BEGIN:VCALENDAR
VERSION:2.0
PRODID:-//Barski ljetopis - ECPv6.5.1.6//NONSGML v1.0//EN
CALSCALE:GREGORIAN
METHOD:PUBLISH
X-WR-CALNAME:Barski ljetopis
X-ORIGINAL-URL:https://www.barskiljetopis.me
X-WR-CALDESC:Events for Barski ljetopis
REFRESH-INTERVAL;VALUE=DURATION:PT1H
X-Robots-Tag:noindex
X-PUBLISHED-TTL:PT1H
BEGIN:VTIMEZONE
TZID:UTC
BEGIN:STANDARD
TZOFFSETFROM:+0000
TZOFFSETTO:+0000
TZNAME:UTC
DTSTART:20180101T000000
END:STANDARD
TZID:Europe/Belgrade
BEGIN:DAYLIGHT
TZOFFSETFROM:+0100
TZOFFSETTO:+0200
TZNAME:CEST
DTSTART:20180325T010000
END:DAYLIGHT
BEGIN:STANDARD
TZOFFSETFROM:+0200
TZOFFSETTO:+0100
TZNAME:CET
DTSTART:20181028T010000
END:STANDARD
END:VTIMEZONE
BEGIN:VEVENT
DTSTART;TZID=UTC:20180805T210000
DTEND;TZID=UTC:20180805T210000
DTSTAMP:20260504T183417
CREATED:20180603T124437Z
LAST-MODIFIED:20180609T130033Z
UID:5509-1533502800-1533502800@www.barskiljetopis.me
SUMMARY:Ružica Vasić: promocija romana „Domodržnica“
DESCRIPTION:Ružica Vasić\n„DOMODRŽNICA“ (roman)\nmoderator: Novak Govedarica \n Ružica Vasić je rođena u Kragujevcu 1976. godine. Diplomirala je dramaturgiju na Fakultetu dramskih umjetnosti na Cetinju 2012. godine. Autorka je nagrađene drame „Hladnjača za sladoled“ i zbirke pjesama „Trošenje usana na reči“. Živi i radi u Budvi. \n„Domodržnica“ je roman prvijenac dramaturškinje Ružice Vasić\, u izdanju „Nove poetike“\, koji šalje važnu poruku:\n„Umetnika može da shvati samo onaj ko je dovoljno hrabar da otvori dušu i pusti ga da u nju udahne istinsku slobodu lišenu svih okova života.“
URL:https://www.barskiljetopis.me/event/promocija-romana-domodrznica-ruzica-vasic/
LOCATION:Plato Knjaževe bašte
CATEGORIES:Književni program
ATTACH;FMTTYPE=image/jpeg:https://www.barskiljetopis.me/wp-content/uploads/2018/06/ruzicavasic-1.jpg
ORGANIZER;CN="JP Kulturni centar Bar":MAILTO:pr@barskiljetopis.me
END:VEVENT
BEGIN:VEVENT
DTSTART;TZID=UTC:20180805T200000
DTEND;TZID=UTC:20180805T200000
DTSTAMP:20260504T183417
CREATED:20180603T162221Z
LAST-MODIFIED:20180603T224251Z
UID:5665-1533499200-1533499200@www.barskiljetopis.me
SUMMARY:Forum mladih pisaca KIC-a "Budo Tomović": javno čitanje poezije
DESCRIPTION:
URL:https://www.barskiljetopis.me/event/forum-mladih-pisaca-kic-a-budo-tomovic-citanje-poezije/
LOCATION:Šetalište ispred kafea Gvardija
CATEGORIES:bARS program
ATTACH;FMTTYPE=image/png:https://www.barskiljetopis.me/wp-content/uploads/2018/06/forum.png
ORGANIZER;CN="JP Kulturni centar Bar":MAILTO:pr@barskiljetopis.me
END:VEVENT
BEGIN:VEVENT
DTSTART;TZID=UTC:20180804T220000
DTEND;TZID=UTC:20180804T220000
DTSTAMP:20260504T183417
CREATED:20180603T140812Z
LAST-MODIFIED:20180603T213423Z
UID:5561-1533420000-1533420000@www.barskiljetopis.me
SUMMARY:Sanel Redžić (gitara) i Jovan Bogoslavljević (violina)
