BEGIN:VCALENDAR
VERSION:2.0
PRODID:-//Barski ljetopis - ECPv6.5.1.6//NONSGML v1.0//EN
CALSCALE:GREGORIAN
METHOD:PUBLISH
X-WR-CALNAME:Barski ljetopis
X-ORIGINAL-URL:https://www.barskiljetopis.me
X-WR-CALDESC:Events for Barski ljetopis
REFRESH-INTERVAL;VALUE=DURATION:PT1H
X-Robots-Tag:noindex
X-PUBLISHED-TTL:PT1H
BEGIN:VTIMEZONE
TZID:UTC
BEGIN:STANDARD
TZOFFSETFROM:+0000
TZOFFSETTO:+0000
TZNAME:UTC
DTSTART:20200101T000000
END:STANDARD
END:VTIMEZONE
BEGIN:VEVENT
DTSTART;TZID=UTC:20200923T210000
DTEND;TZID=UTC:20200923T210000
DTSTAMP:20260403T210249
CREATED:20200903T111922Z
LAST-MODIFIED:20200922T201347Z
UID:11149-1600894800-1600894800@www.barskiljetopis.me
SUMMARY:BIG BEND \,\,VASA PAVIĆ“ \, džez koncert
DESCRIPTION:\,\,VASA PAVIĆ“ BIG BEND \nProgram: \n\nWelcome to the jungle\, comp. by Guns ‘n Roses\, arr. by Paul Murtha\nThink!\, comp. by Aretha Franklin and Ted White\, arr. by Paul Murtha\nUptown funk!\, comp. by Bruno Mars and Mark Ronson\, arr. by Paul Murtha\nEverybody needs somebody to love\, comp. by Blues Brothers\, Bert Berns\, Gery Wexler and Soloman Burke\nCrazy train\, comp. Ozzy Osbourne\, arr. Paul Murtha\nHit the road Jack\, comp. Ray Charles\, arr. Mike Lewis\nMambo no. 5\, comp. Damaso Perez Prado\, arr. Jay Bocook\nHorse\, comp. Jesse James\, arr. Paul Murtha\nGimme some lovin’\, comp. Steve Winwood\, Muff Winwood\, Spencer Davis\, arr. Roger Holmes\nAin’t no sunshine\, comp. Bill Withers\, arr. Rick Stitzel\nMercy\, mercy\, mercy\, comp. Josef Lawinul\, arr. Buddy Rich\n\nProgram je u trajanju od sat vremena. \nUčesnici:  \n\n\nFlaute: Jelena Strunjaš\, Milena Konatar\nKlarinet: Milena Kankaraš\nAlt saksofon: Stefan Pavićević\nTenor saksofon: Milutin Barbul\nHorna: Maša Tulić\nTrube: Sava Rajković\, Sara Lakičević\, Bojan Drobnjak\nTromboni: Meša Kerović\, Dario Maršić\nKlavijatura: Enes Tahirović\nBas gitara: Milorad Šule Jovović\nBubanj: Slaven Ljujić
URL:https://www.barskiljetopis.me/event/vasa-pavic-big-bend-dzez-koncert/
LOCATION:Plato ispred Dvorca kralja Nikole
CATEGORIES:Muzički program
ORGANIZER;CN="JP Kulturni centar Bar":MAILTO:pr@barskiljetopis.me
END:VEVENT
BEGIN:VEVENT
DTSTART;TZID=UTC:20200922T210000
DTEND;TZID=UTC:20200922T210000
DTSTAMP:20260403T210249
CREATED:20200903T134916Z
LAST-MODIFIED:20200903T134916Z
UID:11342-1600808400-1600808400@www.barskiljetopis.me
SUMMARY:Dom Jevrema Grujića: "DVE ŽENE I JEDAN RAT"\, režija: Alek Conić
DESCRIPTION:  \nDom Jevrema Grujića \nJelena Kajgo \n“DVE ŽENE I JEDAN RAT” \nRežija: Alek Conić \nUloge: Marija Bergam i Vjera Mujović \n  \nO predstavi:  \nOvo je predstava o prijateljskom odnosu dva naroda\, srpskog i američkog tokom Velikog rata\, najkritičnijeg perioda istorije ove zemlje\, a koja se ogleda kroz sudbinu dveju žena\, koje su višegodišnjim\, strastvenim zalaganjem za Srbiju širile diplomatsku misiju širom sveta. \nJedna je Amerikanka – Mabel Danlop Gordon Grujić\, udata za srpskog diplomatu\, Slavka Grujića\, a druga Srpkinja – Jelena Lozanić\, kasnije udata za najvećeg američkog dobrotvora srpskog naroda Džona Frotingama. Obje imaju dvije domovine- Srbiju i Ameriku. One su pravi primer zaboravljenih srpskih heroina\, potisnute u tišinu i zaborav. \nSubine i zaboravljene priče dve nepokolebljive i odvažne dobrotvorke naroda – Mabel i Jelene\, vjerno će dočarati glumice Vjera Mujović u ulozi Mabel Grujić i Marija Bergam kao Jelena Lozanić. U ulozi batlera Džejmsa\, igra Petar Milićević. Predstava je rađena po tekstu Jelene Kajgo i u režiji Aleka Conića. \nZbog svog snažnog humanitarnog rada\, Mabel Grujić\, je svjetska štampa prozvala srpskom Jovankom Orleankom. Prepričavalo se kako je okupila i ujedinila američke dame iz visokog društva da pletu vunene čarape za srpske vojnike na frontu i sa svojim usvojenim narodom prešla Albaniju\, tokom čega je zauvek izgubila šansu za potomstvom. Zajedno sa Mihajlom Pupinom gradila je domove za napuštenu srpsku siročad i mobilisala američke lekare da dođu u Srbiju i pomažu svojim kolegama u bolnicama. Njenom predavanju o stradanju srpskog naroda na Univerzitetu Prinston prisustvovalo je preko 4 000 studenata\, kao i tadašnji predsednik Univerziteta – Vudro Vilson\, koji postaje njen veliki prijatelj. Jedna od najvećih zasluga ovog srpsko-američkog para\, Mabel i Slavka Grujića\, jeste animacija Karnegi fondacije da uputi novac – tadašnjih 100 000 dolara\, za izgradnju Univerzitetske biblioteke u Beogradu\, što će ostati jedan od njihovih najvećih doprinosa. \nSa druge strane – Jelena Lozanić\, ćerka prvog rektora beogradskog univerziteta\, Sime Lozanića bila je veliki borac za ženska prava\, a tokom rata dobrovoljna bolničarka koja se brinula o ratnoj siročadi. Kao predstavnica jugoslovenskog Crvenog krsta\, tokom rata\, od 1915. do 1920. godine\, odlazi u veliku humanitarnu misiju u Ameriku gde sakuplja novac za srpsku vojsku i iznemogao narod. Poput Mabel i ona je pokretala radionice u kojima su Amerikanke i Kanađanke šile zavoje i odeću za srpske vojnike\, gostovala na brojnim univerzitetima i držala predavanja širom Amerike. Upravo tamo upoznaje svoju najveću ljubav – Džona Frotingama\, koji je već uveliko zaražen ljubavlju prema Srbiji u kojoj je proveo najlepše godine tokom kojih je othranio preko 600 dece iz Vranja i okoline. \nO reditelju:  \nAleksandar Conić je producent\, reditelj i scenarista sa višedecenijskim iskustvom u radu na filmu i televiziji na tržištima Amerike\, Indije i Evrope. Kao stipendista kanadske Akademije za film\, diplomirao je režiju i filmsku produkciju u Torontu. Nakon 10 godina provedenih u Kanadi\, vraća se u Beograd gde osniva jednu od najuspešnijih produkcijskih kuća  “Clockwork Film Production”. \nU Srbiji je producirao internacionalna filmska ostvarenja koje je videlo preko 100 miliona gledalaca širom sveta. Posebno je posvećen promociji nacionalne filmske industrije u svetu. \nKoproducent je filma “Questi Giorni”koji je ušao u zvaničnu selekciju Filmskog festivala u Veneciji. Režirao i producirao više desetina marketinških kampanja\, TV reklama i emisija\, kratkih i dugometražnih igranih filmova u Evropi i Severnoj Americi. Autor je nagrađivanih scenarija\, među kojima je i scenario za film “Dodir” koji je prikazan na nekoliko najprestižnijih svetskih festivala. \nDugogodišnje iskustvo u radu u kreativnoj industriji\, prenosi i na angažovanje u promociji kulturnog nasleđa\, kao osnivač Muzeja istorije\, umetnosti i diplomatije “Doma Jevrema Grujića”. Član je UO Filmskog centra Srbije\, Srpske filmske asocijacije i potpredsednik Nacionalnog udruženja istorijskih kuća Evrope.
URL:https://www.barskiljetopis.me/event/dom-jevrema-grujica-dve-zene-i-jedan-rat-rezija-alek-conic/
LOCATION:Stari Bar – amfiteatar
CATEGORIES:Pozorišni program
ORGANIZER;CN="JP Kulturni centar Bar":MAILTO:pr@barskiljetopis.me
END:VEVENT
BEGIN:VEVENT
DTSTART;TZID=UTC:20200921T210000
DTEND;TZID=UTC:20200921T210000
DTSTAMP:20260403T210249
CREATED:20200903T111959Z
LAST-MODIFIED:20200920T202903Z
UID:11165-1600722000-1600722000@www.barskiljetopis.me
SUMMARY:BRANKO JANJUŠEVIĆ: „TIRANIN“\, roman
DESCRIPTION:BRANKO JANJUŠEVIĆ: „TIRANIN“\, ROMAN \nModerator: Miroslav Jovanović Timotijev \nPrethodnim romanom „Ovako“\, koji je 1984. bio u najužem izboru za NIN-ovu nagradu\, Branko Janjušević je izazvao veliku pažnju\, crnogorske i kulturne javnosti ondašnje zajedničke države. \nNjegov drugi roman „Tiranin“ (2020) počinje: „Ostavi ovu knjigu\, nemoj da me mučiš…“ Autor ukida distancu\, ulazi u direktan konflikt sa čitaocem tražeći od njega da odustane\, jer svako čitanje je muka za autora\, neizvjesnost da li će ovaj naći ključ za razumijevanje knjige. \nPjesnik Radomir Uljarević ističe da je „Tiranin“: \n„viteški roman koji ima veze sa donkihotovskom borbom sa vjetrenjačama\, sa svim silama ovoga svijeta koje su se okrenule protiv čovjeka\, i koje žele da čovjeka unize\, da ga svedu na egzistencijalnu ništicu…“ \nSam autor o romanu kaže sljedeće:\n„Ovo je pokušaj da izvučem iz sebe neke riječi što su se smjestile u mojoj unutrašnjosti i traže da se izvuku\, ali je veliko pitanje da li su te riječi baš ove što sam ih napisao\, pa ću početi iznova\, opet ću da pišem i nikako neću doznati da li sam izgovorio ono što u meni traži da bude izgovoreno.“
URL:https://www.barskiljetopis.me/event/branko-janjusevic-tiranin-roman/
LOCATION:Plato ispred Dvorca kralja Nikole
CATEGORIES:Književni program
ORGANIZER;CN="JP Kulturni centar Bar":MAILTO:pr@barskiljetopis.me
END:VEVENT
BEGIN:VEVENT
DTSTART;TZID=UTC:20200920T210000
DTEND;TZID=UTC:20200920T210000
DTSTAMP:20260403T210249
CREATED:20200903T145757Z
LAST-MODIFIED:20200920T150315Z
UID:11355-1600635600-1600635600@www.barskiljetopis.me
SUMMARY:VEČE KLAPA: "ALATA" i "LANTERNA"
DESCRIPTION:VEČE KLAPA: ženska klapa “Alata” i muška klapa “Lanterna” \n  \nMuška klapa”Lanterna” \nProgram: \n\nVela luka\nDa te mogu pismom zvati\nNeprolazna\nMeni ne more biti\nA kad mi dođeš ti\nLipa moja\nOprosti\nMoj lipi anđele\nKonoba\nSve još miriše na nju\n\nKvartet “Lanterna” je osnovan u septembru 2015\, sa namjerom da pjesme koje izvodi u a capella verziji\, budu propraćene sa dvije gitare\, koje na jedan\, poseban način\, daju drugačiji zvuk. Kvartet čine pjevači iz klape ASSA VOCE\, koja predstavlja jednu od najboljih klapa Crne Gore\, što potvrđuju brojni nastupi i nagrade. \n\nIlija Dapčević\, vokal\nMirko Nenezić\, vokal i gitara\nNebojša Maliković\, vokal\nŠašić Srđan\, vokal i gitara\n\n  \nKvartet često nastupa van granica Crne Gore\, pa je do sada nastupao u Bosni i Hercegovini\, Hrvatskoj\, Sloveniji\, Nemačkoj i Češkoj \nU svom repertoaru kvartet gaji onu muziku koja se može lijepo aranžirati za glasove\, jer članovi imaju dosta iskustva u pjevanju a capella. Večeri uz ovaj kvartet se pamte po dobrom raspoloženju\, divnoj i toploj atmosferi\, čemu u mnogome doprinosi i sam repertoar\, u kome prednjači klapska muzika\, narodna i zabavna muzika iz svih krajeva bivše Jugoslavije\, evergrin muzika\, kao i moderna zabavna muzika. \n  \nŽenska klapa “ALATA” \nProgram: \n\nHoda\, hoda\nProđoh kroz goru\nĐevojka je zelen bor sadila\nBentbaša\nCrnogorski splet\nCirik tica\nCrnom Gorom\nDalmatinski splet\nReci joj bijeli galebe\nVozila se barka\nJo da znaš\nVjeruj u ljubav\nTriba dušu vidit\n\n“Alata” je nastala 2005. godine. Naziv klape kao i sastav vremenom su se mijenjali. Članice klape se profesionalno bave muzikom i njeguju lijepo pjevanje što rezultira odličnim prijemom kod publike i stalnim pozivima za mnoga gostovanja. Na repertoaru ove klape se nalaze kompozicije raznih stilova\, od izvornih\, preko evergreena\, domaćih i stranih pjesama\, duhovne\, zabavne\, primorske kao i klapske muzike. \nČlanice klape su redovne učesnice naših festivala i osvajaju brojne nagrade kako stručnog tako i žirija publike. \nKlapu čine: \n\nZoja Đurović (umjetnički vođa)\nVildana Šašić\nZorana Latković\nBojana Nenezić\nIvana Pekić\nNataša Jovović
URL:https://www.barskiljetopis.me/event/vece-klapa-alata-i-lanterna/
LOCATION:Plato ispred Dvorca kralja Nikole
CATEGORIES:Muzički program
ORGANIZER;CN="JP Kulturni centar Bar":MAILTO:pr@barskiljetopis.me
END:VEVENT
BEGIN:VEVENT
DTSTART;TZID=UTC:20200919T210000
DTEND;TZID=UTC:20200919T210000
DTSTAMP:20260403T210249
CREATED:20200903T112228Z
LAST-MODIFIED:20200903T151434Z
UID:11261-1600549200-1600549200@www.barskiljetopis.me
SUMMARY:Gala teatar: „SAMO JEDNA ŽENA“\, tragikomedija (monodrama)\, režija: Đuro Roić
