40 godina kasnije“\, posvećen istoimenoj knjizi Slobodana Vučkovića\, koji se nakon gotovo četiri decenije opet pojavio na barskoj sceni. Naredne dvije godine\, održane su promocije albuma i spotova\, uz mini koncerte barskih pop-rock grupa „Grimm“ i VIS „BEŽ“.   \n  \nOve godine na terasi „Dublin Puba“ biće prikazan mali filmski vremeplov\, kroz niz dokumentarnih crno-bijelih filmova nastalih šezdesetih i sedamdesetih godina. Organizator večeri pod nazivom „Barski filmski vremeplov“ je NVO Mediteran Multimedia\, a program počinje u 21 sat.
URL:https://www.barskiljetopis.me/event/barski-filmski-vremeplov/
CATEGORIES:bARS program
END:VEVENT
BEGIN:VEVENT
DTSTART;VALUE=DATE:20250807
DTEND;VALUE=DATE:20250808
DTSTAMP:20260403T203403
CREATED:20250628T090041Z
LAST-MODIFIED:20250628T090223Z
UID:15082-1754524800-1754611199@www.barskiljetopis.me
SUMMARY:„Sedam sati sunčeve svetlosti“
DESCRIPTION: POZORIŠNI PROGRAM \nČetvrtak\, 7. avgust u 21.30  \nLjetnja scena Doma kulture „Vladimir Popović Španac“ \n„Sedam sati sunčeve svetlosti“ \nTeatar na brdu \n  \nU okviru pozorišne selekcije 38 „ Barskog ljetopisa“ gostuje Teatar na brdu sa izuzetnom savremenom dramom „Sedam sati sunčeve svetlosti“\, autorke Milene Depolo\, u režiji Đurđe Tešić. \nU glavnim ulogama briljiraju četiri izuzetna glumačka imena regionalne scene: Anica Dobra\, Mina Sovtić\, Mirjana Karanović i Bojan Dimitrijević. \nOva potresna\, duhovita i životna predstava prati Sanju – ženu koju je lako prepoznati u savremenom društvu. Uvijek dostupna\, posvećena drugima\, uhvaćena između obaveza prema odrasloj ćerki\, bivšem mužu i sjenke odnosa s pokojnom majkom\, suočava se sa teškom bolešću i osjećajem samoće. Ali upravo tada počinje njeno pravo suočavanje – sa sobom\, prošlošću i onima koje voli. \nScenografiju potpisuje Vesna Popović\, kostime Marija Milekić\, dok je za originalnu muziku zadužen Vladimir Pejković. \n„Sedam sati sunčeve svetlosti“ je predstava koja na izuzetno topao i istinit način osvjetljava porodične odnose\, žensku snagu\, slabosti i bezuslovnu ljubav – kroz smijeh\, suze i sa puno iskrene emocije.
URL:https://www.barskiljetopis.me/event/sedam-sati-sunceve-svetlosti/
CATEGORIES:Pozorišni program
END:VEVENT
BEGIN:VEVENT
DTSTART;VALUE=DATE:20250809
DTEND;VALUE=DATE:20250810
DTSTAMP:20260403T203403
CREATED:20250628T093207Z
LAST-MODIFIED:20250809T083849Z
UID:15133-1754697600-1754783999@www.barskiljetopis.me
SUMMARY:Koncert dua Bulatović-Nikčević sa orkestrom
DESCRIPTION: MUZIČKI PROGRAM \nSubota\, 9. avgust u 21.30 \nLjetnja scena Stari grad Bar \nKoncert dua Bulatović-Nikčević sa orkestrom \n \nDuo gitara Srđan Bulatović i Darko Nikčević nastupiće u okviru 38. festivala „Barski ljetopis”\, donoseći publici program koji se temelji na sopstvenim autorskim kompozicijama i višedecenijskom zajedničkom radu. \nSrđan Bulatović\, doktor klasične gitare\, i Darko Nikčević\, flamenko gitarista i magistar audio tehnologije\, sarađuju više od 30 godina. Njihov muzički izraz spaja balkanske ritmove sa mediteranskim i orijentalnim uticajima\, a poznati su po izvođenju autorskih kompozicija koje se kreću između klasične\, tradicionalne\, world