DESCRIPTION:Sanel Redžić je rođen 1988. godine u Tuzli\, Bosna i Hercegovina. Jedan od najperspektivnijih i virtuoznijih gitarista mlađe generacije\, kome mnogi muzički kritičari i ljubitelji klasične muzike predviđaju blistavu svjetsku karijeru. Sanel je uz veliki repertoar\, koji se sastoji od muzike baroka pa sve do moderne muzike\, stvorio važno ime na internacionalnoj sceni. Gitaru počinje da uči sa osam godina u Osnovnoj muzičkoj školi Tuzla\, gdje je 2007. godine okončao svoje školovanje sa najvišim ocjenama u klasi Predraga Stankovića. Nakon toga Sanel se upisuje na Muzičku akademiju „Franz Liszt“ u Weimaru\, gdje je studirao kod Thomasa Müllera-Peringa i Ricarda Gallena. U toku studija imao je priliku pohađati i masterklase kod mnogih profesora gitare kao što su Costas Cotsiolis\, William Kanengiser\, Judicael Perroy\, Aniello Desiderio\, Denis Azabagić\, Dejan Ivanović\, Petr Saidl\, Jorgos Panetsos\, Thomas Offerman\, Jozef Zsapka\, Darko Petrinjak i mnogi drugi. U junu 2005. godine\, Sanel je proglašen najtinejdžerom opštine Tuzla za školsku 2004/2005 godinu. Do danas\, Sanel je oduševio publiku i medije na preko 1000 nastupa i solo koncerata u Bosni\, Hrvatskoj\, Srbiji\, Crnoj Gori\, Sloveniji\, Mađarskoj\, Češkoj\, Bugarskoj\, Ukrajini\, Poljskoj\, Austriji\, Njemačkoj\, Švicarskoj\, Belgiji\, Španiji\, Italiji\, Francuskoj\, Holandiji\, Grčkoj\, Portugalu\, Čileu\, Kini\, Japanu\, Indiji i SADu. Koncertirao je na profiliranim binama kao što su Concertgebouw Amsterdam\, Tokyo Bunka Kaikan Recital Hall\, Hakuju Hall te Yamaha Hall\, National Philharmonic of Ukraine\, Philharmonic Paul Constantinescu Ploiesti i mnogim drugim. Na internacionalnim takmičenjima kao što su Tokyo i Tychy\, „Forum Gitarre Wien“\, Markneukirchen\, Changsha u Kini\, „Anna Amalia“ Weimar\, Fernando Sor Rim\, Emilio Pujol Sassari\, Iserlohn\, „Andres Segovia“ Velbert\, Kutna Hora\, „Guitarmania“ u Lisabonu ili „Guitar Art Festival“ u Beogradu\, stekao je mnoge važne nagrade i priznanja za svoj rad. U međuvremenu je i sam postao član žirija\, na mnogim takmičenjima za mlade gitariste\, te redovno održava masterklase. Od 2006. godine Sanel Redžić je snimao CD-ove u Sarajevu i Lajpzigu. Posljednji je nastao u saradnji sa MDRom. Aktuelni CD\, produciran u Kelnu\, izlazi početkom Aprila 2013. Pored toga imao je priliku snimati za mnoge radio i TV stanice\, te svirati sa različitim orkestrima. \nMr Jovan Bogosavljević rođen je 1908. godine. Muzičko obrazovanje sticao je od oca Dragutina i prof. Tatjane Olujić na Fakultetu Muzičke umetnosti u Beogradu\, kao i od jednog od najvećih izvođača i pedagoga današnjice\, Igora Ojstraha\, u Briselu. Dobitnik je mnogih nagrada u zemlji i inostranstvu\, ali i nagrade Udruženja muzičkih umetnika Srbije – za najboljeg mladog umetnika. Kao solista\, nastupao je sa najznačajnijim orkestrima i dirigentima u zemlji\, muzicirao u najpoznatijim koncertnim salama. Na međunarodnoj sceni nastupao je kao solista sa orkestrima i značajnim dirigentima i pijanistima od Kine\, Japana\, Argentine\, Poljske\, Grčke\, Danske\, Finske\, Italije\, Austrije\, Francuske\, pa do Švajcarske\, Slovenije\, Hrvatske… Poslednjih godina značajnu saradnju ostvaruje sa renomiranim pijanistom Aleksandrom Serdarom\, na domaćoj i na međunarodnoj sceni. Od 2009. godine nastupa kao solista i gost na koncertima širom Evrope sa Evropskim kvartetomiz Minhena\,Basiona Amorosa. Duži niz godina stalni je član kvintetaBeltangokoji nosi epitet jednog od najboljih u svetu. Bavi se pedagoškim radom na Fakultetu umetnosti u Nišu\, a na glavnom predmetu Violina je redovni profesor.