DESCRIPTION:Gala teatar \nDario Foa i Franca Rame \n„SAMO JEDNA ŽENA“ – tragikomedija (monodrama) \nRežija i prevod: Đuro Roić \nIgra: Matija Prskalo \n**Prema monologu „Sve\, kuća\, postelja i crkva i druge priče“ iz „Dvadeset pet monologa za ženu“ Franca Rame\, Daria Foa i Jakopa Foa \n  \nO PREDSTAVI: \nJe li između neka četiri zida zaista onako kako se na prvi pogled čini? Koliko truda i energije ulažemo da se zapravo\, dobro prikrijemo\, maskiramo\, pripremimo za vanjski svijet? Koliko poznajemo ljude koje\nsvaki dan viđamo? I koliko nas oni uopšte zanimaju?\nMaria naivno ali na duhovit\, komičan način\, progovara o svojoj\nsvakodnevnici\, ljubavi i nezadovoljstvu s kojima se stalno susreće. Ali\nkoliko joj snage još preostaje da se smije samoj sebi u lice? Koliko\nstrpljivosti\, posvećenosti\, čak pokornosti?!\nPrepoznajemo u njenoj priči kolotečinu u koju ponekad neprimjetno i\nsami upadnemo kao u živo blato i koja nas odvodi sve dalje od nas\nsamih. Kako to Marija podnosi\, kako se nosi sa svim ulogama koje su je\nkako ona kaže —dopale— i kako ih na koncu rješava? Možemo li je\nrazumjeti? \nO autorima: \nDario Fo\, Franca Rame i njihov sin Jakopo Fo su i porodica i umjetnička družina. Sve troje su glumci\, pisci i muzičari. Dario FO je dobitnik Nobelove nagrade za književnost 1997. godine. Porodica Fo i njihov teatar su pokretači društvenih akcija i humanitarnih poduhvata. Cijela Nobelova nagrada otišla je na pomoć onima kojima je potrebna\, ali ne izdaleka\, već živom aktivnošću i susretom sa ljudima. Osim glume\, režije\, pisanja\, Dario Fo se bavi i slikanjem\, scenografijom I kostimografijom. \nFranca Rame\, supruga Daria Foa\, bila je sjajna glumica\, dramaturškinja\, ali i italijanska političarka. \nJakopo Fo\, njihov sin\, pisac je\, glumac\, režiser\, crtač stripova i italijanski aktivista. \nO reditelju: \nĐuro Roić je rođen u Splitu 17. januara 1953. godine. Glumac je u Zagrebačkom kazalištu lutaka\, režiser\, pisac\, slikar i prevodilac. Svoje oduševljenje radom i djelima Daria Foe i France Rame gaji još od djetinjstva. \nO glumici: \nMatija Prskalo je poznata filmska\, televizijska i pozorišna glumica. Ostvarila je uloge u brojnim filmovima\, TV serijama i predstavama\, a ulogom Marie u predstavi „Samo jedna žena“ prvi put se okušava i u monodrami. \n 
URL:https://www.barskiljetopis.me/event/gala-teatar-samo-jedna-zena-tragikomedija-monodrama-rezija-djuro-roic/
LOCATION:Stari Bar – amfiteatar
CATEGORIES:Pozorišni program
ORGANIZER;CN="JP Kulturni centar Bar":MAILTO:pr@barskiljetopis.me
END:VEVENT
BEGIN:VEVENT
DTSTART;TZID=UTC:20200918T210000
DTEND;TZID=UTC:20200918T210000
DTSTAMP:20260403T210249
CREATED:20200903T141504Z
LAST-MODIFIED:20200904T081806Z
UID:11348-1600462800-1600462800@www.barskiljetopis.me
SUMMARY:Goran Pejović Gula: "LET PLAVOG SAFIRA"\, roman
DESCRIPTION:GORAN PEJOVIĆ GULA: “LET PLAVOG SAFIRA”\, roman \nModerator: Milan Vujović \n  \nO autoru:  \nGoran Pejović Gula je pjevač\, kompozitor i tekstopisac. Vođa je kultne grupe “Katapult”\, sa kojom je do sada snimio deset albuma. \nRoman”Let plavog safira” je njegov književni prvijenac. \nO djelu:  \nGlavni junak ove urbane\, opore i povremeno duhovite priče je muzičar Zoran Popović\, sa umjetničkim imenom Džoni Kontra\, kojeg Gula opisuje kao cinika\, egomanijaka\, kompleksaša\, prljavog jezika\, jednosmjernog\, bez imalo ljubavi i svjetlosti\, rođenog za život u tunelu Sozina. Njegov alter ego je Džoni Polupjesnik\, sanjar\, nezrelo dijete koje se raduje životu\, ljudima\, proljeću\, sitnicama koje mogu srećom da osvijetle taj mračni tunel. Sve vrijeme u ovom pitkom romanu pisanom svakim damarom Guline pjesničke duše\, “ratuju” dva Džonija\, s tim da je Džoni Kontra uvijek za korak ispred. Svi su prinuđeni da mu se prilagođavaju\, pa i njegovo drugo ja ili da dignu ruke od njega. Radnja romana smještena je u Baru 2000. godine\, a Gula je poglavlja vješto povezao svojim stihovima. U knjizi je sedam pjesama\, od “Crna Goro” do “Ja moram da živim s tim”. \n  \nRiječ kritike:  \n“Želja da se zaviri u dušu čovjeka koji  je  na svojevrstan način obilježio kulturnu scenu Bara i Crne Gore\, sigurna sam da će mnogima biti podsticaj da požele ovo zaista po mnogo čemu drugačije štivo. \nOno u što sam više nego sigurna nikoga ne može ostaviti ravnodušnim” \nJasenka Lalović\, književnica
URL:https://www.barskiljetopis.me/event/goran-pejovic-gula-let-plavog-safira-roman/
LOCATION:Plato ispred Dvorca kralja Nikole
CATEGORIES:Književni program
ORGANIZER;CN="JP Kulturni centar Bar":MAILTO:pr@barskiljetopis.me
END:VEVENT
BEGIN:VEVENT
DTSTART;TZID=UTC:20200918T200000
DTEND;TZID=UTC:20200918T200000
DTSTAMP:20260403T210249
CREATED:20200903T130118Z
LAST-MODIFIED:20200903T130118Z
UID:11333-1600459200-1600459200@www.barskiljetopis.me
SUMMARY:„E.T. VANZEMALJAC“ \, režija: Stiven Spilberg
DESCRIPTION:„E.T. VANZEMALJAC“ \nRežija: Stiven Spilberg \n„E.T. vanzemaljac“ je film koji govori o neobičnom prijateljstvu dječaka i vanzemaljca E.T.-a Naime\, za vrijeme posjete Zemlji\, grupa vanzemaljaca bude slučajno otkrivena od strane ljudi. U toj panici\, pridošlice na Zemlju pobjegnu u svoj brod i napuste Zemlju\, ali\, zaboravili su na malenog vanzemaljca\, koji se tada nađe posve sam\, ostavljen\, na njemu nepoznatoj planeti\, daleko od svoje kuće. Na svu sreću\, on ubrzo nađe prijatelja i srodnu dušu u desetogodišnjem Eliotu\, koji ga je slučajno otkrio tražeći hranu. Eliot se nakon početnog straha približi vanzemaljcu i ostvari prvi kontakt. Nakon što je uvidio da je vanzemaljac krhko biće kojem treba pomoć\, Eliot ga prihvati kao svog prijatelja i odluči ga nazvati I.T. Maleni. \nUloge: Henri Tomas\, Di Volas\, Robert MekNoton\, Dru Barimor i Piter Kojoti.
URL:https://www.barskiljetopis.me/event/e-t-vanzemaljac-rezija-stiven-spilberg/
LOCATION:Ljetnja pozornica Doma kulture
CATEGORIES:bARS program
ORGANIZER;CN="JP Kulturni centar Bar":MAILTO:pr@barskiljetopis.me
END:VEVENT
BEGIN:VEVENT
DTSTART;TZID=UTC:20200917T210000
DTEND;TZID=UTC:20200917T210000
DTSTAMP:20260403T210249
CREATED:20200903T112428Z
LAST-MODIFIED:20200906T071830Z
UID:11169-1600376400-1600376400@www.barskiljetopis.me
SUMMARY:MILICA MIMA VUKMANOVIĆ\, autorsko pjesničko veče
DESCRIPTION:MILICA MIMA VUKMANOVIĆ\, AUTORSKO VEČE \nModeratorka: Ana Pejović \n \nO autorki:  \nMilica Mima Vukmanović rođena je u Baru 19. oktobra 1956. godine. \nObjavila je nekoliko knjiga poezije: „Sveti grijeh“ (1990 – SPR-Titograd)\, „Itija“ (1993 – Grafopublik\, Beograd)\, „Plač vinskog mjeseca“ (1994 – Unireks\, Beograd)\, „Itija rukopis iz sna“ (2019 – JP Kulturni centar Bar\, Nove i izabrane pjesme). \nNjena poezija je zastupljena u mnogim zbornicima\, izborima i u tri antologije: „Snevne Evine kćeri“\, „Antologija pjesama o vinu“ i „Antologija pjesama o maslini“. \nPoezija joj je prevođena na ruski\, rumunski\, makedonski\, slovenački\, engleski i italijanski jezik. \nMilica Vukmanović je učesnica mnogih književnih festivala u Crnoj Gori i regionu\, a njeno stvaralaštvo je nagrađeno brojnim priznanjima. \n  \n„ITIJA RUKOPIS IZ SNA“ – knjiga poezije \nRiječ kritike:  \n…„Polazeći od samog naslova kao simboličnog paralelizma neba i zemlje\, sintagmatske složenice koja upućuje na spoj duha i tijela\, na spoj dva tijela\, na spoj lica i naličja\, lica i predjela kojima putuje njegov duhovni konstituent\, zbirka poezije Milice Vukmanović „Itija rukopis iz sna“ otvara jedno nepregledno polje asocijativnih nizova u čijoj simbolici prepoznajemo i sopstvenu drugost\, onostrani egzistencijalni actus (bitak) koji je Frojd nazvao ID a njegova psihoanaliza ga okarakterisala kao „podsvjesno“. Upravo iz tog asketski ogoljenog predjela duše\, iz esencijalne nutrine složenih psihičkih procesa\, umjetnički libido pjesnikinje Vukmanović započinje svoj suptilni ples zavodeći veličanstvenim metaforama i različitim tematskim inscenacijama kako podijum pjesme\, tako i hronotop trajanja sa svim svojim bremenitim oscilacijama emocije\, vođene prvenstveno snagom ljubavi\, tom bezrezervno poklonjenom istinom\, o sebi ponuđenoj\, o sebi predatoj\, o sebi rezigniranoj\, lucidnoj\, razigranoj i pomalo izgubljenoj… \n…Ovo\, do sada napisano\, predstavlja samo minoran osvrt na poetiku Milice Vukmanović jer nije pjesma ono što pročitate\, pjesma je ono što u vama propjeva kada zatvorite oči\, za tren ili vječnost\, svejedno. \nOva zbirka poezije ima tu moć. Pročitajte\, zatvorite oči i oslušnite vječnost u vama. \nmr Ana Pejović
URL:https://www.barskiljetopis.me/event/milica-m-vukmanovic-autorsko-pjesnicko-vece/
LOCATION:Plato ispred Dvorca kralja Nikole
CATEGORIES:Književni program
ORGANIZER;CN="JP Kulturni centar Bar":MAILTO:pr@barskiljetopis.me
END:VEVENT
BEGIN:VEVENT
DTSTART;TZID=UTC:20200916T210000
DTEND;TZID=UTC:20200916T210000
DTSTAMP:20260403T210249
CREATED:20200903T112444Z
LAST-MODIFIED:20200914T194744Z
UID:11151-1600290000-1600290000@www.barskiljetopis.me
SUMMARY:DUO DUENDE\, gitarski duo: Aleksandra Vujačić i Ivana Cikić
DESCRIPTION:DUO DUENDE\, GITARSKI DUO \nIVANA CIKIĆ i ALEKSANDRA VUJAČIĆ \n \nProgram: \n\nAlbeniz: Mallorca\, barcarola Op.202\nGranados: – Danza Espanola No.2- “Oriental”\n                   – Danza Espanola No.5 – “Andaluza”\nTarrega: Recuerdos de la Alhambra\nGismonti: Aqua y vinho\nBeilinson: -Cambio de context\n                      -Aqua\n                      -Milonga del 30\nPiazzolla: Lo que vendra\n\nKao gitarski duo “Duende“ oformljen 2019. godine\, Aleksandra i Ivana su bile dio projekta „Music in Sunset“ u organizaciji Porto Montenegra u Tivtu. Izvode djela nekih od najznačajnijih kompozitora gitarske literature među kojima su: F. Tarrega\, I. Albenis\, E. Gismonti\, A. Piazzolla\, kao i kompozicije F. Beilinsona\, istaknutog argentinskog gitariste i kompozitora XXI vijeka. \n  \nAleksandra Vujačić \nAleksandra Vujačić je rođena 29.05.1993. na Cetinju. Osnovnu školu „Drago Milović“ završava sa titulom „Đak generacije“ dok paralelno pohađa školu za osnovno muzičko obrazovanje u Tivtu. Zatim upisuje srednju muzičku školu „Vida Matjan“ u Kotoru kao vanredan učenik u klasi prof. Danijela Cerovića. Uz to završava i gimnaziju „Mladost“ u Tivtu kao jedan od najboljih učenika te škole i osvaja nagradu „Luča“. Visoko obrazovanje stiče na Muzičkoj akademiji na Cetinju takođe u klasi prof. Danijela Cerovića i na konzervatorijumu „Giuseppe Tartini“ u Trstu (Italija) u klasi prof. Sandra Torlontana. \nOsvajala je brojne nagrade na takmičenjima u zemlji i regionu među kojima se izdvajaju „Daleki akordi Jadrana“ u Splitu; „Niksic Guitar Fest“\, gdje je osvojila prvo mjesto (2010); Međunarodno takmičenje mladih gitarista u Tivtu\, kao i mnoge nagrade na republičkom takmičenju u kategorijama: solo gitara i kamerni sastavi. \nAleksandra je bila učesnik brojnih festivala gitare od kojih je najpoznatiji „Koblenz Guitar Fest“ (2015)\, Gitaristička radionica i natjecanje u Grožnjanu\, „International Guitar fest“ u Novom Sadu\, a usavršavala se na masterklasima kod najpoznatijih gitarista današnjice i vrsnih predavača među kojima su G. Krivokapić\, M. Dilla\, G. Bianco\, A. Desiderio\, H. Kappel\, I. Romer\, R. Gallen itd. \nPedagogijom se bavi već šest godina. Trenutno je zaposlena kao profesor gitare u osnovnim muzičkim školama u Baru i Tivtu. \nIvana Cikić \nRođena 1989. godine u Baru (Crna Gora)\, gdje je završila nižu muzičku školu na klasičnoj gitari u klasi prof. Ranka Opančine. Dalje školovanje i BA studije nastavila je u Podgorici i na Muzičkoj akademiji u Cetinju u klasi prof. Srđana Bulatovića. Četvrtu godinu studija i master pohađala je i sa maksimalnim uspjehom završila na Fakultetu muzičkih umetnosti u Beogradu kod prof. Vere Ogrizović. \nU toku školovanja i muzičkog usavršavanja\, više puta je osvajala prve nagrade kao solista i u kamernim sastavima\, na domaćim i međunarodnim festivalima: „Guitar Art Festival“ u Beogradu\, „Guitar Art Summer Fest“ u Herceg Novom\, „Naissus Guitar Fest“\, „Niksic Guitar Fest“\, „International Guitar Festival“ u Leskovcu… Pohađajući seminare usavršavala se kod eminentnih profesora: J. L. Martineza\, C. Domeniconija\, N. Koshkina\, D. Azabagića\, E. Karamazova\, Z. Dukića i drugih. \nSolističkim koncertima i koncertima kamerne muzike više puta se uspješno predstavljala u Crnoj Gori posebno ističući: „Dodest“ u Podgorici\, „X Bar Guitar Fest“\, 30. jubilarni „Barski ljetopis“\, Ministarstvo kulture i Maticu crnogorsku na Cetinju\, „Guitar Art Summer Fest“ u Herceg Novom\, festival „Dani gitare“ u Podgorici. Predstavljala se i u regionu. \nBavi se pedagogijom\, kao profesor gitare radi u muzičkim školama u Baru i Budvi.