i savremene muzike. \nDuo je zabilježio nastupe u brojnim zemljama – od SAD-a i Rusije\, preko Velike Britanije\, Njemačke\, Španije i Francuske\, do zemalja regiona\, gdje je njihova muzika prepoznata kao autentična i stilski raznovrsna. Izdali su deset albuma\, uključujući i izdanja za međunarodnu etiketu Naxos Records. Njihova muzika dostupna je i na globalnim striming platformama poput Apple Music i Spotify\, gdje se nalazi na relevantnim plejlistama posvećenim klasičnoj gitari. \nKompozicije dua emitovane su na brojnim radio stanicama širom svijeta\, uključujući BBC Radio 3\, Hawaiʻi Public Radio i NDR Kultur\, dok su dvije njihove numere uvrštene na međunarodnu kompilaciju Comfortable Guitar\, u izdanju Naxos Japan. \nPosebno priznanje u oblasti izdavaštva dobijaju kroz saradnju sa Naxos Sheet Music Publishing\, gdje su objavljene note njihovih djela i gdje su\, kao autori\, predstavljeni na zvaničnoj kompozitorskoj stranici te izdavačke kuće – što ih svrstava među prve iz regiona koji su zastupljeni u ovom međunarodnom katalogu. \nOsim djela za duo gitaru\, autori su i većih formi\, među kojima se izdvajaju balet “Mediteran”\, te simfonijska djela “Europe Symphony” i “Fantasia concertante for two guitars and orchestra – The Secret”. \nZa svoj dosadašnji rad Bulatović i Nikčević dobitnici su Trinaestojulske nagrade\, najvišeg državnog priznanja u Crnoj Gori.
URL:https://www.barskiljetopis.me/event/koncert-dua-bulatovic-nikcevic-sa-orkestrom/
CATEGORIES:Muzički program
END:VEVENT
BEGIN:VEVENT
DTSTART;VALUE=DATE:20250810
DTEND;VALUE=DATE:20250811
DTSTAMP:20260403T203403
CREATED:20250628T232546Z
LAST-MODIFIED:20250628T232546Z
UID:15240-1754784000-1754870399@www.barskiljetopis.me
SUMMARY:Promocija knjige „Kofer za Šangri-La“ Sava Markoča
DESCRIPTION: bARS \nNedelja\, 10. avgust u 21.00 \nPlato Doma kulture „Vladimir Popović Španac“ \nPromocija knjige „Kofer za Šangri-La“ Sava Markoča \nModerator: Milun Lutovac \nSavo Markoč (Bar\, 1963) završio je Nastavnički fakultet u Nikšiću\, odsjek za Engleski jezik i književnost. Kratko je radio kao nastavnik\, dok je veći dio radnog vijeka proveo u nekoliko pomorskih agencija. Usput je istraživao. U četrdesetim je otkrio ljubav prema kamenu. U pedesetim ka pisanju kratkih priča. \nŽivi\, radi\, kleše i piše u Baru. \nPetkom ne radi. U Starom Baru je. \nPrvu knjigu\, zbirka kratkih priča „Kula od sjećanja i druge priče“\, objavljena je 2018. godine\, druga – „Priče sa zapadne strane“\, 2021. godine\, a prerađeno (skraćeno) izdanje prve knjige\, pod novim naslovom „Kula od sjećanja“ u decembru 2021. godine.  \n„Kofer za Šangri-La“ je prvi roman Sava Markoča. Objavio ga je Kulturni centar Bar\, 2024. godine.  \nMarkoč je osvojio prvo mjesto na Međunarodnom festivalu kratke književne forme\, Zaton 2023. u kategoriji „kratka priča“\, kao i drugo mjesto na konkursu Ministarstva ekonomskog razvoja za najljepšu kratku priču o Crnoj Gori\, 2023. godine.  \n*** \n„Samo pominjanje mitskog mjesta svih hipika svijeta od šezdesetih naovamo – utopijskog (dakle\, fizički nepostojećeg) mističnog kraljevstva skrivenog iza vrhova Himalaja\, u kome se\, u miru i skladu\, čuva sva mudrost čovječanstva dok ono ne bude spremno za ‘zlatno doba’ – unaprijed prejudicira da će u djelu biti riječi o tananim pulsiranjima duše i tijela za koje ne postoje svakodnevna objašnjenja\, a koje će biti namijenjeno onima što u riječima traže dublji smisao. I sve uvijeno u fino oblandu pulsirajuće nostalgije. \nI u novoj knjizi Markoč režira svoj ‘Cinema Paradiso’\, sa prečicama koje vode od Tornatorea\, Sorrentina do Antonionija… mediteranska škola\, naizgled jednostavno ali vrlo efektno se igrajući sjećanjima na protekle decenije\, događajima\, ljudima\, sa znalačkim darom da u sve utka sitne detalje koji čine život. U kolopletu nostalgičnih prizivanja nazire se emotivna priča\, u koju je autor utkao i sebe i sebi poznate likove\, kao i okruženje u kome je odrastao i sazrijevao\, od Belvedera do Pristana\, uz sve boje\, ukuse i mirise koje to dragocjeno lično svjedočanstvo o suptilnijem vremenu života i izražavanja sopstvenog nosilo u sebi.  \nGlavni junak\, u vječnom razmišljanju o potrebi odlaska u Šangri-La za koji nije siguran ni da postoji\, gotovo je stereotipan lik knjiga ovakvog tipa – nesiguran u sebe ali siguran da je drugačiji od drugih\, u grozničavom prebiranju o svrhi sopstenog postojanja (i gotovo po pravilu nepostojanja svrhe onih oko njega) i poimanju osjećaja da je njegov ‘let’ dar za koga nema objašnjenje\, te mu i nije mjesto tu gdje jeste. Zato se čitavim tokom knjige u suštini i priprema na pakovanje kofera za daleke pute\, rastajući se\, korak po korak\, sa akterima koji mu oblikuju život. Ostali likovi djela su\, reklo bi se – tipski\, compañero obješenjak\, putena krčmarica puna saosjećanja\, lokalni oriđinali…“. \n(Željko Milović) \n 
URL:https://www.barskiljetopis.me/event/promocija-knjige-kofer-za-sangri-la-sava-markoca/
CATEGORIES:bARS program
END:VEVENT
BEGIN:VEVENT
DTSTART;VALUE=DATE:20250811
DTEND;VALUE=DATE:20250812
DTSTAMP:20260403T203403
CREATED:20250628T094508Z
LAST-MODIFIED:20250628T094508Z
UID:15148-1754870400-1754956799@www.barskiljetopis.me
SUMMARY:
DESCRIPTION: LIKOVNI PROGRAM \nPonedjeljak\, 11. avgust u 21.00 \nGalerija „Velimir A. Leković“ \nIzložba crteža „Uvijek sa prirodom  (Dodiri slobode)“ \nAutorka: Dijana Lazović \nU ponedjeljak\, 11. avgusta u 21.00\, u galeriji „Velimir A. Leković“ biće otvorena izložba crteža Dijane Lazović\, pod nazivom „Uvijek sa prirodom (Dodiri slobode)”\, kojom će biti zaokružena selekcija likovnog programa 38. „Barskog ljetopisa“. \nInspirisana temama prirode\, slobode i unutrašnjih duhovnih pejzaža\, Dijana Lazović gradi autentičan vizuelni jezik u kojem se spajaju emocija i misaoni sadržaj. Kroz ciklus radova rađenih kombinovanom tehnikom (akvarel\, tuš\, akrilik)\, umjetnica istražuje transcendentalni odnos čovjeka i prirode\, stvarajući kompozicije koje odišu blagim pokretima\, fluidnošću i tihom ekspresijom. \nDijana Lazović je rođena 1984. godine na Cetinju. Diplomirala je na Akademiji likovnih umjetnosti u Milanu\, u klasi profesora Itala Bressana. Članica je Udruženja likovnih umjetnika Crne Gore od 2015. godine. Iza sebe ima više od petnaest samostalnih i brojne grupne izložbe u zemlji