URL:https://www.barskiljetopis.me/event/sanel-redzic-gitara-i-jovan-bogoslavljevic-violina/
LOCATION:Dvorac kralja Nikole
CATEGORIES:Muzički program
ATTACH;FMTTYPE=image/jpeg:https://www.barskiljetopis.me/wp-content/uploads/2018/06/Untitled-1.jpg
ORGANIZER;CN="JP Kulturni centar Bar":MAILTO:pr@barskiljetopis.me
END:VEVENT
BEGIN:VEVENT
DTSTART;TZID=UTC:20180804T210000
DTEND;TZID=UTC:20180804T210000
DTSTAMP:20260504T183417
CREATED:20180603T161919Z
LAST-MODIFIED:20180802T105808Z
UID:5660-1533416400-1533416400@www.barskiljetopis.me
SUMMARY:Stefan Đukić i gosti: "Od epike do pop kulture\, razvoj junaka od Baš Čelika do Spajdermena"
DESCRIPTION:Priče o herojima\, bilo da su u formi epa\, romana\, stripa ili filma\, dio su ljudske baštine od početka pismenosti. Bilo da se radi o „Epu o Gilgamešu“\, Heraklovim podvizima\, borbi Marka Kraljevića sa Musom Kesedžijom\, Don Kihotu\, Frodu Baginu\, Luku Skajvokeru ili Betmenu\, priče o herojima nas prate od najranijih dana do najdublje starosti.\nZašto su nam ovako primamljive? Postoje li sličnosti između Gilgameša i Aragorna\, između Tanosa i Baš Čelika? Da li je u ljudskom DNK ugrađeno da prolazi put heroja\, od inicijacije do trijumfalnog povratka?\nOvo su samo neka od pitanja o kojima će u pratećem programu „Barskog ljetopisa“ razgovarati Maja Simović\, profesorica jezika i književnosti i Stefan Đukić\, kolumnista i profesor filozofije. \n  \n 
URL:https://www.barskiljetopis.me/event/stefan-djukic-i-gosti-od-epike-do-pop-kulture-razvoj-junaka-od-bas-celika-do-spajdermena/
LOCATION:Bašta kafea Ciao
CATEGORIES:bARS program
ATTACH;FMTTYPE=image/jpeg:https://www.barskiljetopis.me/wp-content/uploads/2018/06/stefan-djukic.jpg
ORGANIZER;CN="JP Kulturni centar Bar":MAILTO:pr@barskiljetopis.me
END:VEVENT
BEGIN:VEVENT
DTSTART;TZID=UTC:20180802T213000
DTEND;TZID=UTC:20180802T213000
DTSTAMP:20260504T183417
CREATED:20180601T041648Z
LAST-MODIFIED:20180603T224010Z
UID:5326-1533245400-1533245400@www.barskiljetopis.me
SUMMARY:Narodno pozorište Republike Srpske: „Sinovi umiru prvi“\, režija Marko Misirača
DESCRIPTION:Narodno pozorište Republike Srpske\nMate Matišić\n„SINOVI UMIRU PRVI“ \nReditelj: Marko Misirača\nDramaturg predstave: Ivan Velisavljević\nDijalekatska obrada teksta: Milorad Telebak\nScenograf: Dragana Purković Macan\nKostimograf: Jelena Vidović\nMuzika: Petar Topalović / SOPOT\nAudio-dizajn: Petar Bilbija\nLektori: Milorad Telebak i Nataša Kecman\nInspicijent: Radovan Glogovac \nUloge: Dragoslav Medojević\, Nataša Ivančević\, Aleksandar Stojković\, Miljka Brđanin\, Boško Đurđević\, Goran Jokić\, Ljubiša Savanović\, Zlatan Vidović\, Svetlana Tanja Popović\, Đorđe Marković\, Vladimir Đorđević\, Rok Radiša\, Zoran Stanišić \nO predstavi \nMnogo je tema i bolnih pitanja koje otvara ovaj izuzetan komad. Zato mislim da je potrebno i važno danas\, više od dvije decenije nakon rata u BiH\, postaviti na scenu Narodnog pozorišta Republike Srpske u Banja Luci „Sinove“ i napraviti predstavu koja nas\, poput onog Gogoljevog ogledala suočava sa mnogim ratnim i poratnim traumama koje svi živimo na ovaj ili onaj način\, ali i predstavu koja na problem ratne i poratne stvarnosti gleda „odozgo“\, iz ptičje perspektive\, sa potrebnim otklonom kroz koji ćemo mnogo bolje osjetiti ono što nas tišti. Matišićev komad predstavlja svojevrsni žanrovski sinkretizam: ima tu svega i to na jedan jako promišljen način: od antičke tragedije do komedije apsurda sa elementima crnog\, „montipajtonovskog“ humora. Realistična groteska bilo bi\, možda\, najtačnije žanrovsko odredište naše predstave. \nMatišićev original dešava se u selu Ričice kod Imotskog\, u Dalmatinskoj Zagori 2002. godine\, dakle sedam godina od rata i tri godine od Tuđmanove smrti na koju se jedna od situacija u komadu odnosi. Naša adaptirana verzija „premještena“ je u selo Rekavice kraj Banja Luke u Republici Srpskoj i u 2008. godinu\, 13 godina od rata\, dvije godine od Miloševićeve smrti na koju će se pomenuta situacija referisati u našoj verziji