URL:https://www.barskiljetopis.me/event/duo-duende-gitarski-duo-aleksandra-vujacic-i-ivana-cikic/
LOCATION:Plato ispred Dvorca kralja Nikole
CATEGORIES:Muzički program
ORGANIZER;CN="JP Kulturni centar Bar":MAILTO:pr@barskiljetopis.me
END:VEVENT
BEGIN:VEVENT
DTSTART;TZID=UTC:20200915T210000
DTEND;TZID=UTC:20200915T210000
DTSTAMP:20260403T210249
CREATED:20200903T124225Z
LAST-MODIFIED:20200904T081354Z
UID:11316-1600203600-1600203600@www.barskiljetopis.me
SUMMARY:ATAK: "PERSONA"\, režija: Stevan Bodroža
DESCRIPTION:ATAK\, Centar za kulturu „Vojislav Bulatović – Strunjo“ Bijelo Polje\, KIC „Budo Tomović“ Podgorica i Grupa za istraživanje i razvoj kulturne politike \n \nPo filmu „Persona“ Ingmara Bergmana \nAdaptacija: Dragana Tripković \n„PERSONA“ \nRežija: Stevan Bodroža \nProducent: Slobodan Radović \nVideo: Saša Radović \nGlumci u videu: Dubravka Drakić i Đorđije Tatić \nGlas: Milica Šćepanović \n  \nIgraju: Nada Vukčević i Vanja Jovićević \nPredstava „Persona“\, Ingmara Bergmana\, u režiji Stevana Bodrože\, za koju je po kultnom švedskom filmu\, adaptaciju uradila Dragana Tripković\, premijerno je izvedena 14. maja 2019. u Bijelom Polju. U predstavi uloge tumače Nada Vukčević i Vanja Jovićević. „Persona“ je rađena u produkciji Alternativne teatarske aktivne kompanije (ATAK)\, Centra za kulturu „Vojislav Bulatović – Strunjo“ iz Bijelog Polja\, KIC-a „Budo Tomović“ iz Podgorice i Grupe za istraživanje i razvoj kulturne politike. \nScenograf na predstavi je Ilija Vujošević\, glumci u videu su Dubravka Drakić i Đorđije Tatić\, vizuelni identitet potpisuje Srđa Dragović\, video Saša Radović\, glas Milica Šćepanović\, majstor tona je Osman Zaimović\, majstor svjetla Danilo Malović\, tehnički koordinator Mićo Kovačević i organizator Milivoje Lakić. \nPredstava „Persona“ je dio projekta „Śeverne scene – razvoj publike i podsticanje pozorišne produkcije u Centrima za kulturu na sjeveru Crne Gore“\, putem konkursa Ministarstva kulture\, u svrhu afirmacije kulturne nezavisne scene\, za NVO u Crnoj Gori. \n  \nRiječ reditelja:  \n„Bergmanova Persona je lirska vivisekcija čovjekove nemoći da nešto osjeti… bilo sreću… bilo tugu… bilo povezanost s drugim bićem. Centralna misterija\, voljno ćutanje glavnog lika\, Elizabet Fogler\, ostaje samo po sebi nedokučena tajna… magično\, zastrašujuće\, nesaznatljivo kao uglačana lica kamenih idola. Drama počinje tamo gdje istražujemo šta ta tišina\, ta odlučnost da se ne komunicira\, budi u nama „običnim ljudima“\, u jednoj sestri Almi koja je naivno pogledala u okamenjene dubine idolovih očiju. Užas praznine i tuge koji nam se vraća iz vanvremenskog ogledala besmisla\, iz odluke da se u životu više ne učestvuje\, poražavajući je\, lomi… kao što slomljena biva i sestra Alma… zdrobljena pod žrvnjem pitanja da li je ikada išta što je osjećala ili doživjela imalo smisla. Budi li se u njoj neka prkosna\, životinjska volja za opstankom? I to ostaje otvoreno ali i prisutno\, kao nesigurna\, treperava nada. Na ovako kompleksne motive u teatru se može odgovoriti samo scenskom poemom\, samo lirsko-dramskom zagonetkom. Srećan sam što je ATAK jedno od rijetkih utočišta gdje su takav skok u nepoznato\, ali i takva bol postavljanja najtežih pitanja\, mogući.“ \nStevan Bodroža \n  \nO reditelju:  \nStevan Bodroža rođen je 1978. godine u Beogradu. Završio je Pozorišnu režiju na Fakultetu dramskih umetnosti u svom rodnom gradu. Više od petnaest godina profesionalno je aktivan na pozorišnim scenama u Srbiji\, Crnoj Gori\, Bosni i Hercegovini i Austriji. Radio je u Beogradskom dramskom pozorištu\, Bitef teatru\, Narodnom pozorištu u Beogradu\, Ateljeu 212\, Malom pozorištu “Duško Radović”\, Drami i operi “Madlenianum”\, Crnogorskom narodnom pozorištu\, Mostarskom teatru mladih\, Bosanskom narodnom pozorištu u Zenici\, Teatru Nestroyhof- Hamakom i Hundsturm teatru u Beču kao i u niz drugih pozorišta. Devet godina predavao je na Fakultetu dramskih umetnosti u Beogradu. Režirao je tekstove značajnih klasičnih kao i savremenih pisaca.\nNeke od drama koje je postavio na scenu su: “Medeja\, materijal” Hajnera Milera\, “Prometej u okovima” Eshila\, “Ifigenijina smrt u Aulidi” Euripida\, “Učene žene” Molijera\, “Gospa od mora” Ibzena\, minijature Samjuela Beketa….Od savremenih tekstova režirao je dramu “Gospodin” Filipa Lolea\, “Lice od plamena” Mariusa fon Majenburga\, “Mali Geza” Janoša Haja\, “U samoći pamučnih polja” Bernar Mari Koltesa\, “Lasice” Bojane Mijović\, “o.REST IN PEACE” Jetona Neziraja\, “Mlijeko u prahu” Dragane Tripković\, “Pupoljci” Sanje Domazet (po motivima poezije Vaska Pope)\, “Smećarnik” Koste Peševskog\, “Telo” Branislave Ilić\, “Los Yugoslavos” Huana Majorge\, “Naši preci jedite sa nama” Gorana Milenkovića i mnoge druge. \nSa svojim predstava učestovao je na mnogobrojnim festivalima i dvostruki je dobitnik nagrade za najbolju režiju na Festivalu Joakim Vujić a jedanput na Festivalu savremene bosansko-hercegovčke drame. Nagradu za najbolju režiju dobio je i na Festivalu praizvedbi u Aleksincu. U poslednjih nekoliko sezona ostvaruje zapaženu saradnju sa Ustanovom kulture “Vuk Stefanović Karadžić kao i sa Puls teatrom. U Beogradu je svojevremeno učestovao u osnivanju Parobrod teatra.
URL:https://www.barskiljetopis.me/event/atak-persona-rezija-stevan-bodroza/
LOCATION:Stari Bar – amfiteatar
CATEGORIES:Pozorišni program
END:VEVENT
BEGIN:VEVENT
DTSTART;TZID=UTC:20200914T210000
DTEND;TZID=UTC:20200914T210000
DTSTAMP:20260403T210249
CREATED:20200903T112806Z
LAST-MODIFIED:20200914T083022Z
UID:11163-1600117200-1600117200@www.barskiljetopis.me
SUMMARY:DEJAN VUKOVIĆ: „LONDONSKI ZAPISI“\, zbirka putopisa
DESCRIPTION:DEJAN VUKOVIĆ: „LONDONSKI ZAPISI“\, ZBIRKA PUTOPISA \nModeratorka: Vesna Šoškić \n  \n O autoru:  \nDejan Vuković\, autor „Londonskih zapisa“ rođen je 30. septembra 1972. godine u Titogradu\, gdje je završio osnovnu i srednju školu. Diplomirao je na Pravnom fakultetu u Podgorici – Međunarodni smjer. Završio je Diplomatsku akademiju „Gavro Vuković“ u prvoj generaciji. Do 2004. godine radio je u Generalnom sekretarijatu Vlade Crne Gore\, zatim u Ministarstvu vanjskih poslova Crne Gore\, zatim kao diplomata u Ambasadi Crne Gore u Londonu\, onda biva direktor Direkcije za diplomatske privilegije i imunitete u Ministarstvu vanjskih poslova. Trenutno je konzul u Generalnom konzulatu Crne Gore u Frankfurtu. \n  \nO djelu:  \n \nKnjiga Dejana Vukovića “Londonski zapisi“ nastala je\, kako i sam autor kaže\, u periodu od 2008. do 2011. godine\, kada je ovaj mladi diplomata\, iz loze diplomate Gavra Vukovića\, obavljao diplomatske poslove u Ambasadi Crne Gore u Londonu. \nOvo je zbirka putopisa koji će čitaocu pomoći da bolje i ljepše razumije istorijske odnose između Crne Gore i Engleske\, da spozna kulturu\, običaje\, tradiciju dva vjekovno prijateljska naroda. Devetnaest putopisa „Londonskih zapisa“ otkrivaju obrazovanog diplomatu i sjajnog spisatelja koji primjećuje svaki važan detaljčić od koga napravi umjetničke lirske slike koje tekstu daju literarnu pitkost – spajajući prošlost i sadašnjost: \nNekada je Temza milovala pašnjake i livade\, obavijala se oko brežuljaka\, netaknutih obala i polja. Danas grli najljepše vile\, luksuzna zdanja\, futurističke višespratnice. Vješto krije svoje tajne i mistični podvodni tunel\, dok njeno ušće štiti brana u obliku školjki. Prilagođava se novim\, modernim vremenima. Ipak je svoja. Temza je neprikosnovena u Londonu\, dominira njegovim bilom. Srž\, oko koje se rađao\, rastao i dotjerivao ovaj velegrad\, gospodin među gradovima. \nMnogo je događaja i ljidi koji povezuju Crnu Goru i Englesku. Ovim putopisima\, Vuković poziva čitaoce  na čitalačko  ” putovanje” i upoznavanje međukulturalnih odnosa Crnogoraca i Engleza. \nRecenzent  “Londonskih zapisa” mr Novica Vujović sa razlogom ocjenjuje da je “Vukovićeva putopisna proza autentično svjedočanstvo da ne postoje mali i veliki\, nego malobrojni i mnogobrojni narodi. U savremenoj crnogorskoj književnosti riječ je o osobenome tekstu nesumnjive kulturne i literarne vrijednosti”. \nSvih devetnaest putopisa treba pročitati i usvojiti\, a posebno onaj “Ko se umorio od Londona umorio se od života”. \nOvom  knjigom Dejan Vuković se pridružio onim sjajnim književnicima – putopiscima svoga zavičaja: Mihailu Laliću\, Dušanu Kostiću\, Miroslavu Đuroviću\, Slobodanu Vukoviću\, … \nDejan Vuković  putuje\, živi\, radi\, zapisuje! Nudi nam putopisnu prozu na čitanje. Oni su sada na jednom mjestu – među koricama knjige koja učvršćuje odnose naših naroda.
URL:https://www.barskiljetopis.me/event/dejan-vukovic-londonski-zapisi-zbirka-putopisa/
LOCATION:Plato ispred Dvorca kralja Nikole
CATEGORIES:Književni program
ORGANIZER;CN="JP Kulturni centar Bar":MAILTO:pr@barskiljetopis.me
END:VEVENT
BEGIN:VEVENT
DTSTART;TZID=UTC:20200913T210000
DTEND;TZID=UTC:20200913T210000
DTSTAMP:20260403T210249
CREATED:20200903T113924Z
LAST-MODIFIED:20200913T094459Z
UID:11157-1600030800-1600030800@www.barskiljetopis.me
SUMMARY:SANJA RAIČKOVIĆ JAZZ TRIO
DESCRIPTION:SANJA RAIČKOVIĆ JAZZ TRIO \nProgram: \n\n `Round midnight\n Wave\n Softly as in the morning sunrise\n Stormy weather\n A felicidade\n Instrumental\n Blue skies\nAqua de beber\n Do nothing till you hear from me\nFly me to the moon\n\n  \nSanja Račković preko 20 godina nastupa kao vokalni izvođač sa najboljim crnogorskim muzičarima. Završila je muzičku školu u Podgorici i Muzičku akademiju na Cetinju\, a tokom srednjoškolskog školovanja pohađala je i odsjek solo pjevanje. \nNastupala je na svim džez festivalima i radionicama u Crnoj Gori\, pozorišnim festivalima\, televizijskim emisijama i projektima. Ostvarila je saradnju sa sjajnim muzičarima iz inostranstva i regiona. \nTokom 2017. godine je pohađala Berkli muzičku kliniku u Peruđi\, Italiji. Bila je dio pozorišnih predstava Crnogorskog narodnog pozorišta – „Lažni car Šćepan Mali“ i „Ajmo na sex“ sa kojima je nastupala u brojnim pozorištima u regionu. Izvjesno vrijeme je bila muzički urednik i voditelj u Radiju Crne Gore\, a već godinama radi kao muzički pedagog. Klupske svirke su ono što godinama „Gaji“\, koje joj\, kako sama kaže\, pružaju najbolje iskustvo i kontakt sa muzikom. \nMilorad Šule Jovović je završio Muzičku akademiju na Cetinju. Poznat je kao vođa prvog crnogorskog džez sastava „Piva džez band“\, kroz koji su prošli skoro svi crnogorski džez muzičari. Podgorički džez gitarista\, radi kao profesor na izbornom predmetu džez u Umjetničkoj skoli za muziku i balet „Vasa Pavić“ u Podgorici. Svira razne stilove od bluza\, svinga\, be-bop-a\, do hard bop-a i funk-a. Radi i kao studijski muzičar\, naročito kao solo gitarista. Učestvovao je u raznovrsnim muzičkim projektima i sarađivao sa mnogim uglednim kolegama iz svijeta džez muzike\, među kojima su i oni internacionalnog kalibra\, kao npr. François Jeanneau. \n \n  \nMartin Đorđević je završio srednju muzičku školu „Kornelije Kovač“ u Beogradu. Školovanje je nastavio u Italiji\, na „Siena Jazz University“ gdje je i diplomirao. Odnedavno živi i radi u Podgorici i sarađuje sa raznim muzičkim sastavima i grupama. \n 
URL:https://www.barskiljetopis.me/event/sanja-raickovic-jazz-trio/
LOCATION:Plato ispred Dvorca kralja Nikole
CATEGORIES:Muzički program
ORGANIZER;CN="JP Kulturni centar Bar":MAILTO:pr@barskiljetopis.me
END:VEVENT
BEGIN:VEVENT
DTSTART;TZID=UTC:20200912T210000
DTEND;TZID=UTC:20200912T210000
DTSTAMP:20260403T210249
CREATED:20200903T113045Z
LAST-MODIFIED:20200904T080424Z
UID:11263-1599944400-1599944400@www.barskiljetopis.me
SUMMARY:„Monicart“: „ŽIVOT JE LOTO“\, tragikomedija\, režija: Bojana Lazić
DESCRIPTION:  \nProdukcija „Monicart“ \nVladimir Đurđević \n„ŽIVOT JE LOTO“\, tragikomedija \nRežija: Bojana Lazić \nVideo-projekcija\, snimanje i montaža: Milina Trišić \nIgra: Monika Romić \n  \nO predstavi: \n„Život je loto“ je tragikomedija koja govori o događajima i nizu neverovatnih situacija kroz koje je prošla naša junakinja Vera\, u\nposlednja 24 sata. Vera dolazi na željezničku stanicu i igrom slučaja\, počinje da iznosi svoju nesvakidašnju priču u koju su upleteni i njen muž\, ljubavnik\, komšinica\, kuma\, mama\, tata\, loto-kuglice\, laptop\, hitna pomoć\, spiker sa železničke stanice itd. Priča je ispričana iz perspektive jedne nezaposlene žene koja balansira između muža informatičara\, koji joj sve više ide na živce (mada mu ostaje lojalna) i komšije kriminalca (sa kojim je u seksualnoj\nvezi). U toku predstave se dešava niz zanimljivih situacija\, ali kad Verin muž dobije sedmicu na Lotou a već u sledećem trenutku sazna da ga ona vara\, svet joj se ruši i počinje njena drama. A voz Bar- Beograd sve više kasni… \nPredstava se\, finim i nenametljivim instrumentima\, kroz priču jedne žene\, bavi pre svega\, pogledom na društvo u kome živimo\, odnosom prema novcu\, odnosom prema ljudima koji imaju ili nemaju novac\, da li se menjamo u odnosu na nekog ko je iznenada dobio novac ili moć\, i na kraju: šta je sreća i da li i kako možemo da utičemo na nju? Publika bira kraj! Da li će naša junakinja otići u slobodu bez novca\nili u zatvor\, posle kog će je čekati milioni\, kad izađe – zavisi od odluke publike! Predstava je propraćena interakcijom sa publikom od samog početka\, obiljem muzike\, video projekcijom\, a naša junakinja čak i kuva kafu\npublici! \nKroz interakciju sa publikom i kroz rušenje četvrtog zida\, zajedno čekamo voz i na kraju demokratskim principima glasanja odlučujemo kako će se predstava završiti. \nInteraktivna tragikomedija „Život je loto“ je imala učešće na brojnim festivalima u Makedoniji\, Albaniji\, Beogradu\, Bosni i Hercegovini\, Zagrebu\, Rijeci\, Novom Sadu\, Trebinju\, a osvojila je i nekoliko nagrada među kojima se izdvajaju nagrada „Javnost“ za najbolju transformaciju i interakciju sa publikom na Internacionalnom festivalu monodrame u Makedoniji i nagrada za najbolju žensku ulogu na Internacionalnom festivalu monodrame „Albamono“ u Albaniji. \nO autoru: \nVladimir Đurđević (Beograd\, 10. jul 1977) je srpski\, dramski pisac i scenarista. Završio je dramaturgiju na Fakultetu dramskih umetnosti u Beogradu. Debitovao je dramom „Ne igraj na Engleze“. Autor je drame „Dnevna zapovest“\, dramatizacije „Zbogom žohari“ (Balada o Pišonji i Žugi) inspirisane tekstovima pesama kultnog sarajevskog benda „Zabranjeno pušenje“. Koscenarista je igrane serije „Ono kao ljubav“ i scenarista sitkoma „Kuku Vasa“. Autor je monodrame „Život je LOTO“\, duodrame „Savršen kroj“ i nekoliko nagrađenih radio-drama. \nDrama „Ne igraj na Engleze“ je postavljena u svim državama nastalim raspadom SFRJ. Prevedena je na engleski i katalonski jezik. \nDobitnik je nagrade „Slobodan Selenić“ za dramu „Dnevna zapovest“. Tekstovi su mu objavljivani u stručnim časopisima Scena\, Teatron i TFT.