i inostranstvu\, a njen umjetnički rukopis prepoznat je po suptilnoj lirici crteža i kolorita. \nPublika Barskog ljetopisa biće u prilici da osjeti dodire slobode kroz prizmu savremenog crnogorskog likovnog stvaralaštva — senzibilnog\, autentičnog i duhovno inspirisanog. \nDijana Lazović \n  \nBiografija \nRođena na Cetinju 23. marta 1984. god. \nDiplomirala na Akademiji Likovnih umjetnosti u Milanu (Italija) u klasi profesora Italo Bressan. \nČlan je Udruženja likovnih umjetnika Crne Gore od 2015. godine \n  \nSamostalne izložbe \nSpomen dom Stefan M. Ljubiša\, Stari grad\, Budva\, oktobar 2010. \nJUSD ˝CRVENA KOMUNA˝\, Galerija ˝Marko K. Gregović˝\, Petrovac\, jun 2013. \nGalerija hotela ˝The Queen of Montenegro˝\, Budva\, septembar 2013. \nGradska galerija Kotor\, april 2014. \nPorto\, izložbeni prostor Upravne zgrade\, decembar 2014. \nArt gallery Sue Ryder\, Herceg Novi\, februar 2015. \nJAVA – galerija savremene umjetnosti\, Sarajevo\, maj/jun 2015. \nGalerija ”ART”\, Podgorica\, april 2016. \nGalerija Polimskog muzeja\,Berane\, jul 2016. \nBlues bar\, Podgorica\, februar 2018. \nSpomen dom \,\,Stefan Mitrov Ljubiša”\,Budva\, maj 2018. \nJU MUZEJ & GALERIJA Tivat\, avgust 2019. \nGradska galerija Kotor\, maj 2021. \nGalerijski prostor hotela CUE Podgorica\, septembar 2021. \nCKZ Ribnica\, Podgorica\, mart 2022. \nGalerija \,\,Marko K. Gregović”\, Spomen-dom \,\,Crvena komuna”\, Petrovac\, maj 2024. \nJU KULTURNI CENTAR \,\,NIKOLA ĐURKOVIĆ” KOTOR\, jul – avgust 2024. \nGrupne izložbe \nMALI FORMAT\, slike/crteži/objekti ( izbor iz savremene crnogorske likovne scene)\, JU ˝Muzeji\, galerija i biblioteka ˝ Budva\, Spomen dom Stefan M. Ljubiša\, 2013. 2014. 2015. 2016. 2017. 2018. 2021. 2022. 2023. \nKOTORSKI VIZUELNI UMJETNICI 2013. 2014. 2015.2016. Gradska Galerija Kotor \nGradska galerija Kotor – decembar 2016\, nagrada za crtež \nNarodni muzej Labin\, jun 2015. \nGalerija Flora\, Dubrovnik\, novembar 2016. \nCrnogorski likovni salon \,\,13.novembar” 2016. 2017. \nIzbor iz savremene crnogorske likovne umjetnosti ‘COMEBACK’ Grad Teatre City Budva\, Santa Marija\, Stari grad\, 2021. \nIzbor iz savremene crnogorske umjetnosti\, Lisabon 2021. \n55.HERCEGNOVSKI ZIMSKI SALON ‘Mnogolikost’\, februar – mart 2022. \nCKZ Ribnica\, Atelje ‘Stari grad’ Budva; Podgorica\, decembar – januar 2023/2024. \nFestival svjetlosti ‘ZASJAĆE PALACI’\, Kotor\, 2023\, 2024. \n  \nLikovne kolonije \nArtists in Casa\, Casa del Mare – Kamenari\, maj – jun\, 2022. \nMeđunarodna likovna kolonija\, Kaludra – Berane\, jul 2022. \nLikovna kolonija ‘Stari kameni most na Tari zagrljaj kamena i rijeke\, Mojkovac jun 2023. \nLikovna kolonija ‘Grad na Tari’\, Kolašin\, jul 2023. \nInternacionalni likovni susreti ‘Slikari Lazovići’\, Bijelo Polje\, avgust 2023. \n  \nKontakt \nMediteranska 21\, 85310 Budva\, Crna Gora \nTel: + 382 69 670 744 \nE-mail: dijanalazovic23@yahoo.it \nUvijek sa prirodom / Dodir slobode \nAko se oslonimo na paradigmu da ljubav i prijateljstvo nijesu su emocije\, već složene interakcije koje obuhvataju mnoge druge emocije\, onda ćemo lakše shvatiti suštinu slikarskog opusa Dijane Lazović. Riječ je