i u godini velikih protesta ratnih vojnih invalida Vojske Republike Srpske povodom lošeg materijalnog stanja i odnosa vlasti prema njima. \nOsim što se sam naslov komada referiše na našu ratnu i poratnu stvarnost\, kao i na istoriju ovih prostora (na starce što su uvijek ispraćali u rat sinove koji su umirali prvi)\, kao dominantna tema naše predstave nameće se bolno pitanje na koje odgovora nema: koliko je traganje za prošlošću i iskopavanje starih rana (u metaforičkom smislu\, želja da se konačno „raščiste“ pitanja oko Jasenovca\, Jadovna i drugih stratišta ‒ u srpskom slučaju; isto se pitanje može postaviti u okolnostima hrvatskog ili bošnjačkog naroda) zaista potrebno i neophodno? Da li nam kopanje po toj prošlosti zapravo donosi samo nesreću i otvara uvijek novi krug mržnje\, zla i nasilne smrti? Koliko god imali empatiju prema žrtvama i koliko god sa stanovišta žrtve težnja da se stvari „raščiste“ izgledala nužna\, očigledno ta „raščišćavanja“ na ovim prostorima nikada nisu dobro donijela. Ostaje\, dakle\, vječno pitanje da li treba i da li je moguće jednom zauvijek zakopati ratne sjekire\, staviti tačku na istoriju koja nam se intenzivno dešava i početi život u sadašnjosti?” \nMarko Misirača \nRiječ autora \n„Ideja o ‘Sinovima…’ stigla me je u rodnim Ričicama kraj Imotskog. Jednog popodneva tamo sam se zatekao u društvu nekolicine tridesetogodišnjih umirovljenika u seoskoj gostionici. Tamo sam susreo mladiće u dobi između 25 i 35 godina. Ponudio sam ih pićem\, krenuo je razgovor i pitao sam ih čime se bave. Odgovorili su mi jednostavno: „Idemo u poštu i gostionicu“. U poštu po mirovine\, jer su svi umirovljenici\, a potom u gostionicu jer se tim dragim momcima u životu ništa drugo nije događalo\, osim alkohola. I tu sam shvatio tu našu poratnu napetost koju sam odmah odlučio pretočiti u dramski tekst…“ \nMate Matišić \nRiječ kritike \nMatišićev komad u banjalučkoj verziji i dalje\, kako u programskoj knjižici predstave zapisuje dramaturg Ivan Velisavljević\, „čuva emotivnost\, humor  i vještu kompoziciju originala\, uz nastojanje da gledaoce primoramo na razmišljanje o ideološkim temeljima i o ludilu ekonomije mržnje i smrti\, u kojoj živimo i dvadeset godina nakon ‘ratova za nasljeđe i to u svim državama\, pokrajinama\, entitetima\, kantonima i opštinama nastalim poslije raspada Jugoslavije“. Autori predstave idu i korak dalje\, tu grotesknu\, crnohumornu priču o traženju nestalih\, najmilijih\, ubijenih i pokopanih tko zna gdje\, o ucjenama mafije koja im na prodaju nudi podatke o mjestu gdje su zakopani\, o iskopavanjima drugih\, potpuno nevinih mrtvaca da bi prisilili mafijaše da im otkriju te toliko tražene lokacije\, čitav taj kontekst prebacuju iz izvornog ambijenta\, nekog zabitog sela u Dalmatinskoj Zagori u ništa manje zabačenije krajiško selo\, Hrvati katolici postaju Srbi pravoslavci\, narodnosti se miješaju poput karata u špilu kojim se igra ta opasna i volšebna partija u kojoj se ne pita o visini uloga\, promijenjeno je i vrijeme kada se sve odigrava\, a dominantan dijalekt ikavskog izgovora tako tipičan za ruralnu Dalmaciju i tako bitan za ovaj Matišićev komad\, ispisuje se kočićevskom\, ruralnom ijekavicom tipičnom za Zmijanje i okolinu Manjače. Dakle\, novi tipovi\, novi likovi\, novi toponimi i novo vrijeme – a opet sve je tako matišićevski pogođeno\, uštimano i funkcionira besprijekorno. Jer\, i u originalu i u predstavi što je potpisuje tim Marka Misirače mrtvi su i dalje dominantni\, sve se oko njih odvija\, njihov govor\, nečujan i neprimjetan za uho\, grmi pozornicom i našom intimom\, osvaja nutrinu naših rastrojenih i ustreptalih duša\, pogađa nas više od bezbrojnih riječi i govora živih što tumaraju scenom u potrazi za tim neuhvatljivim trenucima smiraja\, zadovoljstva i obiteljske sreće što je sakrivena negdje duboko\, netragom nestala sred neznanih grobova dragih osoba. \nMladen Bićanić\, „Oslobođenje“ – bosanskohercegovačke nezavisne novine