URL:https://www.barskiljetopis.me/event/monicart-zivot-je-loto-tragikomedija-rezija-bojana-lazic/
LOCATION:Stari Bar – amfiteatar
CATEGORIES:Pozorišni program
ORGANIZER;CN="JP Kulturni centar Bar":MAILTO:pr@barskiljetopis.me
END:VEVENT
BEGIN:VEVENT
DTSTART;TZID=UTC:20200911T200000
DTEND;TZID=UTC:20200911T200000
DTSTAMP:20260403T210249
CREATED:20200903T125753Z
LAST-MODIFIED:20200903T125753Z
UID:11327-1599854400-1599854400@www.barskiljetopis.me
SUMMARY:ANIMIRANI FILMOVI DUŠANA VUKOTIĆA
DESCRIPTION:ANIMIRANI FILMOVI DUŠANA VUKOTIĆA \n  \n„SUROGAT“ \n„Surogat“ je jugoslovenski crtani film crnogorskog autora Dušana Vukotića iz 1961. To je prvi animirani film izvan Sjedinjenih Američkih Država koji je 1962. godine dobio Oskara za najbolji crtani film. Prikazivan je po svijetu i poznat je pod drugim nazivima: The Substitute\, Cypporar\, Der Ersatz\, Le Succēdanē\, Surrogatto itd. \nPored Oskara\, „Surogat“ je dobio i brojne druge nagrade na festivalima u Beogradu\, Bergamu\, Korku\, San Francisku\, Oberhauzenu itd. Prema tom kriterijumu „Surogat“ je i danas najnagrađivaniji film koji je proizveden u Hrvatskoj. \n„Surogat“ je desetominutni crtani film za odrasle\, reditelja i glavnog animatora Dušana Vukotića i scenariste Rudolfa Sremca. \nPriča prati trouglastog čovječuljka koji živi u svijetu u kom je sve na naduvavanje. Prikazuje se vrijeme koje junak provodi na plaži\, gdje jednostavno naduvava predmete svojih želja (dušek\, čamac\, automobil\, pa i djevojku)\, ali na kraju jednako tako lako sve nestaje. \nKroz vedar\, ali i satiričan ton\, film poziva gledaoca da preispita potrošačke navike savremenog društva koje često zanemaruje razliku između stvarnosti i virtuelnog surogata za stvarnost. \nMuzika za film\, zagrebačkog kompozitora i dirigenta Tomislava Simovića\, bila je takođe vrlo savremeni džez. \n  \n„KRAVA NA MJESECU“ \n„Krava na Mjesecu“ je jugoslovenski kratki animirani film snimljen 1959. godine. Protagonist je dječak koji zlostavlja djevojčicu koja\, pak\, pronalazi domišljati način da mu se osveti. Naime\, mangup\, lijenština i nestaško\, sve u jednom liku\, koji stalno žonglira nogometnom loptom\, ometa na svakom koraku miran i ozbiljan izumiteljski rad male djevojčice u želji da joj napakosti. No\, ona se izgleda zbog toga nimalo ne uzrujava\, već mirno nastavlja svoj posao\, na oko se ne obazirući na dječaka. Čini nam se da ona ipak čeka čas revanša\, koji uskoro i dolazi. Ona konstruiše od raznih starih predmeta „svemirsku raketu“ i uspije nagovoriti dječaka da u nju uđe i da u njoj „odleti“. Sada naša djevojčica počinje izvoditi svoje majstorije — odvuče „raketu“ na kolicima do nekog kamenoloma i preruši se u stanovnika neke planete i obmanuti dječak je uvjeren da je doletio na drugu planetu. Nakon šaljivih zgoda na toj „planeti“\, kad se „vratio“ na Zemlju\, naš ponosni i nestašni dječak\, otkriva da je prevaren od mirne i staložene djevojčice\, koju je htio nasamariti. \n  \n \n„IGRA“ \n„Igra“ je kratki igrano-animirani film snimljen 1962. godine. Radnja prikazuje dječaka i djevojčicu koji prilikom igre počinju na komadu papira crtati razne objekte koji oživljavaju\, istovremeno se baveći time kako se to sa vremenom pretvara u suparništvo i sukob u stvarnom životu. Neozbiljan i bezazlen\, ali bi među odraslima mogao postati opasan\, skrivena je poruka ovog dječjeg filma. Film „Igra“\, koji se isticao svojom pacifističkom i antiratnom porukom\, bio je nominovan za nagradu Oskar.
URL:https://www.barskiljetopis.me/event/animirani-filmovi-dusana-vukotica/
LOCATION:Ljetnja pozornica Doma kulture
CATEGORIES:bARS program
ORGANIZER;CN="JP Kulturni centar Bar":MAILTO:pr@barskiljetopis.me
END:VEVENT
BEGIN:VEVENT
DTSTART;TZID=UTC:20200911T193000
DTEND;TZID=UTC:20200911T193000
DTSTAMP:20260403T210249
CREATED:20200903T145013Z
LAST-MODIFIED:20200911T101908Z
UID:11352-1599852600-1599852600@www.barskiljetopis.me
SUMMARY:Izložba "ZARON"  barskih srednjoškolaca nastala kao dio likovne radionice "Ljetopisa"
DESCRIPTION:Naziv izložbe: “ZARON” \nIzložba nastala kao dio likovne radionice barskih srednjoškolaca na trećoj Zimskoj sceni “Ljetopisa” \nVođe radionice: Neda Popović i Ognjen Banović \n  \nO izložbi: \nRadovi koji će biti predstavljeni na ovoj izložbi nastali su kroz likovnu radionicu Zimske scene “Barskog ljetopisa” . Učesnici radionice su se kroz temu mora bavili pitanjem ekologije. Istraživali su da li je ekologija samo očuvanje prirodnog okoliša ili je ona dio svih nas. Svako mora zaroniti u potrazi za odgovorima koje More nudi. \nUčesnici radionice: Nikoleta Đaković\, Ina Jovićević\, Amina Taranis\, Đuzela Albegović\, Arijana Brkanović\, Milica Spaić\, Predrag Masoničić\, Petar Krgović\, Marija Nikotić\, Enesa Sukić\, Nemanja Matić\, Isidora Radunović\, Ivana Mašanović\, Jakša Ftaić\, Petar Nonković\, Ermin Čengić\, Savo Bogunović\, Aiša Ćatović\, Aleksa Okuka\, MIrza Lukač\, Vasilisa Jovović\, Saida Huremović\, Rialda Alić\, Sandra Smatlik\, Bojana Đorđević\, Ena Pepić i Sara Marković.
URL:https://www.barskiljetopis.me/event/izlozba-zaron-barskih-srednjoskolaca-nastala-kao-dio-likovne-radionice-ljetopisa/
LOCATION:Galerija “Velimir A. Leković”
CATEGORIES:bARS program
ORGANIZER;CN="JP Kulturni centar Bar":MAILTO:pr@barskiljetopis.me
END:VEVENT
BEGIN:VEVENT
DTSTART;TZID=UTC:20200910T210000
DTEND;TZID=UTC:20200910T210000
DTSTAMP:20260403T210249
CREATED:20200903T113553Z
LAST-MODIFIED:20200910T155234Z
UID:11167-1599771600-1599771600@www.barskiljetopis.me
SUMMARY:AIDA ORAHOVAC KUČ: „MILENIJUM“\, zbirka poezije
DESCRIPTION:AIDA ORAHOVAC KUČ: „MILENIJUM“\, zbirka poezije \nModeratorka: Nikleta Strugar Bošković \n  \nO autorki:  \nAida Orahovac je rođena 1985. godine u Podgorici. Diplomirala je ekonomiju\, a trenutno pohađa magistarske studije. Iako se pisanjem bavi tek pet godina njeni radovi su objavljivani u književnim časopisima i zbornicima širom regiona i u Crnoj Gori. Dvadeset pjesama iz njene zbirke su već osvajale nagrade na regionalnim festivalima kao što su „Unom teku riječi“ – Bihać\, „Ulaznica“ – Zrenjanin\, „Na raskršću“ – Beograd\, „Književne iskre“ – Gostivar i „Kultura snova“ – Zagreb. \nNjena poezija je sastavni dio antologije mladih pisaca Balkana iz Knjaževca. Orahovac je ovogodišnji saradnik na projektu „Hamlet“ u organizaciji Ministarstva kulture za mlade pisce u kreiranju zajedničke knjige proze sa ciljem valorizacije pojedinih turističkih oblasti u Crnoj Gori kroz pisanu riječ. Osim književnošću\, bavi se i fotografijom i slikarstvom za šta se i školovala u Parizu tokom 2015. godine\, a svoja umjetnička djela je predstavila samostalno na nekoliko izložbi. \nRiječ kritike:  \nIako je ovo prva knjiga Aide Orahovac Kuč\, čini nam se kao da je već dugo prisutna u poeziji\, tako su joj pjesme zrele\, ozbiljne i aktuelne. Mnogi mladi pjesnici pišu o ljubavi gdje pate i boluju\, a Aida prilazi poeziji na svjestan\, ozbiljan i odgovoran način. Ona piše o životu otkrivajući mu naličje i surovu stvarnost. Prodire u ljudsku dušu razotkrivajući poroke i stremljenja ka nečem višem a nezasluženom. Pjesnikinja piše rodoljubivu\, misaonu i ljubavnu poeziju. Upravo te pjesme o ljubavi su osobene i ne liče na druge. Posebne su i prepoznatljive. Pjesme imaju dušu\, dubinu i ostavljaju trag. A to je upravo kvalitet. \n„ČOVJEK SJENKA“ \n„Posvađala se i sa pticama\ni sa suncem ljuta što mu ime\nsvakog aprila spominju.\nLjuta i na rijeku koja teče a njegovu sliku ne odnosi.\nJorgovan još uvijek cvjeta\nkao da se povratku njegovom nada.“ \nToliko nježnosti i bola u ovoj pjesmi\, toliko gorčine i čežnje. Riječi miluju dušu čitaoca i daju mu osjećaj topline i\nnježnosti. Aida piše slobodnim stihom bez rime i riječi lako teku kao tiha rijeka ulivajući se u srca ljubitelja poezije. \nPjesma „PRODAVAČ SNOVA“ je vrlo lijepa i posebna i iskazuje gorčinu i bol neostvarenog sna u kom je sve samo laž bila. \n„Upali noćno svjetlo\nda još jednom vidim lice\nmog prodavca snova.\nPovjerovala sam u tvoje laži.\nna usnama ti tako lijepo stoje.“ \nU pjesmi „PORTRET IZGUBLJENE LJUBAVI“ prisutni su žal i bol za izgubljenom ljubavi. Samo je slika ostala da sjeća na ono što je već davno prošlo\, a u duši ostalo kao vječni trag pun sjete i nezaborava. \n„Pokuca na vrata sada njegova sjenka samo\nhodnicima vremena kotrljaju se godine\nodnoseći život i boje\nte stare sjenke kraj kamina\ntog portreta izgubljene ljubavi.“ \nU ciklusu pjesama o domovini Aida srcem ispisuje stihove u kojima iskazuje ljubav i poštovanje prema njenoj Crnoj Gori. U pjesmi „IZMEĐU\nPLANINA I MORA“ piše o različitosti vjera koje se poštuju „đe je ljubav od mržnje jača“ i gdje „sveto trojstvo braća čuvaju“. Ta pjesma je primjer rodoljublja i topline prema svojoj zemlji. U pjesmi „13. jul“ pjesnikinja je ovjekovječila slobodarski duh i vjekovnu težnju i borbu za slobodu \n„Ponosna Crna Gora stoji\ndok podvige palih boraca broji.\nHvala i slava njima\namanet i lekcija pokoljenjima\nda baklja slobode vječno gori\nu čast majke Crne Gore.“ \nPosebno bih istakla pjesmu „KO SMO MI VELIKI A MALI“ gdje je pjesnikinja dala svoje poimanje i viđenje svijeta otkrivajući onu drugu stranu života\, njegove porive\, sujete i komplekse\, stremljenja ka veličini kojoj se doraslo nije. Ima tu filozofskog razmišljanja i poniranja u dušu malih ljudi koji žele nešto čemu nisu dorasli. Izuzetno dobra i zrela pjesma. \n„Trčimo za stvarima koje ne posjedujemo\nberemo suve trule plodove nekad zelenog drveća.\nZrno smo pijeska u pustinji i kap vode u okeanu\nsamo dašak vjetra prolaznosti\nmi mali ljudi sa sujetom većom od planine.“ \nNižu se pjesme Aide Orahovac i svaka je lijepa na svoj način. Želim da joj se pjesme čitaju i da u duši ljubitelja poezije ostave toplinu i trag topao i drag. \n  Gordana Sarić\, profesorica i pjesnikinja
URL:https://www.barskiljetopis.me/event/aida-orahovac-kuc-milenijum-zbirka-poezije/
LOCATION:Plato ispred Dvorca kralja Nikole
CATEGORIES:Književni program
ORGANIZER;CN="JP Kulturni centar Bar":MAILTO:pr@barskiljetopis.me
END:VEVENT
BEGIN:VEVENT
DTSTART;TZID=UTC:20200910T203000
DTEND;TZID=UTC:20200910T203000
DTSTAMP:20260403T210249
CREATED:20200903T113355Z
LAST-MODIFIED:20200903T113708Z
UID:11210-1599769800-1599769800@www.barskiljetopis.me
SUMMARY:„PREPOZNAVANJE“\, kolektivna internacionalna izložba
DESCRIPTION:„PREPOZNAVANJE“\, kolektivna internacionalna izložba \nSaradnja sa Narodnim muzejem Crne Gore \nIzložba „Prepoznavanje“ nastavak je dugoročnog regionalnog umjetničkog projekta koji je\, u svom četvrtom ciklusu\, započet kroz rezidencijalni program\, održan u Ribarskoj Banji i Kruševcu\, 2017. godine. \nU uvažavanju posebnosti i zajedništva svih aktera okupljenih na ovom projektu\, u kontekstu samog projekta i mjesta održavanja rezidencijalnog programa\, izložba predstavlja radove šestoro umjetnika. Jelena Rubil (Kruševac)\, Nina Galić (Kraljevo)\, Vesna Ilić Darijević (Čačak)\, Ivana Stanković (Niš)\, Jovana Vujanović (Podgorica) i Bogdan Aleksandrov (Vidin) u svojim radovima mapiraju pitanja savremenih procesa u kontekstu promišljanja mjesta umjetnika i umjetničkih djela\, ali\, prije svega\, mjesta pojedinca u savremenom svijetu\, odnosa ka prirodi\, tehnologiji\, drugima u digitalnoj kulturi\, kao i pojava i pitanja koji proizilaze ili su u vezi sa prirodnim zakonitostima i fenomenima ukupne društvene stvarnosti. \nProjekat je posvećen uspostavljanju i promovisanju partnerske saradnje galerija/muzeja\, kustosa\, umjetnika\, u zajedničkom djelovanju na prepoznavanju lokalnih umjetničkih scena\, mobilnosti umjetnika\, kustosa\, razmjene i vidljivosti savremene umjetničke prakse u regionu. Kao takav ostvaruje višeslojne saradničke mreže i istinski je doprinos decentralizaciji. \nPokrenut 2004. godine\, do sada je realizovan kroz dva ciklusa izložbi: „Prepoznavanje“\, 2005–2007\, Kruševac\, Čačak\, Kraljevo\, Niš i Podgorica (Crna Gora); „Prepoznavanje 2“\, 2010–2012\, Podgorica\, Čačak\, Niš\, Kruševac\, Kraljevo\, Kumanovo (Makedonija) i Sofija (Bugarska); kroz regionalnu konferenciju „Prepoznavanje 2013“\, Kruševac\, kada je priređena i izložba bugarskih umjetnika\, i kroz treći ciklus\, koji je započet rezidencijalnim programom u Sićevu i Nišu 2014. i realizovan nizom izložbi priređenih tokom 2015. i 2016. godine u Nišu\, Kruševcu\, Kraljevu\, Čačku\, Plovdivu (Bugarska) i Nikšiću (Crna Gora). \nStručni tim projekta čine: Biljana Grković\, koordinator\, Milica Todorović\, Julka Marinković\, Ljubiša Simović\, Ljiljana Karadžić\, Svilen Stefanov\, istoričari umjetnosti. \nNosilac ovog projekta je Umetnička galerija/Narodni muzej Kruševac a saradnici su: Galerija savremene likovne umetnosti Niš\, Umetnička galerija „Nadežda Petrović“\, Čačak\, Narodni muzej Kraljevo (Srbija)\, Narodni muzej Crne Gore sa Cetinja (Crna Gora)\, Umjetnička galerija „Nikola Petrov“ Vidin (Bugarska). \n  \nUmjetnici: \nMr Vesna Ilić Darijević je rođena 1970. u Čačku. Diplomirala je grafiku na Akademiji umetnosti u Novom Sadu u klasi profesora Zorana Todovića\, 1997\, a postdiplomske studije (smjer crtež) završila je na Fakultetu likovnih umetnosti u Beogradu u klasi profesora Darije Kačić. Master studije (studijski program slikarstvo) realizovala je na Akademiji umetnosti u Novom Sadu u klasi profesora Gorana Despotovskog\, 2015. Član je ULUS-a od 2000. Aktivno izlaže od 1997. godine u zemlji i inostranstvu (Krakov\, Kanagava\, Beograd\, Novi Sad\, Kragujevac\, Kraljevo\, Čačak…). Profesor je na Visokoj školi tehničkih strukovnih studija u Čačku. \nIvana Stanković rođena je 1973. u Nišu. Diplomirala je na grafičkom odsjeku Fakulteta likovnih umetnosti u Prištini u klasi profesora Zorana Jovanovića Dobrotina. Magistrirala je na FLU u Beogradu u klasi prof. Biljane Vuković. Član je ULUS-a. Realizovala je 13 samostalnih izložbi širom Srbije (Niš\, Beograd\, Kragujevac\, Kraljevo) i Makedonije (Skoplje\, Kumanovo i Ohrid). Učestvovala je na preko 150 kolektivnih izložbi u zemlji i inostranstvu (Bugarska\, Meksiko\, Kanada\, Hrvatska…) Od 1999. radi u Umetničkoj školi u Nišu kao profesor grafičkih predmeta. \nJelena Rubil je rođena 1975. u Kruševcu. Diplomirala je slikarstvo na Akademiji umjetnosti u Banja Luci 2005. i magistrirala 2010. na odsjeku za Višemedijsku umetnost\, Interdisciplinarnih studija Univerziteta u Beogradu. Trenutno je na doktorskim studijama na istom univerzitetu. Od 2012. predaje na osnovnim studijama Fakulteta lijepih umjetnosti u Banja Luci\, predmete Slikarstvo i Intermedija\, a od 2015\, na istom fakultetu\, predaje na master studijama. Član je ULUS-a od 2009. godine. Učesnica je više izložbi višemedijske umjetnosti\, novih tehnologija\, u zemlji i inostranstvu\, koautor međunarodnog projekta „Rizom grada“\, učesnica seminara i konferencija o digitalnoj kulturi. \nNina Galić je rođena je 1987. u Kraljevu. Završila osnovne (2009) i master studije (2011)\, na Fakultetu likovnih umetnosti u Beogradu na vajarskom odsjeku i bila stipendista Fonda za mlade talente 2010/2011 godine. Samostalne izložbe održala u Kontakt Galeriji SKC Kragujevac (2017)\, Likovnoj galeriji Kulturnog centra Beograda (sa Bojanom Atlijom i Ivanom Milev\, 2016)\, Galeriji „Remont“ u Beogradu (2015) i Galeriji Beogradske tvrđave\, Gornji grad – Stambol kapija (2011). Učestvovala na više grupnih izložbi\, likovnih kolonija i radionica u Srbiji i inostranstvu. \nJovana Vujanović rođena je 1986. u Podgorici. Diplomirala je na Fakultetu likovnih umjetnosti na Cetinju 2011. godine\, studijski program grafika. Dobitnica je godišnje nagrade Fakulteta likovnih umjetnosti Cetinje za slobodni crtež 2008. godine. Rezidencijalno je boravila u Berlinu 2012. godine. Izlagala na samostalnim i grupnim izložbama u Crnoj Gori\, Srbiji\, Italiji\, Albaniji… Živi i radi u Podgorici. \nBogdan Aleksandrov je rođen 1960. u Vidinu\, Bugarska\, gdje i danas živi i radi. Diplomirao je na Univerzitetu „Sveti Kiril i Metodije“ u Velikom Trnovu. Na istom univerzitetu i doktorirao. Dobitnik nacionalnih nagrada za savremenu umjetnost u Bugarskoj\, izlagao je na brojnim samostalnim i kustoskim izložbama u Bugarskoj i inostranstvu\, kao i na međunarodnim izložbama u Srbiji\, Njemačkoj\, Kini\, Španiji\, Rumuniji\, i učestvovao je na međunarodnim festivalima video-umjetnosti. Realizovao je više kuratorskih izložbi i projekata.