apriorno o apstraktnim kategorijama koje pripadaju tananijim prostorima unutrašnjih sadržaja. Zapravo\, ljubav kao transcendentalni emotivni doživljaj smatra se intenzivnijom od prijateljstva i može se uzeti kao pokretač Dijaninog stvaralačkog kreda. Tako pod sloganom “ljubav sve pobjeđuje” realizuje cikluse: Skale\, Zagrljaj I\, II\, Dodiri\, posvećene njoj bliskom svijetu intime. Međutim\, ona se ne zadovoljava samo ljubavlju koja se manifestuje neposrednim i bliskim kontaktom između ljudskih bića. Dijana nas uvodi u začarani svijet prirode ciklusom radova (kombinovana tehnika: akvarel\, tuš\, akrilik) pod nazivom Uvijek sa prirodom\, sa podtekstom dodir slobode. Uvođenjem odrednice sloboda ona proširuje njen ontološki smisao koji se vezuje za bit čovjeka na sva živa bića i stvorenja koja čine jedinstvo mira kosmosa (Slobodan let\, 2022; Slobodan ples\, 2022). \nNa ovim slikama\, podstaknuta svjesnim i podsvjesnim impulsima\, Dijana prenosi emocije koje su izazvane stvarnošću i snovima. Njihovom konceptualizacijom u likovni jezik nadrealnog prosedea oslanja se na asocijacije i doživljaje koje u svojoj podsvijesti transformiše u svijet na granici realnog i imaginarnog. Ptice\, životinje\, ribe\, koje naseljavaju podmorje i zemlju\, preobratila je u fantastična bića formirana od simplegmi ljudskih i životinjskih tijela ili kao slobodne forme koje levitiraju u međuprostoru / limbu. Međutim\, vidljivi i nevidljivi dodiri (Dodir iz zemlje\, 2021; Dodiri negdje u dubini\, 2022) kojima ih povezuje su nešto što se može osjetiti unutrašnjim čulima\, jer predstava je zapravo varka\, istina se krije negdje u nekim nedosanjanim prostorima (Mirisi i dodiri planine\, 2021; Pod mjesečinom\, 2021). \nDodiri kojim povezuje forme različitog porijekla u njenom slikarskom djelu su tankoćutni i stvaraju muzički intoniranu atmosferu (Slobodan ples\, 2022)\, atmosferu milozvučnih melodija. Zapravo\, svoje vizije preobražene stvarnosti dočarava harmoničnim međuodnosom formi fantastičnih bića; crtežom koji u njenom likovnom djelu predstavlja primarni element fenomenološkog sloja slike; koloristički svedenim tonovima koji se pastuoznom finoćom pretapaju jedan u drugi i kompozicijskim strukturama koje su majstorski svedene na bitno\, bez obzira na složen predmetni repertoar koji sadrži realne\, asocijativne i apstraktne forme različitog organskog i neorganskog porijekla. Transformisana ljudska i životinjska obličja kojima definiše svoj antropomorfni bestijarij ne predstavljaju samo figure – forme povezane osjećanjima ljubavi – dodira duha i tijela\, već izražavaju i prelijev različitih emocija kao refleksije unutrašnjih stanja: ljutnju\, bijes\, tugu\, radoznalost\, gordost… Motiv koji ih objedinjava ima semantičko značenje u kontekstu lične i univerzalne mitologije. Riječ je o ptici koja predstavlja simbol slobode koji se u njenom djelu poistovjećuje sa dodirom\, a dodir je istovremeno i fikcija i stvarnost. \nDijanine slike\, pored kompleksnih figuralnih predstava\, nijesu izgubile jasnoću i nemaju anegdotski karakter. Ikonografiju nemogućeg postigla je pročišćenim\, jasnim elementima likovnog jezika. Prateći ritmove pokreta ona objedinjuje oblike u koherentne forme u čijoj likovnoj interpretaciji pušta mašti na volju do granice u kojima njena vizija ne gubi vezu sa stvarnošću. \nSlikarski svijet Dijane Lazović suočavanjem Utopije i Stvarnosti metaforički ukazuje na sve veću potrebu savremenog društva za bliskošću\, ljubavlju\, prijateljstvom\, sa kojima nas umjetnica suočava na nenametljiv i suptilan način. \nLjiljana Zeković\nistoričarka umjetnosti \n \n 