URL:https://www.barskiljetopis.me/event/narodno-pozoriste-republike-srpske-sinovi-umiru-prvi-marko-misiraca/
LOCATION:Stari Bar – amfiteatar
CATEGORIES:Pozorišni program
ATTACH;FMTTYPE=image/jpeg:https://www.barskiljetopis.me/wp-content/uploads/2018/06/slika-3-1.jpg
ORGANIZER;CN="JP Kulturni centar Bar":MAILTO:pr@barskiljetopis.me
END:VEVENT
BEGIN:VEVENT
DTSTART;TZID=UTC:20180801T220000
DTEND;TZID=UTC:20180801T220000
DTSTAMP:20260504T183417
CREATED:20180603T160141Z
LAST-MODIFIED:20180730T120544Z
UID:5654-1533160800-1533160800@www.barskiljetopis.me
SUMMARY:Džez koncert: Andrea Demirović kvartet
DESCRIPTION:Andrea Demirović je rođena 1985. godine u Podgorici. U Baru je završila nižu muzičku školu na odsjeku za klavir\, a srednju muzičku školu\, na odsjeku za solo pjevanje u Kotoru. Diplomirala je osnovne\, a zatim i specijalističke studije na Muzičkoj akademiji na Cetinju na odsjeku muzička pedagogija\, tj. harmonija sa harmonskom analizom. Radi kao profesor u nižoj muzičkoj školi u Baru. Svoju karijeru započinje 2002. godine na festivalu „Sunčane skale“. Svoj prvi studijski album objavljuje 2006. godine. Sa albuma su se izdvojile pjesme „Šta će mi dani“\, „Previše sam mlada“\, „Nisi ti kriv“\, „Planina“… Tri godine kasnije predstavlja Crnu Goru na Eurosongu u Moskvi sa pjesmom „Just get out of my life“ proslavljenog njemačkog kompozitora Ralpha Siegela.  Pjesma je postala hit među fanovima Eurosonga\, a Andrea je često bila gost na koncertima širom Evrope u organizaciji OGAE (Portugal\, Švedska\, Španija\, Srbija). Nakon Eurosonga objavila je dva singla u saradnji sa kompozitorom Vladimirom Graićem – „Odlazim“ i „Posveta“. U junu 2017. godine objavljuje singl „Pamti“ (muzika i aranžman: Nemanja Nedeljković Nemus\, tekst: Andrea Demirović)\, koji je rezultat saradnje sa Zoranom Markovićem Zonjom\, koji se potpisuje kao izvršni muzički producent\, scenarista\, režiser i producent spota. Ovom pjesmom Andrea pravi muzički zaokret u svojoj karijeri\, okrenuvši se novom muzičkom pravcu – elektropopu. „Pamti“ se našla na jedinoj relevantnoj regionalnoj top listi „Domaćica“ MTV Adria\, i zadržala se na istoj sedam nedjelja. \nEnes Tahirović je rođen 1991. u Beogradu. Osnovno i srednje muzičko obrazovanje stekao je u Umjetničkoj školi za muziku i balet „Vasa Pavić“ u Podgorici\, u klavirskoj klasi prof. Lidije Skender\, i džez uz mentorstvo prof. Milorada Jovovića. Nakon godinu dana provedenih na „Ujedinjenom svjetskom koledžu“ u Italiji\, kod prof. Igora Konjolata\, i majstorskih kurseva\, upisao se na odsjek za klavir na univerzitetu u Teksasu\, ali je prevladalo njegovo rastuće interesovanje za džez muziku. Upisuje džez klavir na Univerzitetu za muziku i dramske umjetnosti u Gracu\, u klasi renomiranog njemačkog džez pijaniste Olafa Polcina. Učesnik je različitih džez projekata\, sarađivao je i učio od istaknutih svjetskih umjetnika kao što su: Stjepko Gut\, Barbara Denerlajn\, Ehud Ašeri\, Patrik O’Liri\, Hauard Kurtis\, Luis Bonila i Džo Kaplovic. Pohađao je džez radionice koje su vodili Leri Goldings\, Bob Mincer\, Piter Bernstin i Bili Hart. Član je univerzitetskog džez hora u Gracu\, a nastupio je sa džez orkestrom „Hrvatske glazbene mladeži“ u Dvorani „Lisinski“ u Zagrebu. Od 2009. godine\, aktivni je učesnik u edukativnim radionicama i projektima „JAM“-a u Crnoj Gori. Kao džez pijanista debitovao je 2013. godine\, u KIC-u „Budo Tomović“. \nMartin Đorđević je završio srednju muzičku školu „Kornelije Stanković“ u Beogradu\, školovanje je nastavio u Italiji na Siena Jazz University gdje je i diplomirao. Aktivni je učesnik na klupskoj sceni Podgorice i šire. Povremeni je član različitih džez i rok sastava\, među kojima je „Senkina đeca“. \nDragan Ivanović\, multi-instrumentalista\, profesionalni studijski i koncertni basista\, bio je član pratećih grupa Đ. Balaševića\, S. Ćetkovića\, A. Radović\, Van Gogha\, a trenutno je član pratećeg benda Vlade Georgieva. \nPROGRAM:  \nBlue Moon – Richard Rodgers\nAnything Goes – Cole Porter\nToo Darn Hot– Cole Porter\nGoody\, Goody – Matty Malneck\nCry Me a River – Arthur Hamilton\nNew York\, New York – John Kander\nBlue Skies – Irving Berlin \nThe Man I Love – George Gershwin\nAS Times Goes By – Herman Hupfeld\nMoon River – Henry Mancini\nSomewhere Over The Rainbow – Harold Arlen \nSingin In The Rain – Nacio Herb Brown\nFly Me To The Moon – Bart Howard\nBig Spender – Cy Coleman\,Dorothy Fields\nAt Last – Mack Gordon\, Harry Warren\nWhat a Wonderful World – Bob Thiele\, George David Weiss\nDr Feelgood– Aretha Franklin\, Ted White\nSunny – Bobby Hebb\nIt Don’t Mean a Thing – Duke Ellington\nSummertime – George Gershwin