URL:https://www.barskiljetopis.me/event/prepoznavanje-kolektivna-internacionalna-izlozba-2/
LOCATION:Dvorac kralja Nikole
CATEGORIES:Likovni program
ORGANIZER;CN="JP Kulturni centar Bar":MAILTO:pr@barskiljetopis.me
END:VEVENT
BEGIN:VEVENT
DTSTART;TZID=UTC:20200909T210000
DTEND;TZID=UTC:20200909T210000
DTSTAMP:20260403T210249
CREATED:20200903T124959Z
LAST-MODIFIED:20200904T081003Z
UID:11321-1599685200-1599685200@www.barskiljetopis.me
SUMMARY:TRIO CON SPIRITO: Irena Merdović\, Ratka Vujačić i Hristina Merdović
DESCRIPTION:Trio CON SPIRITO – Irena Merdović\, Ratka Vujačić i Hristina Merdović \nProgram: \n\nA. Piazzolla: Libertango\nA. Piazzolla: Jeanne y Poal\nEnnio Moricone: Chi mai\nFrank Angelis: Adagio\nM. Pićurić: Jovano Jovanke\nJ. S. Bah: Preludium i fuga g moll\nV. Semionov: Divertimento (II mov.)\nFrank Angelis: Cubana\nHugo Diaz: Milonga para una armonica\nGorka Hermosa: Brehme\nGorka Hermosa: Anantango\n\nIrena Merdović je rođena 1974. godine u Podgorici. Srednje muzičko obrazovanje stekla je u muzičkoj školi Dr Miloje Milojević u Kragujevcu\, u klasi profesora mr Vojina Vasovića. Diplomirala je na Muzičkoj akademiji „Petar Ilič Čajkovski“ u Kijevu\, Ukrajina\, u klasi profesora Vladimira Besfamiljnova. Kao najbolji student bila je stipendista Ministarstva prosvjete Crne Gore od 1994. do 1999. godine. Magistrirala je na muzičkoj akademiji na Cetinju 2014. godine na Odsjeku za kamernu muziku. \nDobitnica je više nagrada i stručnih priznanja: prve nagrade na republičkom takmičenju u Podgorici 1983. godine i Prve nagrade na republičkom takmičenju 1984\, lauerat je internacionalnog takmičenja u Aranđelovcu (1994); Prve nagrade međunarodnog takmičenja u Herceg Novom (1993); Prve nagrade republičkog takmičenja u Beogradu (1993); učesnica takmičenja u Klingentalu\, Prve nagrade Muzičkog festivala na Cetinju (dirigent orkestra). Prva je žena u Crnoj Gori diplomirani profesor klasične harmonike. Član je više kamernih sastava u Crnoj Gori sa kojima nastupa. Premijerno je izvodila Koncertni triptih A. Belošickog u Kijevu (1997). \nSnimala je numeru za pozorišnu predstavu „Post Scriptum“ u režiji Varje Đukić. Irena Merdović je profesor harmonike u Muzičkoj školi „Vasa Pavić“ u Podgorici\, a njeni učenici već godinama osvajaju značajne nagrade na referentnim internacionalnim takmičenjima: Zvezdane staze (Kragujevac)\, Accordeon Art (Sarajevo)\, Kastelfidardo (Italija)\, Dani harmonike (Smederevo)\, Dani harmonike (Ugljevik\, Bijeljina)\, Akordeon fest ( Grac )\, Nacionalni trofej (Francuska)\, kao i na državnim i međunarodnim takmičenjima u Crnoj Gori. \n  \nRatka Vujačić je rođena 1973. godine u Kotoru. Osnovno i srednje muzičko obrazovanje stekla je u Muzičkoj školi „Vida Matijan“ u Kotoru. Diplomirala je na Muzičkoj akademiji na Cetinju na teoretskom odsjeku. \nMuzički je producent u Agenciji Digital DAB. Dirigent je hora – „Svetosavnik“ sa kojim je koncertno nastupala širom Crne Gore: u Kotoru\, Herceg Novom\, Nikšiću\, Beranama\, Bijelom Polju\, Baru. Tokom prethodne\, 2019. nastupali su na Kolarčevoj zadužbini u Beogradu\, Andrić Gradu u Višegradu. Član je kamernog ansambla „Con Spirito“ sa kojima već godinama sarađuje i nastupa. \n  \nHristina Merdović je rođena 20. aprila 2002. godine u Podgorici. Učenica je četvrtog razreda srednje muzičke škole „Vasa Pavić“ u Podgorici\, odsjek harmonika u klasi profesorice me Irene Merdović. Prvih pet godina muzičke škole je pohađala klavir u klasi profesorice Lidije Skender\, a tokom dosadašnjeg školovanja je u svakoj godini postigla odličan uspjeh. \nU prethodnim godinama je osvojila sljedeće nagrade: XXXVII Festival mladih muzičara Crne Gore Kotor – Zlatna lira\, Klavir – pretkategorija\, Muzički festival mladih Crne Gore Herceg Novi – Zlatna lira\, Klavir\, XLII Muzički festival mladih Crne Gore Podgorica – Zlatna lira\, Harmonika – II kategorija)\, Internacionalni festival harmonike „Akordeon art“ Istočno Sarajevo 2017 – Laureat (VI kategorija)\, 13. međunarodno takmičenje harmonikaša „Zvezdane staze“ 2016. Kragujevac – II nagrada (kategorija IIIc)\, Internacionalni festival harmonike i kamerne muzike „Eufonija“ Novi Sad 2017 – II1 nagrada (kategorija IIIb)\, Osmi međunarodni festival „Dani harmonike“ Ugljevik-Bijeljina 2016. II nagrada (3. kategorija)\, XLV Muzički festival mladih Crne Gore 2018 – Srebrna lira (harmonika VI kategorija)\, Internacionalni festival harmonike i kamerne muzike „Eufonija“ Novi Sad 2018 – II3 nagrada (IV kategorija)\, Međunarodni muzički festival za harmoniku „Harmonika fest“ Tivat 2017 – II nagrada (VI kategorija)\, Specijalna nagrada 100 poena – Festival mladih Crne Gore – kamerna muzika (trio harmonika) 2019\, Međunarodni muzički festival za harmoniku „Harmonika fest“ Tivat – Laureat – Prva nagrada – kamerna muzika (trio harmonika) 2019\, Međunarodni muzički festival za harmoniku „Harmonika fest“ Tivat – Druga nagrada – harmonika 2019\, Internacionalni festival harmonike „Akordeon art“ Istočno Sarajevo – Druga nagrada – harmonika 2019\, Australian international accordion championships – IO255 International Competition for Ensemble Music – III mjesto avgust 2020.
URL:https://www.barskiljetopis.me/event/trio-con-spirito-irena-merdovic-ratka-vujacic-i-hristina-merdovic/
LOCATION:Plato ispred Dvorca kralja Nikole
CATEGORIES:Muzički program
ORGANIZER;CN="JP Kulturni centar Bar":MAILTO:pr@barskiljetopis.me
END:VEVENT
BEGIN:VEVENT
DTSTART;TZID=UTC:20200908T210000
DTEND;TZID=UTC:20200908T210000
DTSTAMP:20260403T210249
CREATED:20200903T113337Z
LAST-MODIFIED:20200906T071929Z
UID:11208-1599598800-1599598800@www.barskiljetopis.me
SUMMARY:„Barski ljetopis“ i Gradsko pozorište Podgorica: „DON KIHOT“\, režija: Andraš Urban
DESCRIPTION:„Barski ljetopis“ i Gradsko pozorište Podgorica \nMigel de Servantes \n„DON KIHOT“ \nRežija: Andraš Urban \nTekst: Vedrana Božinović \nMuzika: Irena Popović Dragović \nScenorafija: Smiljka Šeparović Radonjić \nKostimografija: Lina Leković \nIgraju: Branka Femić Šćekić\, Kristina Obradović/ Katarina Krek\, Branka Otašević\, Jelena Simić\, Sanja Popović\, Vanja Jovićević  i Anđelija Rondović. \n  \nRiječ reditelja: \nNeću da radim folirantsku predstavu. Da. Radim samo jednu. Ovu. Kao da je poslednja. Svaka je donkihotovsko ludilo. Borba na život i smrt. Pa svojevrsno ludilo. Nemoćni smo pred zlom. Kompromisni smo. Palićemo i knjige. A na početku smo samo hteli miran život. U biti. Borba za ideale postane samo budalaština iz mladosti. Krizis adolescensis. Svi nas ubeđuju da su to samo vetrenjače… da je pozorište samo ono sto oni razumeju\, samo ono sto oni umeju da rade. Sedam žena. Sedam glumica koje biju svoju bitku malo duže od sat vremena. Izgaraju na sceni. I 7 mikrofona. Opet. Da. Znači da vama ipak samo ostaje da se udobno namestite na vašim stolicama\, i prepustite se predstavi. \nAndraš Urban \nRiječ autorke teksta: \nDon Kihot je klasika. \nOvo je rečenica koja će na ovaj ili onaj način nekoliko puta biti izgovorena u predstavi. I to jeste tako. „Najprevođenije djelo nakon Biblije“\, roman koji se proglašava začetnikom savremenog romana\, lik koji je postao simbolom\, arhetipom\, vjerovatno najpoznatiji lutajući vitez svih vremena – samo je početak onoga što se kao teret svali na svakoga ko krene u dramsku borbu sa Don Kihotom. Servantes je veliki pisac i „Don Kihot“ je\, nesumnjivo\, veliko djelo\, ali čvrsto vjerujem u to da posao pozorišta nije da nam velika djela lijepo pročita sa scene. Pozorište je umjetnost za sebe. Nikako samo ilustracija književnosti\, ma kako ona genijalna bila. Zato ova predstava nije namijenjena srednjoškolcima koji se teško probijaju kroz školsku lektiru. Nije\, u slučaju da žele da im se prepriča fabula. I svakako jeste i njima\, ali i svima onima koji žele da se zajedno sa nama zapitaju – šta znači potraga za idealima danas. U kakvom društvu živimo\, kakvom težimo i da li je idealno društvo\, čak i ako ga dosegnemo\, zaista po našim mjerilima. Nas\, Balkanaca\, koji cijene činjenicu da ne mora sve uvijek po zakonu\, nego postoji i nešto što je stvar dogovora. \nPa makar se to ticalo i zakona koje smo sami donijeli. \nServantes piše roman koji je zabavna i duhovita pustolovina. Ali je i kritika književnosti\, pozorišta\, drame (Servantes je bio dramaturg i dramski pisac)\, religije\, čak i odnosa prema ženama… Iako se opšte znanje o Don Kihotu zaustavlja na vjetrenjačama\, u romanu se jasno progovara o idealu države\, društva\, ljubavi i umjetnosti. Time smo se bavili. \nNaši lutajući vitezovi su viteškinje. Rogobatan termin. Ali gender ispravan\, te potpuno u skladu sa Zakonom o ravnopravnosti spolova u Crnoj Gori koji diskriminacijom smatra\, da parafraziram\, čak i jezičku upotrebu muškog roda kao generički neutralnog kada se govori o različitim rodovima. No\, zakoni su jedno. A praksa je\, rekoh\, gotovo uvijek\, nešto sasvim drugo. \nOvo nije priča o ženama. Ovo je priča o društvu. Jer su i žene i muškarci plod društvenih zakonitosti i posljedica odnosa koji se njeguju kao tradicija\, očuvanje reda ili\, što je možda i najvažnije – obraza. Ovo nije samo ženska priča\, ali jeste priča koju pričaju žene. Iz svoje vizure. One progovaraju o svojim\, tim strašnim i nerazumnim\, „ženskim pravima“. A samo onaj koji ne sluša ili neće da sluša neće shvatiti kako su to uvijek i samo prava svakog čovjeka. \nAko više iko ima snage i volje da se za prava bori. Jer\, „ovo je loše vrijeme za lutajuće vitezove“. \nJuriš na vjetrenjače.                                                                Vedrana Božinović \n  \nO reditelju: \nAndraš Urban je rođen 1970. u Senti. Sa sedamnaest godina\, formira samostalnu pozorišnu i književnu radionicu\, u kojoj radi kao autor\, reditelj i glumac. Nakon izvjesnog vremena\, formira pozorišnu trupu „Aiowa“\, koja je teatar tretira kao specifičnu\, ali ipak sveumjetničku ideološku akciju. Na novosadskoj Akademiji umjetnosti\, studira filmsku i pozorišnu režiju. Istovremeno je kao reditelj angažovan u subotičkom Narodnom pozorištu. Sredinom devedesetih\, napušta studije\, rad u pozorištu i godinama živi povučeno. Režiju diplomira 2000. godine\, u klasi prof. Vlatka Gilića i Bora Draškovića\, i nastavlja intenzivan rad u pozorištu. Uz podršku segedinskog MASZK­a\, i vlastitog ansambla stvara i „nezavisne“ pozorišne predstave. Od 2005. godine direktor je Mađarskog gradskog pozorišta „Deže Kostolanji“ u Subotici. Osnivač je internacionalnog pozorišnog festivala „Desiré Central Station“. Radi u Novom Sadu i Subotici\, vodi umjetničke radionice u Rumuniji\, odlazi na studijsko putovanje u Japan. Režirao je predstave u Nišu\, Novom Sadu\, Beogradu\, Segedinu\, Bitolju\, Ljubljani\, Berlinu\, Klužu\, Varni. Ukupno\, četrdesetak profesionalnih režija. Pozorište percipira kao na prosvijetljeni prostor\, ponekad provokativne akcije\, gdje se misli\, govori i organizuje specifičan vid umjetničke stvarnosti. Predstava je za njega komunikacija\, i druga stvarnost\, koja postoji za sebe\, ali nastaje u odnosu izvođača\, izvođene stvarnosti i gledaoca. Režiju ostvaruje preko interaktivne komunikacije s glumcem. Nosilac je odlikovanja\, nagrada „Jasai Mari“ (Najprestižnija nagrada za pozorišnu umjetnost Republike Mađarske)\, nagrada „Joakim Vujić“\, „Pro urbe“ grada Subotice\, „Pro urbe“ grada Senta\, za Paralelnu umjetnost (Mediawave). Njegove režije i predstave su nagrađivane na festivalima: „Profesionalna pozorišta Vojvodine“\, „Sterija“\, „Infant“\, „Joakimfest“\, „Tvrđava fest“\, „Teatarfest“\, „Festival alternativnih pozorišta Republike Mađarske“\, „Festival mađarskih pozorišta“\, „MOT“.