URL:https://www.barskiljetopis.me/event/15148/
CATEGORIES:Likovni program
END:VEVENT
BEGIN:VEVENT
DTSTART;VALUE=DATE:20250812
DTEND;VALUE=DATE:20250813
DTSTAMP:20260403T203403
CREATED:20250628T085017Z
LAST-MODIFIED:20250628T085017Z
UID:15055-1754956800-1755043199@www.barskiljetopis.me
SUMMARY:„Princeza Ksenija od Crne Gore – Izgnanička tugovanka iz doma Petrovića“
DESCRIPTION: POZORIŠNI PROGRAM \nUtorak\, 12. avgust u 21.30 \nLjetnja scena Doma kulture „Vladimir Popović Španac“ \n„Princeza Ksenija od Crne Gore – Izgnanička tugovanka iz doma Petrovića“ \nCNP \n  \nU okviru 38. izdanja festivala „Barski ljetopis“ na Ljetnjoj sceni Doma kulture „Vladimir Popović Španac“ biće izvedena predstava „Princeza Ksenija od Crne Gore – Izgnanička tugovanka iz doma Petrovića“ u produkciji Crnogorskog narodnog pozorišta. \nOva predstava\, prema tekstu i u režiji Radmile Vojvodić\, jedna je od najizvođenijih u istoriji crnogorskog pozorišta. Premijerno izvedena 1994. godine u Zetskom domu na Cetinju\, a u obnovljenom CNP-u premijerno izvedena 1997\, od tada je igrana više od 150 puta\, stekavši status kultne drame. Predstava istražuje istorijsko pamćenje kroz snažne emocije i odnose između scene i publike. \nUloge tumače Varja Đukić\, Ana Vučković\, Dejan Ivanić\, Izudin Bajrović\, Gorana Marković\, Aleksandar Radulović\, Jelena Laban\, Slobodan Marunović\, Dušan Kovačević\, Nada Vukčević i Lazar Đurđević. \nDramaturg predstave je Božo Koprivica\, dok su kostimografija\, scenografija i muzika delo Borisa Čakširana\, Marije Kalabić i Žarka Mirkovića. \n\n			\n				\n			\n				\n				COPYRIGHT_DUSKO_MILJANIC_MONTENEGRO_\n				\n			\n				\n			\n				\n				COPYRIGHT_DUSKO_MILJANIC_MONTENEGRO_\n				\n			\n				\n			\n				\n				COPYRIGHT_DUSKO_MILJANIC_MONTENEGRO_\n				\n			\n				\n			\n				\n				COPYRIGHT_DUSKO_MILJANIC_MONTENEGRO_\n				\n			\n				\n			\n				\n				COPYRIGHT_DUSKO_MILJANIC_MONTENEGRO_\n				\n			\n				\n			\n				\n				COPYRIGHT_DUSKO_MILJANIC_MONTENEGRO_\n				\n			\n				\n			\n				\n				COPYRIGHT_DUSKO_MILJANIC_MONTENEGRO_\n				\n			\n				\n			\n				\n				COPYRIGHT_DUSKO_MILJANIC_MONTENEGRO_\n				\n			\n				\n			\n				\n				COPYRIGHT_DUSKO_MILJANIC_MONTENEGRO_\n				\n			\n				\n			\n				\n				COPYRIGHT_DUSKO_MILJANIC_MONTENEGRO_\n				\n			\n				\n			\n				\n				COPYRIGHT_DUSKO_MILJANIC_MONTENEGRO_\n				\n			\n				\n			\n				\n				COPYRIGHT_DUSKO_MILJANIC_MONTENEGRO_\n				\n			\n				\n			\n				\n				COPYRIGHT_DUSKO_MILJANIC_MONTENEGRO_\n				\n			\n				\n			\n				\n				COPYRIGHT_DUSKO_MILJANIC_MONTENEGRO_
URL:https://www.barskiljetopis.me/event/princeza-ksenija-od-crne-gore-izgnanicka-tugovanka-iz-doma-petrovica/
CATEGORIES:Pozorišni program
END:VEVENT
END:VCALENDAR