URL:https://www.barskiljetopis.me/event/dzez-koncert-andrea-demirovic-kvartet/
LOCATION:Stari Bar – amfiteatar
CATEGORIES:bARS program
ATTACH;FMTTYPE=image/jpeg:https://www.barskiljetopis.me/wp-content/uploads/2018/06/andrea.jpg
ORGANIZER;CN="JP Kulturni centar Bar":MAILTO:pr@barskiljetopis.me
END:VEVENT
BEGIN:VEVENT
DTSTART;TZID=UTC:20180801T210000
DTEND;TZID=UTC:20180801T220000
DTSTAMP:20260504T183417
CREATED:20180529T215448Z
LAST-MODIFIED:20180731T084740Z
UID:5112-1533157200-1533160800@www.barskiljetopis.me
SUMMARY:Izložba radova Jovana Jerkova
DESCRIPTION:Jovan Jerkov je rođen 1980. godine u Podgorici. Diplomirao je na Akademiji likovnih umjetnosti u Trebinju\, na odsjeku za grafiku\, u klasi prof. mr Mirka Toljića. Direktor je osnivač firme „Blue IT“\, kreator portala www.tvojbar.me\, a predavao je i u osnovnoj školi „Vladimir Nazor“ u Podgorici. Iza sebe ima veliki broj samostalnih i kolektivnih izložbi među kojima su: „Tradicionalna izložba članova ULUCG“ (Podgorica\, 2014. i 2018); samostalne izlože „Duobus Dimidiis“ (Galerija „Velimir A. Leković” Bar\, 2014)\, „Omnia Mea“ (Galerija „Art“ Podgorica\, 2013)\, „Dodir Andromede“ (Podgorica i Pljevlja\, 2013); likovne kolonije „Stari most“ (Bijelo Polje\, 2014) i „Suvodo“ (Berane\, 2014); potom Izložba mladih članova ULUCG (Podgorica\, 2012) i mnoge druge.
URL:https://www.barskiljetopis.me/event/izlozba-jovanjerkov/
LOCATION:Galerija “Velimir A. Leković”
CATEGORIES:Likovni program
ATTACH;FMTTYPE=image/jpeg:https://www.barskiljetopis.me/wp-content/uploads/2018/05/dobroćudni-mravojed.jpg
ORGANIZER;CN="JP Kulturni centar Bar":MAILTO:pr@barskiljetopis.me
END:VEVENT
BEGIN:VEVENT
DTSTART;TZID=Europe/Belgrade:20180731T220000
DTEND;TZID=Europe/Belgrade:20180731T230000
DTSTAMP:20260504T183417
CREATED:20180521T000611Z
LAST-MODIFIED:20180710T122610Z
UID:4981-1533074400-1533078000@www.barskiljetopis.me
SUMMARY:Luka Perazić (violina) i Đina Perazić (klavir)
DESCRIPTION:Luka Perazić je rođen 2001\, u porodici muzičara. Sa osam godina je počeo da svira na violini\, u klasi prof. Vilija Ferdinandija\, u školi „Vasa Pavić“. Sa dvanaest godina je imao prvi nastup sa orkestrom\, a prvi solistički koncert kao petnaestogodišnjak. Pored rada sa renomiranim prof. Ferdinandijem\, pohađao je seminare kod uglednih violinista i pedagoga: Romana Simovića\, Mihaila Bereznitskog\, Vujadina Krivokapića\, Marka Josifoskog\, Jaroslava Nadrzickog\, Antona Martinova\, Marka Radonića\, Marka Simovića\, gudačkog kvarteta Beogradske filharmonije i kvarteta „Montenegro“. Učestvovao je na velikom broju takmičenja u Srbiji\, Italiji\, Albaniji\, Makedoniji\, Češkoj i Velikoj Britaniji\, gdje je osvajao uglavnom prve ili specijalne nagrade. Značajniji solistički nastupi\, uz pratnju orkestra: svečani koncert u okviru proslave Dana oslobođenja Podgorice na glavnom gradskom trgu\, nastup na završnom koncertu Festivala gudača u Kotoru\, zatvaranje „Barskog ljetopisa“\, svečani koncert u čast trideset petog rođendana Muzičke akademije\, koncerti združenog simfonijskog orkestra mladih Crne Gore i Albanije. Ljeta 2017. godine bio je učesnik renomiranog Verbier festivala kao član „Verbier Junior Festival Orchestra“. Od septembra 2017. je učenik „Whitgift School“ u Londonu\, kao dobitnik stipendije na „Whitgift International Music Competition“ u klasi profesora Iva Stankova\, kao i „Guilhall Junior School“ („Guildhall School of Music & Drama“) i imao već niz nastupa u prestižnim koncertnim dvoranama poput Cadogan Hall\, Milton Court\, Charlton House. Nastupao je na „Richmond upon Thames Performing Arts festivalu“\,  „Montenegrin culture symphony“\, umjetničkoj večeri stvaralaca koji žive u Londonu\, 54. Internacionalnom festivalu kamerne muzike u Plovdivu (Bugarska) i bio finalista „Lutine Prize 2018“ na „Guildhallu“. \nĐina Perazić je rođena 1997. godine u Podgorici\, kao dio muzičke porodice. Svoje muzičko obrazovanje započela je sa 6 godina\, u klasi prof. Anke Asanović\, u Umjetničkoj školi „Vasa Pavić“. Stručnoj javnosti poznata je već od prvih nastupa i osvojenih nagrada na takmičenjima u državi i regionu. Danas se njeno školovanje odvija na Muzičkoj akademiji u Minhenu („Hochschule für Musik und Theater München“)\, na umjetničko-pedagoškom smjeru\, gdje se uspješno iskazuje kao pijanistkinja i kao budući pedagog. U toku dosadašnjih studija\, u klasi prof. Sylvije Hewig-Tröscher\, imala je veliki broj zapaženih nastupa. Tri godine zaredom učestvovala na „Klavier festivalu“\, ove godine održanom u sklopu velikog „Faust“ festivala\, koji obuhvata mnogobrojna koncertna dešavanja u Minhenu i nastupe najkvalitetnijih umjetnika. Akademija joj je ukazala povjerenje angažujući je i kao korepetitora na takmičenju „Jugend Musiziert“. Posebno uživanje Đina nalazi u kamernom muziciranju i svira u različitim sastavima. Ističu se nastupi sa slovenačkim trombonistom Nikom Mir i osvojena prva nagrada na takmičenju „Temsig“ u Ljubljani. Nedavno je njenim koncertom\, pod nazivom „Klavirski kaleidoskop“\, u Ministarstvu kulture obilježen dan muzike. Đina nastavlja da se razvija kao umjetnik\, čemu doprinosi učešće na masterklasovima renomiranih pijanista i pedagoga kao što su Boris Kraljević\, Vladimir Ovchinikov\, Jurij Kot\, Vedrana Kovač\, Vladimir Viardo\, Polina Osetinskaya\, Tatjana Prelević\, Horst Leichtfried\, Vladimir Bashkirov i Klaus Schilde. Trenutno je angažovana kao profesor klavira u Muzičkoj školi „MusiKreativ“ u Minhenu. \nPROGRAM: \nBeethoven: Sonata za violinu\, no. 5 u F-duru\, op. 24         \nAllegro\nAdagio molto espressivo\nScherzo: Allegro Molto\nRondo: Allegro ma non troppo \nCamille Saint – Saëns: Introduction i Rondo Capriccioso op. 28 \nGeorgi Zlatev – Čerkin: Sevdana \nMaurice Ravel: Tzigane\, Koncertna rapsodija \n  \n  \n 
URL:https://www.barskiljetopis.me/event/koncert-dzez-muzike-jasna-jovicevic-sekstet/
LOCATION:Dvorac kralja Nikole
CATEGORIES:Muzički program
ATTACH;FMTTYPE=image/jpeg:https://www.barskiljetopis.me/wp-content/uploads/2018/05/cover-1.jpg
ORGANIZER;CN="JP Kulturni centar Bar":MAILTO:pr@barskiljetopis.me
END:VEVENT
BEGIN:VEVENT
DTSTART;TZID=UTC:20180730T213000
DTEND;TZID=UTC:20180730T213000
DTSTAMP:20260504T183417
CREATED:20180601T225409Z
LAST-MODIFIED:20180603T223957Z
UID:5308-1532986200-1532986200@www.barskiljetopis.me
SUMMARY:CNP i Barski ljetopis: „Koza ili ko je Silvija“\, režija Danilo Marunović
DESCRIPTION:Crnogorsko narodno pozorište\, u saradnji sa Barskim ljetopisom i FDU Cetinje\n„KOZA ILI KO JE SILVIJA“  \nReditelj: Danilo Marunović\nPrevod: Žanko Tomić\nDizajn scene: Danilo Marunović\nAsistent scenskog dizajna: Ivanka Vana Prelević\nIzbor muzike: Danilo Marunović\nKostim: Natalija Vujošević\nDizajn svjetla: Mirko Radonjić\, Miodrag Mili Malović\nIzvršni producent: Danilo Kovačević \nUloge: Marko Baćović\, Nada Vukčević\, Dejan Ivanić\, Emir Ćatović \nRiječ reditelja \nDa li je zapadna civilizacija izvojevala sve velike bitke za slobodu? Jesmo li dosegli krajnje granice slobode? Ko određuje dokle sežu granice? Koliko smo smjeli da granicu zone tabua pomjeramo? Koji su kriterijumi za definiciju tabua? Je li ljubav opravdana baš u svakom obliku? Da li nas ljubav uvijek može amnestirati pred nama samima? Jesmo li sami sebi postavili previsoke moralne standarde? Jesmo li „prerasli“ iste? Imamo li pravo na to? Šta je to što je „prirodno“ ? Imamo li pretenziju postati „prirodniji“ od same prirode? Je li nam potrebna