URL:https://www.barskiljetopis.me/event/barski-ljetopis-i-gradsko-pozoriste-podgorica-don-kihot-rezija-andras-urban-4/
LOCATION:Ljetnja pozornica Doma kulture
CATEGORIES:Pozorišni program
ORGANIZER;CN="JP Kulturni centar Bar":MAILTO:pr@barskiljetopis.me
END:VEVENT
BEGIN:VEVENT
DTSTART;TZID=UTC:20200907T213000
DTEND;TZID=UTC:20200907T213000
DTSTAMP:20260403T210249
CREATED:20200903T114115Z
LAST-MODIFIED:20200903T114304Z
UID:11161-1599514200-1599514200@www.barskiljetopis.me
SUMMARY:STEFAN ĐUKIĆ: „IZMEĐU POLOVA“
DESCRIPTION:STEFAN ĐUKIĆ: „IZMEĐU POLOVA“ \nModeratorka: Milena Đukić \nO autoru: \nStefan Đukić je rođen 1986. godine u Baru\, gdje je završio osnovnu i srednju školu. Diplomirao na Filozofskom fakultetu Univerziteta u Beogradu\, na odsjeku Filozofija sa temom „Pojam razvoja u Hegelovoj filozofiji istorije“. \nRadio je kao profesor filozofije\, etike\, građanskog obrazovanja i istorije religije u gimnaziji. Dvije godine vodio autorsku radio emisiju „Glasom protiv negativnog“ koja se bavila širokim spektrom društvenih tema i ugostila univerzitetske profesore\, naučnike\, umjetnike\, diplomate i druge. \nAutor je dokumentarnog filma „Šta ljevica želi“ snimanog u Berlinu 2016. godine koji se bavi savremenom radikalnom ljevicom u Evropi. Film je emitovan na Televiziji „Vijesti“ 2017. godine i bio predmet više okruglih stolova i tribina na fakultetima u Crnoj Gori. Jedan je od autora i voditelj političkog podcasta „Sve po spisku“. \nKao kolumnista\, objavljuje tekstove i analize u dnevnim listovima „Vijesti“ i „Dan“ u Crnoj Gori\, te na mnogim internet portalima. Od 2007. godine uređuje i vodi lični blog godine na kome objavljuje tekstove sa temama iz filozofije\, kulture\, politike i drugih društvenih oblasti. \nAktivan je kao moderator\, predavač i učesnik na tribinama i konferencijama\, kako u zemlji\, tako i u inostranstvu. Kao politički analitičar komentariše zbivanja na domaćoj i međunarodnoj političkoj sceni za televiziju i štampane medije. \nPosvećen je građanskom aktivizmu\, sa posebnim naglaskom na teme direktne demokratije\, ekologije i pacifizma.
URL:https://www.barskiljetopis.me/event/stefan-djukic-izmedju-polova/
LOCATION:Plato ispred Dvorca kralja Nikole
CATEGORIES:Književni program
ORGANIZER;CN="JP Kulturni centar Bar":MAILTO:pr@barskiljetopis.me
END:VEVENT
BEGIN:VEVENT
DTSTART;TZID=UTC:20200907T200000
DTEND;TZID=UTC:20200907T200000
DTSTAMP:20260403T210249
CREATED:20200903T114047Z
LAST-MODIFIED:20200904T080705Z
UID:11159-1599508800-1599508800@www.barskiljetopis.me
SUMMARY:OTVARANJE FESTIVALA: „SOLO\, DUO\, TRIO“: Danijel Cerović\, Mirka Šćepanović i Dmitrij Prokofjev
DESCRIPTION:OTVARANJE FESTIVALA  \n„SOLO\, DUO\, TRIO“ \nUČESNICI: DANIJEL CEROVIĆ (gitara)\, MIRKA ŠĆEPANOVIĆ (violina) i DMITRIJ PROKOFJEV (violončelo) \n  \nPROGRAM: \n\nŽarko Mirković: Tamna noći\nN. Paganini: Terzetto za violinu\, violončelo i gitaru\nDušan Bogdanović: Šest balkanskih minijatura “Za svjetski mir”\nBela Bartok: Šest rumunskih igara\n\nDanijel Cerović jedan je od vodećih crnogorskih izvođača iz domena klasične muzike sa intenzivnom međunarodnom koncertnom karijerom. Ostvario je nekoliko stotina nastupa kao solista i član kamernih ansambala na prestižnim međunarodnim festivalima\, koncertnim serijama\, turnejama kao i u dvoranama širom svijeta.\nKao solista snimio je CD s muzikom Skarlatija\, Sora i Đulijanija. Kao član \,\,Duo Amarilli“ sa mecosopranisticom Amandom Stojović snimio je CD sa muzikom za glas i gitaru\, a CD muzike za dvije gitare sa Goranom Krivokapićem u izdanju Muzičkog centra Crne Gore. U 2014. i 2016. godini\, kao član Crnogorskog dua gitara sa Goranom Krivokapićem\, transkribovao je i snimio šest \,\,engleskih svita“ Johana Sebastijana Baha na dva CD-a za NAXOS Records. Oba izdanja su dobila izuzetne kritike od vodećih svjetskih magazina i portala za klasičnu muziku\, kao što su: londonski \,\,Gramophone“\, \,\,American Record Guide“\, \,\,Soundboard“\, \,\,WGBH Radio – Boston“ (nagrada za najbolji CD nedjelje)\, \,\,ClassicsToday“\, \,\,Guitare Classique“ i dr. Takođe\, CD izdanja su predstavljena u programu Radio BBC 3\, Radio NL 4\, te posredstvom ugledne radijske emisije \,\,Guitar Alive“ na više od 250 stanica širom SAD-a \, kao i u Danskoj\, Kini\, na Tajvanu\, Novom Zelandu i u Australiji.\nJedan je od utemeljivača i umjetnički direktor međunarodnog \,\,Nikšić Guitar Festivala“ (osnovan 2005). Takođe\, jedan je od osnivača i umjetnički direktor projekta \,\,Montenegro International Guitar Competition“ (Tivat\, Podgorica) koji je\, zajedno sa još 17 sličnih manifestacija iz čitave Evrope\, dio \,\,EuroStrings“ projekta koje će se u periodu od 2017-2021. finansirati iz projekta Evropske Unije \,\,Kreativna Evropa“.\nProfesor je na Muzičkoj akademiji Univerziteta Crne Gore na Cetinju i gostujući predavač na Muzičkoj akademiji Univerziteta u Sarajevu.\nNjegov novi CD za izdavačku kuću NAXOS sa djelima baroknog kompozitora Silviusa Leopolda Vajsa biće objavljen 20. avgusta\, dok će naredne godine biti objavljen CD sa muzikom Astora Pjacole\, gdje će se predstaviti kao član crnogorskog dua gitara sa Goranom Krivokapićem. \nMirka Šćepanović\, rođena 1981. u Beogradu\, violinistkinja je crnogorskog porijekla. Nakon uspješno završenih magistarskih studija na Fakultetu muzičke umetnosti u Beogradu u klasi Vesne Stanković\, nastavlja svoje umjetničko usavršavanje kod Rajnera Šmita na Visokoj školi kraljice Sofije u Madridu\, gdje od njenog Veličanstva Kraljice 2006. i 2007. godine dobija odlikovanje za Najboljeg studenta u sekciji violina. Želja za daljim muzičkim razvojem i uspjesima vodi je u Bazel\, gdje s najvišim ocjenama završava 3 mastera. Važne muzičke impulse dobila je na majstorskim kursevima koje su predvodili Kolja Blaher\, Zakar Bron\, Menahem Presler\, Valter Levin i Ferenc Rados. Dobitnica je nagrada na međunarodnim takmičenjima u Italiji\, Španiji i Švajcarskoj. Kao aktivan i posvećen kamerni muzičar imala je priliku da nastupa na internacionalnim festivalima u Engleskoj\, Francuskoj\, Španiji\, Njemačkoj\, Austriji\, Izraelu\, Japanu\, Indiji i sarađuje sa renomiranim muzičarima među kojima su Stiven Iserlis\, Izabel Ćarisius\, Fransoa Benda\, Radovan Vlatković\, Serđo Acolini. Mirka je imala priliku da radi s najpoznatijim kompozitorima današnjice među kojima su Salvatore Skiarino\, Hajnz Holiger\, Georg Fridrih Has\, Giorgi Kurtag\, Volfgang Rim i Piter Etveš. U toku studija u Bazelu otkrila je afinitet prema savremenoj muzici\, nakon čega su uslijedila učešća na poznatim festivalima u Donauešingenu\, Gracu\, Vajmaru\, Milanu\, Lucernu\, Budimpešti i Hadersfildu. \nDmitrij Prokofjev rođen je u Moskvi gdje je završio moskovski konzervatorijum 2003\, a dvije godine kasnije i postdiplomske studije u klasi profesorke Natalije Gutman. Pobjeđivao je na omladinskim međunarodnim takmičenjima u Rusiji\, Italiji i Austriji. Prokofjev je pobjednik je i dobitnik specijalne nagrade televizijskog kanala „Kultura“ na međunarodnom takmičenju „P. I. Čajkovski“ (Rusija 2002) kao i specijalne nagrade Zagrebačke filharmonije na međunarodnom takmičenju A. Janigro (Hrvatska\, 2008). \nOd 2000. godine je solista državnog kamernog orkestra „Moskovski virtuozi“ pod rukovodstvom V. Spivakov\, a od 2008. godine predaje violončelo na Moskovskom državnom konzervatorijumu „P. I. Čajkovski“. \nKao solista nastupao je u mnogim gradovima Rusije i u inostranstvu. Solo koncerte je održao na prestižnim mjestima kao što su Auditorium du Louvre u Parizu i Rudolfinum u Pragu. Kao solista svirao je u pratnji simfonijskih orkestara s dirigentima I. Golovčinom\, M. Gorenštejnom\, V. Spivakovom\, J. Bašmetom\, A. Rudinom\, V. Poljanskim\, L. Nikolajevom\, D. Orlovom\, V. Simkinom\, R. Ledo (Španija)\, S. Vlasovom\, M. Horvatom (Austrija)\, L. Korčmarom\, E. Buškovom\, M. Holmanom\, Z. Milerom (Češka) i G. Rinkjavičusom. \nUčesnik je međunarodnih muzičkih festivala među kojima su festival Vladimira Aškenazija (Finska)\, festival u Krojtu (Njemačka)\, festival u sjećanje na Olega Kagana (Moskva)\, festival „Moskovska jesen“\, Muzički festival u Viborgu\, festival „Primavera classica“ (Moskva)\, muzički festival u Kolmaru (Francuska)\, Piano Festival u Antaliji\, festival „Decembarske večeri“ (Moskva). Solo koncert koji je održao u maju 2003. godine u okviru međunarodnog festivala u Bergenu (Norveška) norveška štampa je proglasila za najbolji koncert u sezoni. \nU kamernoj muzici sarađivao je sa najznačajnijim imenima klasične muzike kao što su Vladimir Spivakov\, Džesi Norman\, Natalija Šahovskaja\, Natalija Gutman\, Eliso Virsaladze\, Edvard Bruner\, Žan Giju\, Ilja Gringolc\, Olga Kern\, Aleksandar Kobrin\, Mihail Simonjan\, Mihail Lidski\, Jekaterina Skanavi\, Elena Revič\, Nikolaj Sacenko\, Nikolaj Luganski… Svoj prvi kompakt disk Prokofjev je snimio u šesnaestoj godini s profesorom Moskovskog konzervatorijuma Aleksejem Nasedkinom (sonate za violončelo i klavir D. Šostakoviča i E. Griga).
URL:https://www.barskiljetopis.me/event/otvaranje-festivala-solo-duo-trio-danijel-cerovic-mirka-scepanovic-i-dmitrij-prokofjev/
LOCATION:Plato ispred Dvorca kralja Nikole
CATEGORIES:Muzički program
ORGANIZER;CN="JP Kulturni centar Bar":MAILTO:pr@barskiljetopis.me
END:VEVENT
BEGIN:VEVENT
DTSTART;TZID=UTC:20200423T200000
DTEND;TZID=UTC:20200423T200000
DTSTAMP:20260403T210249
CREATED:20191223T155024Z
LAST-MODIFIED:20191223T155024Z
UID:10832-1587672000-1587672000@www.barskiljetopis.me
SUMMARY:Seida Belegović: „Kompozicija formi i oblika“\, izložba slika i instalacija
DESCRIPTION:Izložba \nSeida Belegović: „Kompozicija formi i oblika“\, izložba slika i instalacija \n  \nIzložba slika i instalacija „Kompozicija formi i oblika“ nastavak je autorkinog rada ranije ostvarenog ciklusa\, sa novim likovnim akcentima. \nInspirisana geometrijom koja se nalazi u osnovi svega što postoji\, autorka se odlučila za oblik nepravilnog trougla\, koji je kao geometrijski oblik\, sam po sebi kreativan\, stabilan\, ima energiju i harmoniju. \nSvi trouglovi čine jedinstvo\, dinamiku pokreta i akcije\, usmjeravajući im pravac u slici\, ostvarujući apstraktnu kompoziciju\, a sa izlaskom geometrije iz prostora slike u realni prostor kroz instalacije\, ostvaruje se i likovno sadržajna komunikacija sa publikom. Bojom se potencira kompozicioni sklad\, linija\, ravnoteža\, tekstura\, ritam… Sama paleta boja je sužena\, autorka slika jakim i čistim bojama koje za nju kao umjetnika imaju značenje: crno-bijela\, smjenjuje se kao dan i noć\, kontrasna je i efektna boja rađanja i smrti\, jer sve što dolazi i odlazi\, to je proces trajanja života i smrti kao cjelina sve do beskonačnosti. Plava boja predstavlja svjetlost i vasionu\, narandžasta\, crvena i tamnocrvena radost življenja\, mladost\, život\, borbu kroz život\, za ljubav\, želju\, nadanje… Sve slike su urađene akrilikom\, koji je kao boja transparentan\, što nije slučaj u njenim slikama jer boju nanosi više puta\, što u krajnjem potvrđuje njenu istrajnost u radu. \n  \nSEIDA BELEGOVIĆ rođena je u Podgorici. Akademiju likovnih umjetnosti – grafički odsjek\, završila je u Prištini\, 1980. godine kod profesora Fatmira Kripe. Poslijediplomske studije upisala na Akademiji likovnih umjetnosti u Sarajevu 1990. godine. Zbog ratnog vihora koji je zahvatio te prostore magistarsku disertaciju odbranila je tek 1998. godine kod akademika Dževada Hoze.\nČlan je Udruženja likovnih umjetnika Crne Gore od 1982. godine\, Udruženja likovnih pedagoga Crne Gore od 1980. godine i rukovodilac Podmlatka „Slikarskog uranka“ Podgorice od 1993. godine.\nBavi se likovno pedagoškim radom i publicistikom i član je novinara Crne Gore. \nIzlagala je na preko 200 grupnih i kolektivnih izložbi na Cetinju\, u Herceg Novom\, Sarajevu\, Beogradu\, Nišu\, Sofiji\, Celju\, Slovenskoj Konjici\, Parizu\, a od 1982. godine učestvuje na tradicionalnim izložbama ULUCG\, kao i na svim likovnim salonima Podgorice.\nBelegović je donatorka na brojnim aukcijama i humanitarnim akcijama u Crnoj Gori i regionu. Pored toga\, učestvovala je u radu umjetničkih kolonija i izlagala grafike\, slike i crteže u Đevđeliji\, Karanu\, Tesliću\, Srebreniku\, Smederevu\, Tuzli\, Pančevu\, Prohor Pčinjskom\, Ulcinju\, Mojkovcu\, Gadžin Hanu\, Subotici\, Prvoj internacionalnoj koloniji u organizaciji Galerije „Most“ – Trebinje\, Sutomoru\, Danilovgradu…\nPoznati je likovni pedagog\, od ideje do realizacije autor je brojnih međunarodnih\, saveznih\, republičkih i opštinskih izložbi dječjeg likovnog stvaralaštva. Bavi se i publicistikom i član je Udruženja novinara Crne Gore.
URL:https://www.barskiljetopis.me/event/seida-belegovic-kompozicija-formi-i-oblika-izlozba-slika-i-instalacija/
LOCATION:Dvorac kralja Nikole
CATEGORIES:Likovni program
ORGANIZER;CN="JP Kulturni centar Bar":MAILTO:pr@barskiljetopis.me
END:VEVENT
BEGIN:VEVENT
DTSTART;TZID=UTC:20200416T180000
DTEND;TZID=UTC:20200416T180000
DTSTAMP:20260403T210249
CREATED:20191223T155108Z
LAST-MODIFIED:20191223T155108Z
UID:10826-1587060000-1587060000@www.barskiljetopis.me
SUMMARY:Dječji hor „Zvjezdice“
DESCRIPTION:Dječji koncert \nHor „Zvjezdice“ \n  \nDječiji hor „Zvjezdice” osnovan je u Podgorici 1985. godine\, kao hor tadašnjeg Doma JNA\, potom postaje hor Doma omladine „Budo Tomović“\, a danas je hor Dječjeg saveza Podgorice. Dirigent i osnivač hora je Marko Klepić\, kompozitor i dirigent. Za 32 godine\, kroz hor je prošlo vise hiljada djece Podgorice. Iza sebe imamo brojne dječje emisije proizvodnje RTCG\, preko 20 festivala dječje pjesme „Naša radost“\, veliki broj popularnih dječjih pjesama koje su se izvodile na svim televizijskim i radio-stanicama\, širom Crne Gore i nekadašnje Jugoslavije. \nHor je u svijet muzike uveo mnoge mališane i iznjedrio veliki broj danas poznatih pjevača i muzičara\, koji su osvajali brojne nagrade na dječjim festivalima. Mjesečna članarina iznosi 5 eura. Hor je do skoro bio potpuno besplatna aktivnost\, a simbolična članarina uvedena je kako bismo mogli da pokrijemo osnovne troškove. Probe se održavaju ponedjeljkom i četvrtkom u 19h u KIC-u „Budo Tomović“ i audicija je otvorena dva puta godišnje\, u septembru i februaru. Danas hor broji oko 50 članova\, odabranih\, talentovanih učenika osnovih škola Podgorice. Dirigenti hora su Marko i Ana Klepić.
URL:https://www.barskiljetopis.me/event/djecji-hor-zvjezdice/
LOCATION:Sala Doma Kulture\, Ulica Jovana Tomaševića\, Bar\, Crna Gora
ORGANIZER;CN="JP Kulturni centar Bar":MAILTO:pr@barskiljetopis.me
END:VEVENT
BEGIN:VEVENT
DTSTART;TZID=UTC:20200409T200000
DTEND;TZID=UTC:20200409T200000
DTSTAMP:20260403T210249
CREATED:20191223T155120Z
LAST-MODIFIED:20191223T155120Z
UID:10790-1586462400-1586462400@www.barskiljetopis.me
SUMMARY:„Beoart“: „HISTERIJA“\, režija: Ivan Vuković
DESCRIPTION:Terry Johnson \n„Beoart“ \n„HISTERIJA“  \nRežija: Ivan Vuković \nDramaturg: Miloš Krečković \nScenografija: Ljubica Milanović \nKostimografkinje: Senka Kljakić i Marijana Radović \nKompozitori: Miroslav Radulović i Stevan Radulović \n  \nIgraju: Mladen Andrejević\, Goran Jevtić\, Suzana Lukić\, Nebojša Ljubišić i Anđelika Simić (glas) \nO PREDSTAVI:  \nOvaj psihoanalitički vodvilj govori on tome šta se dogodilo kada su se 1937. godine u Londonu sreli otac psihoanalize Sigmund Frojd i princ nadrealizma Salvador Dali. Urnebesno mračna i jezovito smiješna\, drama „Histerija“ osvojila je\, kao komedija godine\, britansku nagradu „Lorens Olivije“\, najznačajnije priznanje za dramu na engleskom jeziku. \n  \nPOZORIŠNA KRITIKA:  \nPredstava je vrlo dinamična\, dijalozi duhoviti i promišljeni\, gluma izvanredna. Ko zna ponešto o Frojdu i Daliju ima razlog više da je pogleda. Međutim\, mislim da opis da se radi o susretu ova dva briljantna uma nije baš egzaktan. Fokus je na Frojdu\, koji pred kraj života sumnja u jednu od teorija na kojoj je bazirao čitav svoj psihoanalitički rad. Sumnja u sebe\, u smisao svog poziva i života\, haos\, predstavljen u liku Dalija\, gubljenje granica između svijeta oko sebe i u onoga u sebi\, ova predstava je kao jedna jeziva\, zabavna\, zastrašujuća halucinacija čovjeka na samrti. Efekti svjetla\, zvuka i fantastične sinhronizovanosti glumaca zaista čine da imate osjećaj da ste izgubljeni u košmaru. Glavna zamjerka je u vezi sa samim tekstom\, a ne sa njegovim izvođenjem i predstavlja\, po mom mišljenju\, banalizovan i nedovoljno razrađen sukob u psihi samog Frojda koji mu nije dozvolio da u potpunosti prodre u tajne ljudske duše. On\, naime\, zbog traumatičnih iskustva iz sopstvenog djetinjstva s kojima nije u stanju da se suoči bazira znatan dio svog rada na negaciji istih na taj način oštećujući pacijentkinju. Interesantna ideja\, no pomalo naivno izvedena. Sve u svemu\, odlična predstava\, fantastične gluma i režija\, i puno nadrealnog humora! \n  \nO REDITELJU: \nIVAN VUKOVIĆ (1983) diplomirao je pozorišnu režiju na Fakultetu dramskih umetnosti u Beogradu\, u klasi profesora Nikole Jevtića i profesorke Alise Stojanović. Od 2012. godine radi kao v. d. direktora\, a zatim kao direktor Narodnog pozorišta u Nišu. Predstave: Tina Fej: „Loše devojke“\, Pozorište „Dadov“ Beograd (2008); Malgorzata Mrockovska: „Justina\, sestra moja“\, Narodno pozorište „Toša Jovanović“ Zrenjanin (2008); Džon Ozborn: „Osvrni se u gnevu“\, Narodno pozorište „Bora Stanković“ Vranje (2010); Teri Džonson: „Histerija“\, Jugoslovensko dramsko pozorište Beograd (2010); Radoslav Pavlović: „Devojke“\, Narodno pozorište u Nišu (2011); Stiven Grinblat: „Šekspir – izgubljeno/nađeno“\, Dom omladine Beograd u koprodukciji sa Harvardskim univerzitetom (2011); Kristofer Durang: „Ludi od terapije“\, Scena Stamenković Beograd (2012); Ivo Bresan: „Veliki manevri u tijesnim ulicama“\, Narodno pozorište u Nišu (2013)\, Radoslav Pavlović: „Mala“\, Narodno pozorište u Nišu (2014)\, Jelena Mijović: „12 gnevnih žena“\, Narodno pozorište u Nišu (2014); Ivan Velisavljević: „Svrati\, reče čovek“\, Narodno pozorište u Užicu (2015). Operske predstave: Jonan Straus Mlađi: „Slepi miš“\, Narodno pozorište u Nišu (2013); Đoakino Rosini: „Seviljski berberin“\, Narodno pozorište u Nišu (2013). Godine 2014. izabran je za docenta na Fakultetu umetnosti u Nišu.
URL:https://www.barskiljetopis.me/event/beoart-histerija-rezija-ivan-vukovic/
LOCATION:Sala Doma Kulture\, Ulica Jovana Tomaševića\, Bar\, Crna Gora
CATEGORIES:Pozorišni program
ORGANIZER;CN="JP Kulturni centar Bar":MAILTO:pr@barskiljetopis.me
END:VEVENT
BEGIN:VEVENT
DTSTART;TZID=UTC:20200402T200000
DTEND;TZID=UTC:20200402T200000
DTSTAMP:20260403T210249
CREATED:20191223T155139Z
LAST-MODIFIED:20191223T155139Z
UID:10810-1585857600-1585857600@www.barskiljetopis.me
SUMMARY:Milica M. Vukmanović  „ITIJA- RUKOPIS IZ SNA“\, zbirka poezije
DESCRIPTION:Milica M. Vukmanović \n„ITIJA- RUKOPIS IZ SNA“ – zbirka poezije \n  \nMilica M. Vukmanović rođena je u Baru 19. oktobra 1956. godine. \nObjavila je nekoliko knjiga poezije: „Sveti grijeh“ (1990 – SPR-Titograd)\, „Itija“ (1993 – Grafopublik\, Beograd)\, „Plač vinskog mjeseca“ (1994 – Unireks\, Beograd)\, „Itija rukopis iz sna“ (2019 – JP Kulturni centar Bar\, Nove i izabrane pjesme). \nNjena poezija je zastupljena u mnogim zbornicima\, izborima i u tri antologije: „Snevne Evine kćeri“\, „Antologija pjesama o vinu“ i „Antologija pjesama o maslini“. \nPoezija joj je prevođena na ruski\, rumunski\, makedonski\, slovenački\, engleski i italijanski jezik. \nMilica Vukmanović je učesnica mnogih književnih festivala u Crnoj Gori i regionu\, a njeno stvaralaštvo je nagrađeno brojnim priznanjima. \n  \nRiječ kritike:  \n… „Polazeći od samog naslova kao simboličnog paralelizma neba i zemlje\, sintagmatske složenice koja upućuje na spoj duha i tijela\, na spoj dva tijela\, na spoj lica i naličja\, lica i predjela kojima putuje njegov duhovni konstituent\, zbirka poezije Milice Vukmanović „Itija rukopis iz sna“ otvara jedno nepregledno polje asocijativnih nizova u čijoj simbolici prepoznajemo i sopstvenu drugost\, onostrani egzistencijalni actus (bitak) koji je Frojd nazvao ID a njegova psihoanaliza ga okarakterisala kao „podsvjesno“. Upravo iz tog asketski ogoljenog predjela duše\, iz esencijalne nutrine složenih psihičkih procesa\, umjetnički libido pjesnikinje Vukmanović započinje svoj suptilni ples zavodeći veličanstvenim metaforama i različitim tematskim inscenacijama kako podijum pjesme\, tako i hronotop trajanja sa svim svojim bremenitim oscilacijama emocije\, vođene prvenstveno snagom ljubavi\, tom bezrezervno poklonjenom istinom\, o sebi ponuđenoj\, o sebi predatoj\, o sebi rezigniranoj\, lucidnoj\, razigranoj i pomalo izgubljenoj… \n…Ovo\, do sada napisano\, predstavlja samo minoran osvrt na poetiku Milice Vukmanović jer nije pjesma ono što pročitate\, pjesma je ono što u vama propjeva kada zatvorite oči\, za tren ili vječnost\, svejedno. \nOva zbirka poezije ima tu moć. Pročitajte\, zatvorite oči i oslušnite vječnost u vama. \nmr Ana Pejović \n 
URL:https://www.barskiljetopis.me/event/milica-m-vukmanovic-itija-rukopis-iz-sna-zbirka-poezije/
LOCATION:Dvorac kralja Nikole
CATEGORIES:Književni program
ORGANIZER;CN="JP Kulturni centar Bar":MAILTO:pr@barskiljetopis.me
END:VEVENT
BEGIN:VEVENT
DTSTART;TZID=UTC:20200326T200000
DTEND;TZID=UTC:20200326T200000
DTSTAMP:20260403T210250
CREATED:20191223T155338Z
LAST-MODIFIED:20191223T155338Z
UID:10800-1585252800-1585252800@www.barskiljetopis.me
SUMMARY:„VASA PAVIĆ“ BIG BEND
DESCRIPTION:DŽEZ KONCERT \n„VASA PAVIĆ“ BIG BEND \n  \nProgram:  \n\nEurope\,  by Carlos Santana and Tom Coster\, arr. by Eric Richards\nHappy \, comp. by Pharell\, arr. by Mike Tomar\nWelcome to the jungle\, comp. by Guns ‘n Roses\, arr. by Paul Murtha\nMas que nada\, comp. by Sergio Mendez\, arr. by Mark Taylor\nThink!\, comp. by Aretha Franklin and Ted White\, arr. by Paul Murtha\nMoanin’\,  by Bobby Timons\, arr. by Mark Taylor\nUptown funk!\, comp. by Bruno Mars and Mark Ronson\, arr. by Paul Murtha\nEverybody needs somebody to love\,  by Blues Brothers\, Bert Berns\, Gery Wexler and Soloman Burke\nIt had better be tonight \, comp. by Henry Mancini and Johnny Mercer\, arr. by Michael Brown\nCrazy train\,  Ozzy Osbourne\, arr. Paul Murtha\nHit the road Jack\,  Ray Charles\, arr. Mike Lewis\nMambo no. 5\,  Damaso Perez Prado\, arr. Jay Bocook\n\nTrajanje koncerta: 60 minuta \n„Vasa Pavić“ Big bend čine: \n\nJelena Strunjaš\, Milena Konatar (flaute)\nMilena Kankaraš (klarinet)\nStefan Pavićević\, Sava Dabanović (alt saksofoni)\nMilutin Barbul (sopran\, tenor i bariton saksofon)\nMaša Tulić (horna)\nSava Rajković\, Sara Lakičević\, Bojan Drobnjak (truba)\nMeša Kerović (trombon)\nEnes Tahirović (klavijatura)\nMilorad Šule Jovović (bas gitara)\nSlaven Ljujić (bubanj)
URL:https://www.barskiljetopis.me/event/vasa-pavic-big-bend/
LOCATION:Dom kulture
CATEGORIES:Muzički program
ORGANIZER;CN="JP Kulturni centar Bar":MAILTO:pr@barskiljetopis.me
END:VEVENT
BEGIN:VEVENT
DTSTART;TZID=UTC:20200319T200000
DTEND;TZID=UTC:20200319T200000
DTSTAMP:20260403T210250
CREATED:20191223T155521Z
LAST-MODIFIED:20200103T155715Z
UID:10829-1584648000-1584648000@www.barskiljetopis.me
SUMMARY:„PREPOZNAVANJE“\, kolektivna internacionalna izložba
DESCRIPTION:„PREPOZNAVANJE“\, kolektivna internacionalna izložba \nSaradnja sa Narodnim muzejom Crne Gore \n  \nIzložba „Prepoznavanje“ nastavak je dugoročnog regionalnog umjetničkog projekta koji je\, u svom četvrtom ciklusu\, započet kroz rezidencijalni program\, održan u Ribarskoj Banji i Кruševcu\, 2017. godine. \nU uvažavanju posebnosti i zajedništva svih aktera okupljenih na ovom projektu\, u kontekstu samog projekta i mjesta održavanja rezidencijalnog programa\, izložba predstavlja radove šestoro umjetnika. Jelena Rubil (Кruševac)\, Nina Galić (Кraljevo)\, Vesna Ilić Darijević (Čačak)\, Ivana Stanković (Niš)\, Jovana Vujanović (Podgorica) i Bogdan Aleksandrov (Vidin) u svojim radovima mapiraju pitanja savremenih procesa u kontekstu promišljanja mjesta umjetnika i umjetničkih djela\, ali\, prije svega\, mjesta pojedinca u savremenom svijetu\, odnosa ka prirodi\, tehnologiji\, drugima u digitalnoj kulturi\, kao i pojava i pitanja koji proizilaze ili su u vezi sa prirodnim zakonitostima i fenomenima ukupne društvene stvarnosti. \nProjekat je posvećen uspostavljanju i promovisanju partnerske saradnje galerija/muzeja\, kustosa\, umjetnika\, u zajedničkom djelovanju na prepoznavanju lokalnih umjetničkih scena\, mobilnosti umjetnika\, kustosa\, razmjene i vidljivosti savremene umjetničke prakse u regionu. Кao takav ostvaruje višeslojne saradničke mreže i istinski je doprinos decentralizaciji. \nPokrenut 2004. godine\, do sada je realizovan kroz dva ciklusa izložbi: „Prepoznavanje“\, 2005–2007\, Кruševac\, Čačak\, Кraljevo\, Niš i Podgorica (Crna Gora); „Prepoznavanje 2“\, 2010–2012\, Podgorica\, Čačak\, Niš\, Кruševac\, Кraljevo\, Кumanovo (Makedonija) i Sofija (Bugarska); kroz regionalnu konferenciju „Prepoznavanje 2013“\, Кruševac\, kada je priređena i izložba bugarskih umjetnika\, i kroz treći ciklus\, koji je započet rezidencijalnim programom u Sićevu i Nišu 2014. i realizovan nizom izložbi priređenih tokom 2015. i 2016. godine u Nišu\, Кruševcu\, Кraljevu\, Čačku\, Plovdivu (Bugarska) i Nikšiću (Crna Gora). \nStručni tim projekta čine: Biljana Grković\, koordinator\, Milica Todorović\, Julka Marinković\, Ljubiša Simović\, Ljiljana Кaradžić\, Svilen Stefanov\, istoričari umjetnosti.  \nNosilac ovog projekta je Umetnička galerija/Narodni muzej Kruševac a saradnici su: Galerija savremene likovne umetnosti Niš\, Umetnička galerija „Nadežda Petrović“\, Čačak\, Narodni muzej Kraljevo (Srbija)\, Narodni muzej Crne Gore sa Cetinja (Crna Gora)\, Umjetnička galerija „Nikola Petrov“ Vidin (Bugarska). \n  \nUmjetnici: \nMr Vesna Ilić Darijević je rođena 1970. u Čačku. Diplomirala je grafiku na Akademiji umetnosti u Novom Sadu u klasi profesora Zorana Todovića\, 1997\, a postdiplomske studije (smjer crtež) završila je na Fakultetu likovnih umetnosti u Beogradu u klasi profesora Darije Кačić. Master studije (studijski program slikarstvo) realizovala je na Akademiji umetnosti u Novom Sadu u klasi profesora Gorana Despotovskog\, 2015. Član je ULUS-a od 2000. Aktivno izlaže od 1997. godine u zemlji i inostranstvu (Кrakov\, Кanagava\, Beograd\, Novi Sad\, Кragujevac\, Кraljevo\, Čačak…). Profesor je na Visokoj školi tehničkih strukovnih studija u Čačku. \nIvana Stanković rođena je 1973. u Nišu. Diplomirala je na grafičkom odsjeku Fakulteta likovnih umetnosti u Prištini u klasi profesora Zorana Jovanovića Dobrotina. Magistrirala je na FLU u Beogradu u klasi prof. Biljane Vuković. Član je ULUS-a. Realizovala je 13 samostalnih izložbi širom Srbije (Niš\, Beograd\, Кragujevac\, Кraljevo) i Makedonije (Skoplje\, Кumanovo i Ohrid). Učestvovala je na preko 150 kolektivnih izložbi u zemlji i inostranstvu (Bugarska\, Meksiko\, Кanada\, Hrvatska…) Od 1999. radi u Umetničkoj školi u Nišu kao profesor grafičkih predmeta. \nJelena Rubil je rođena 1975. u Кruševcu. Diplomirala je slikarstvo na Akademiji umjetnosti u Banja Luci 2005. i magistrirala 2010. na odsjeku za Višemedijsku umetnost\, Interdisciplinarnih studija Univerziteta u Beogradu. Trenutno je na doktorskim studijama na istom univerzitetu. Od 2012. predaje na osnovnim studijama Fakulteta lijepih umjetnosti u Banja Luci\, predmete Slikarstvo i Intermedija\, a od 2015\, na istom fakultetu\, predaje na master studijama. Član je ULUS-a od 2009. godine. Učesnica je više izložbi višemedijske umjetnosti\, novih tehnologija\, u zemlji i inostranstvu\, koautor međunarodnog projekta „Rizom grada“\, učesnica seminara i konferencija o digitalnoj kulturi. \nNina Galić je rođena je 1987. u Кraljevu. Završila osnovne (2009) i master studije (2011)\, na Fakultetu likovnih umetnosti u Beogradu na vajarskom odsjeku i bila stipendista Fonda za mlade talente 2010/2011 godine. Samostalne izložbe održala u Кontakt Galeriji SКC Кragujevac (2017)\, Likovnoj galeriji Кulturnog centra Beograda (sa Bojanom Atlijom i Ivanom Milev\, 2016)\, Galeriji „Remont“ u Beogradu (2015) i Galeriji Beogradske tvrđave\, Gornji grad – Stambol kapija (2011). Učestvovala na više grupnih izložbi\, likovnih kolonija i radionica u Srbiji i inostranstvu. \nJovana Vujanović rođena je 1986. u Podgorici. Diplomirala je na Fakultetu likovnih umjetnosti na Cetinju 2011. godine\, studijski program grafika. Dobitnica je godišnje nagrade Fakulteta likovnih umjetnosti Cetinje za slobodni crtež 2008. godine. Rezidencijalno je boravila u Berlinu 2012. godine. Izlagala na samostalnim i grupnim izložbama u Crnoj Gori\, Srbiji\, Italiji\, Albaniji… Živi i radi u Podgorici. \nBogdan Aleksandrov je rođen 1960. u Vidinu\, Bugarska\, gdje i danas živi i radi. Diplomirao je na Univerzitetu „Sveti Кiril i Metodije“ u Velikom Trnovu. Na istom univerzitetu i doktorirao. Dobitnik nacionalnih nagrada za savremenu umjetnost u Bugarskoj\, izlagao je na brojnim samostalnim i kustoskim izložbama u Bugarskoj i inostranstvu\, kao i na međunarodnim izložbama u Srbiji\, Njemačkoj\, Кini\, Španiji\, Rumuniji\, i učestvovao je na međunarodnim festivalima video-umjetnosti. Realizovao je više kuratorskih izložbi i projekata.
URL:https://www.barskiljetopis.me/event/prepoznavanje-kolektivna-internacionalna-izlozba/
LOCATION:Dvorac kralja Nikole
CATEGORIES:Likovni program
ORGANIZER;CN="JP Kulturni centar Bar":MAILTO:pr@barskiljetopis.me
END:VEVENT
BEGIN:VEVENT
DTSTART;TZID=UTC:20200312T180000
DTEND;TZID=UTC:20200312T180000
DTSTAMP:20260403T210250
CREATED:20200103T161101Z
LAST-MODIFIED:20200302T092109Z
UID:10872-1584036000-1584036000@www.barskiljetopis.me
SUMMARY:Izložba radova učesnika/ca likovne radionice sa Nedom Popović i Ognjenom Banovićem
DESCRIPTION:Likovna radionica za omladinu srednjoškolskog uzrasta sa fokusom na najznačajnije izazove u sferi zaštite životne sredine biće organizovana po prvi put u okviru trećeg izdanja Zimske scene “Barskog ljetopisa”.  \nPolaznici će se\, kroz temu mora\, baviti pitanjem ekologije. Da li je ekologija samo očuvanje prirodne okoline ili je ona dio nas? Zaranjanjem u more pokušaćemo da pronađemo odgovore na ova pitanja.  \nRadionica\, u trajanju od tri sata\, biće održana 7. marta u galeriji “Velimir A. Leković”\, dok će izložba završnih radova učesnika/ca biti otvorena u četvrtak\, 12. marta u istom prostoru\, sa početkom u 18h.  \nRadionicu vode Neda Popović\, akademska slikarka i Ognjen Banović\, arhitekta.
URL:https://www.barskiljetopis.me/event/izlozba-radova-ucesnika-ca-likovne-radionice-sa-milenom-vukoslavovic-i-nedom-popovic/
LOCATION:Galerija “Velimir A. Leković”
CATEGORIES:bARS program
END:VEVENT
BEGIN:VEVENT
DTSTART;TZID=UTC:20200304T200000
DTEND;TZID=UTC:20200304T200000
DTSTAMP:20260403T210250
CREATED:20191223T155617Z
LAST-MODIFIED:20200302T093923Z
UID:10785-1583352000-1583352000@www.barskiljetopis.me
SUMMARY:SNP Novi Sad i Savez dramskih umetnika Vojvodine: „GRETA\, STRANICA 89“\, režija: Boris Liješević
DESCRIPTION:Luc Hibner \nSrpsko narodno pozorište Novi Sad i Savez dramskih umetnika Vojvodine \n„GRETA\, STRANICA 89“ \nRežija: Boris Liješević \n  \nPrevodilac: Jovan Ćirilov \nKompozitori: Stevan Divjaković\, Srđan Dalagija i Lado Leš \nScenograf i kostimograf: Marina Sremac \nIgraju: Jasna Đuričić i Boris Isaković \nTrajanje: 90 minuta \nO AUTORU: \nLUC HIBNER rođen je 1964. godine u Heilbronu. Studirao je germanistiku\, filozofiju i sociologiju na univerzitetu Minster. Teatarsko obrazovanje stekao je na Glumačkoj visokoj školi u Sarbrikenu\, gdje je i prvi put profesionalno angažovan kao glumac i reditelj\, da bi se od 1996. godine odlučio za status slobodnog umjetnika\, nastavivši da radi kao glumac i reditelj. Napisao je više od deset dramskih djela\, za odrasle ali i djecu. Laureat je „Jugendtheaterpreis“\, najznačajnije njemačke nagrade za dramski tekst namijenjen mladima\, a to priznanje je 1998. godine dobio za komad „Srce boksera“. Osim ovog komada\, među značajnija Hibnerova dramska djela spada i „Nakaze“ („Creeps“)\, komad igran u desetak njemačkih i evropskih teatara\, pa i Beogradskom dramskom pozorištu. \n  \nO REDITELJU: \nBORIS LIJEŠEVIĆ je rođen u Beogradu 1976. godine. Diplomirao na Odseku za multimedijalnu režiju\, u klasi profesora Bore Draškovića 1999. godine\, apsolvirao na Filozofskom fakultetu u Novom Sadu\, na Grupi za srpsku književnost i jezik. U pozorištu režirao „U kulisama duše Nikolaja Jevrejinova“\, „Feniks“ Kristofera Fraja\, „Dva viteza iz Verone“ Vilijama Šekspira\, „Opštinsko dete“ Branislava Nušića\, „Beograd – London“ Fedora Šilija\, u okviru projekta „Beogradske priče 04“ i „Prisustvo“ Dejvida Harovera. Autor je filmova „Gvozdeni krst“\, prema istoimenoj noveli Hajnera Milera\, i dokumentarnog filma „Luka“. Učestvovao je na mnogim festivalima: FSF u Beogradu\, RAF u Zagrebu\, ŠTUKFEST u Mariboru\, Beogradskom festivalu kratkometražnog i dokumentarnog filma\, Festivalu Evroregije u Segedinu\, Festivalu vojvođanskih pozorišta u Subotici i Gradu teatru u Budvi. Izabran je 2004. godine za asistenta na Odseku za multimedijalnu režiju Akademije umetnosti u Novom Sadu\, u klasi prof. Draškovića. \n  \nPOZORIŠNA KRITIKA: \nČinjenica da je „Faust“ polazište ove komične igre na neki način je reprezentativna za Hibnerov odnos prema tradiciji\, koji\, sa jedne strane\, otkriva autorove sklonosti prema demistifikaciji elitističkih tendencija\, dok sa druge govori o njegovom obožavanju komedije\, igre\, i naravno\, procesa pozorišnog stvaranja. \nPredstava Borisa Liješevića dosledna je u poštovanju Hibnerovog teksta; na skoro sasvim praznoj sceni koja otelotvoruje koncept „siromašnog“ teatra\, Jasna Đuričić i Boris Isaković\, skoro u svim scenama\, igraju različite tipove glumica i reditelja. U osnovi predstave je odsustvo scenske iluzije\, vođeno idejom ogoljavanja procesa stvaranja; glumci se na pozornici pojavljuju kao oni sami\, Boris Isaković i Jasna Đuričić\, koji\, dakle\, igraju te različite likove-tipove. \nAna Tasić\, Politika \nPozorišne (dez)iluzije \nDa se razumemo: Jasna Đuričić i Boris Isaković su takvi glumci\, da bi\, u njihovom tumačenju\, i čitanje telefonskog imenika bio uzbudljiv pozorišni događaj. Ta oveštala kritičarska fraza\, ovde namerno upotrebljena u svrhu solidarisanja s nizom šablonskih ili\, lepše zvuči\, arhetipskih izakulisnih situacija u koje pisac (inače i glumac i reditelj) Luc Hibner\, u komadu „Greta\, stranica 89“\, stavlja dvoje svojih protagonista\, hoće na samom početku da stavi do znanja da su upravo glumci ono najvrednije i najdragocenije što donosi istoimena predstava\, premijerno izvedena u Srpskom narodnom pozorištu. A sad: uvod\, razrada\, zaključak… Dakle\, nemački pisac\, naš savremenik\, piše komad o pozorištu\, a na primeru proba jedne scene iz Geteovog „Fausta“\, Gretine scene sa škrinjom\, na stranici 89. Protagonisti su Glumica i Reditelj. Šta je Hibneru Faust i zašto baš taj komad? Pa\, valjda\, da bi\, poput nihiliste i razbijača iluzija – Mefista – demistifikovao jedan svet koji upravo počiva na iluzijama i\, potom\, budući da i sam u tom svetu živi\, otvorio glumcima prostor za – stvaranje nove iluzije. Upravo taj dijalektički skok dogodio se u predstavi Borisa Liješevića\, mladog\, talentovanog\, ali nadasve inteligentnog reditelja koji je\, najpre\, prepoznao tu dvostruku piščevu „igru“\, tu njegovu potrebu za demistifikacijom i ponovnom mistifikacijom pozorišta\, a potom\, u idiomu scenskog minimalizma\, usredsređujući se na glumce\, odgovorio – istom merom\, stvarajući duhovitu\, povremeno dirljivu i pre svega čarobnu pozorišnu iluziju. Svu delikatnost i minucioznost Liješevićevog (uslovno „nevidljivog“) rediteljskog rada\, u ovom slučaju\, prepoznajemo tek „iz kontre“\, pri pokušaju da odgovorimo na pitanje: šta bi tu uradio manje inteligentan\, a pritom prepotentan reditelj? Kakva je to prizemna lakrdija mogla biti! A kad smo već kod lakrdije\, pisac je\, između ostalih\, ponudio i takve (rediteljske i glumačke) arhetipove (od kojih su neki i „prepevani“ na ovdašnje\, no s merom i duhovito)\, ali s koliko glumačkog dobrog ukusa\, mašte\, zadivljujuće moći transformacije i inteligentne distance Jasna Đuričić i Boris Isaković igraju i – što je valjda najteže – oneobičavaju sopstvenu svakodnevicu\, sopstveno iskustvo! Njih dvoje\, iz etide u etidu (naslovljene\, primera radi: reditelj tezgaroš\, glumica početnica\, reditelj frojdist\, diva\, reditelj ljubitelj štriha…) superiorno\, duhovito\, nadahnuto i s lakoćom koju poseduju samo najveći\, pokazuju svojih „hiljadu glumačkih lica“. Bez gesta viška\, bez „kupovanja“ publike\, bez grubog upiranja prstom\, čak i kad ih tekst upućuje na kritičnost spram sopstvene profesije i\, pogotovo\, njenog socijalnog konteksta\, Jasna Đuričić i Boris Isaković su nam priredili izuzetno veče vrhunske glume koja se ne udvara ali osvaja\, do mere da vam je žao što se završilo. Prošli smo\, s njima\, kroz stanja bola i radosti\, frustracija i prikraćenosti\, istinskog i onog hinjenog traganja za suštinom (pozorišnog čina) i istovremeno se predavali iluziji koju su nam ponudili\, poštujući s punim poverenjem tu „nevidljivu“ rediteljsku ruku koja ih je ritmički i značenjski precizno vodila iz jednog stanja/situacije/žanra u drugi… A ako ćemo o klimaksu\, to je scena u kojoj Boris Isaković\, u ulozi ostarelog glumca koji voli da režira\, u jednom trenutku preuzima Glumičinu ulogu\, staje na rampu i govori njen tekst! Dirljivo\, potresno\, kao sublimacija onog „glumac-je-glumac…“ ili\, drugačije: „igrao bih i Lava“! \nDarinka Nikolić
URL:https://www.barskiljetopis.me/event/snp-novi-sad-i-savez-dramskih-umetnika-vojvodine-greta-stranica-89-rezija-boris-lijesevic/
LOCATION:Sala Doma Kulture\, Ulica Jovana Tomaševića\, Bar\, Crna Gora
CATEGORIES:Pozorišni program
ORGANIZER;CN="JP Kulturni centar Bar":MAILTO:pr@barskiljetopis.me
END:VEVENT
BEGIN:VEVENT
DTSTART;TZID=UTC:20200227T200000
DTEND;TZID=UTC:20200227T200000
DTSTAMP:20260403T210250
CREATED:20191223T155939Z
LAST-MODIFIED:20191223T155939Z
UID:10806-1582833600-1582833600@www.barskiljetopis.me
SUMMARY:MOMČILO ZEKOVIĆ ZEKO: „Muško–ženske puzle: Knjiga o njoj“
DESCRIPTION:Književno veče \nMomčilo Zeković Zeko \n„Muško–ženske puzle: Knjiga o njoj“\, roman \n  \nMomčilo Zeković Zeko je rođen 1967.godine. Do sada je objavio knjige kratkih priča „Gravitacija istine“ (1997)\, roman „Zaliveni fikus“ (2003\, 2004) (nominacija za nagradu „Miroslavljevo jevanđelje“)\, knjiga poezije „Džep sa tajnama“ (2017)\, roman „Muško–ženske puzle: Knjiga o njoj“ (2019). \nKao jedan od osnivača\, član i autor grupe „PERPER“ objavio je i više knjiga pop-rok poezije i muzičkih autorskih djela među kojima se posebno ističu: „Sa gomile velikih oblaka“\, „Bludni snovi“\,  „Perper“\, „Uživo iz CNP-a“\, „Iz dana u dan“\, „Tragovi“ i „Do kraja uzdaha“. Njegov samostalni projekat „Džep sa tajnama“ bio je nominovan za „Trinaestojulsku nagradu“. Pored toga\, bio je autor više od 300 objavljenih pop-rok kompozicija za različite domaće i regionalne zvijezde. \nBavi se i drugim vidovima umjetnosti. \nNjegova djela su prevođena na francuski\, italijanski\, portugalski\, ukrajinski i engleski jezik. \nŽivi i stvara na Cetinju. \nO romanu: \nOvaj moderno napisan roman\, govori o ljubavi kroz istraživanje sopstvenosti\, o onome\, o čemu muškarci i žene obično ne pričaju ili to urade sa zakašnjenjem: kuda vode očekivanja\, dimenzije nepostojeće apstraktnosti\, kuda vodi svako slovo koje provocira i tjera na udaljavanje\, blud\, razvrat… \n  \nRiječ kritike:  \n…„Kada spoznamo osjećanja u sebi\, tek tada prihvatamo i spoznajemo sebe\, svoja uvjerenja i tek onda smo spremni da razumemo našu realnost i menjamo život. Tada smo spremni da učimo svrhu duhovnog postojanja\, jer duša uči samo na osnovu osećanja i to je tako jednostavno. Da bi doživjela osjećanja\, potrebni su joj događaji i iskustva sa onim oko sebe. Tada nastaje mozaik života\, puzle koje treba spojiti\, uklopiti\, ne bi li osetili sreću\, ljubav\, mir\, harmoniju… Baš to ilustruje ova knjiga. To se ne uči u školama i fakultetima\, to se uči u lekcijama koje se zovu jednom riječju ŽIVOT. Svaki dan našeg života je jedna stranica\, jedna puzla\, a nekada su potrebni dani i dani\, mjeseci i godine da puzle postavimo na pravo mjesto i osjetimo mir i bezuslovnu ljubav i ispišemo kartu našeg života koja glasi: \,\,To što tražim pronašao/pronašla sam u sebi”… \ndr Gordana Baroš
URL:https://www.barskiljetopis.me/event/momcilo-zekovic-zeko-musko-zenske-puzle-knjiga-o-njoj/
LOCATION:Gradska knjižara Bar
CATEGORIES:Književni program
ORGANIZER;CN="JP Kulturni centar Bar":MAILTO:pr@barskiljetopis.me
END:VEVENT
END:VCALENDAR