opšta redefinicija\, nova verzija\, update morala? Jesmo li požurili? Da li smo pretjerali? Ako su limiti naših himera sloboda postavljeni kao konačni\, da li nas upravo ta autocenzura preporučuje kao civilizovane? Zar poenta civilizacijskog progresa nije oduvijek bila osvajanje novih sloboda\, razbijanje tabua? Ako više nemamo šta osvajati\, znači li to da se civilizacija kakvu poznajemo raspada? Je li liberalizam postao diktatura? Robujemo li ideji o bezuslovnoj slobodi? Jesmo li ekstremno slijedeći takvu ideologiju postali konzervativni? Pretvorili smo se u sopstvenu suprotnost\, u grotesknu autoparodiju? Jesmo li toliko nesavršeni da se moramo uzdržavati od toga što osjećamo? \nDanilo Marunović \n 
URL:https://www.barskiljetopis.me/event/cnp-i-barski-ljetopis-koza-ili-ko-je-silvija-danilo-marunovic/
LOCATION:Stari Bar – amfiteatar
CATEGORIES:Pozorišni program
ATTACH;FMTTYPE=image/jpeg:https://www.barskiljetopis.me/wp-content/uploads/2018/06/KOZA-ILI-KO-JE-SILVIJA-CNP-7.jpg
ORGANIZER;CN="JP Kulturni centar Bar":MAILTO:pr@barskiljetopis.me
END:VEVENT
BEGIN:VEVENT
DTSTART;TZID=UTC:20180729T210000
DTEND;TZID=UTC:20180729T210000
DTSTAMP:20260504T183417
CREATED:20180603T114631Z
LAST-MODIFIED:20180729T083101Z
UID:5472-1532898000-1532898000@www.barskiljetopis.me
SUMMARY:Balša Brković: promocija zbirke poezije "Crno igralište"
DESCRIPTION:Balša Brković\n“CRNO IGRLIŠTE” (poezija)\nmoderator: Aleksandar Bečanović \nO autoru  \nBalša Brković\, crnogorski pisac\, književni i pozorišni kritičar\, rođen je u Titogradu\, 1966. godine. Završio je Filološki fakultet u Beogradu\, grupa za opštu književnost i teoriju književnosti. Prvu zbirku poezije\, „Konji jedu breskve“\, objavio je u Beogradu 1985. godine. Početkom devedesetih godina je\, slijedeći oca\, Jevrema Brkovića\, pripadao grupi crnogorskih intelektualaca koji su se usprotivili ratu\, kao i politici crnogorskih vlasti. Bio je urednik za kulturu „Liberala“\, zvaničnog glasila Liberalnog saveza Crne Gore\, a urednik je i kolumnista dnevnika „Vijesti“\, od njegovog osnivanja\, 1997. godine. Dobio je državnu nagradu „Miroslavlјevo jevanđelјe“ za roman „Privatna galerija“\, 2003. godine. Član je Crnogorskog PEN centra i Crnogorskog društva nezavisnih književnika. Napisao je knjige poezije: „Konji jedu breskve“ (Beograd 1985)\, „Filip boje srebra“ (Podgorica 1991)\, „Rt Svete Marije“ (Zagreb 1993)\, „Contrapposto“ (Cetinje 1998)\, „Dvojenje“ (Podgorica 2001)\, „Crno igralište“ (Podgorica 2017); zatim romane: „Privatna galerija“ (Zagreb 2002)\, „Paranoja u Podgorici“ (Podgorica 2010)\, „Plaža Imelde Markos“ (Podgorica 2013)\, i knjigu pripovijedaka „Berlinski krug“ (Beograd 2008). \nO djelu  \n„…Kod Brkovića je fascinantno što otvorenost njegove poezije\, njena  komunikativnost\, ne samo da ne sprečava nego pojačava semantičke dubine. To je velika stvar – da znate da izbalansirate emocionalni sloj i konotativni sloj teksta. Njegova komunikativnost je vrlo poetički utemeljena. Pjesme su pisane u kavafijevskom ritmu (Kavafi je pisao po dvije-tri pjesme godišnje). I kada pogledate te datume vidjećete da je pjesnički Balša Brković ostao u tom svom privilegovanom području\, da je zanatski trening ostao na snazi i ono što je ekstremno važno je da je ova zbirka duboko konceptualna\, a to nije mali podvig kada znate u kolikom je vremenskom rasponu nastajala. Ova je knjiga jedna vrsta Balšinog danteovskog istraživanja sebe\, svoje poeezije\, i svijeta oko sebe“ \nAleksandar Bečanović
URL:https://www.barskiljetopis.me/event/balsa-brkovic-crno-igraliste/
LOCATION:Plato Knjaževe bašte
CATEGORIES:Književni program
ATTACH;FMTTYPE=image/jpeg:https://www.barskiljetopis.me/wp-content/uploads/2018/06/balsa-brkovic.jpg
ORGANIZER;CN="JP Kulturni centar Bar":MAILTO:pr@barskiljetopis.me
END:VEVENT
BEGIN:VEVENT
DTSTART;TZID=UTC:20180729T200000
DTEND;TZID=UTC:20180729T200000
DTSTAMP:20260504T183417
CREATED:20180603T155328Z
LAST-MODIFIED:20180727T171633Z
UID:5650-1532894400-1532894400@www.barskiljetopis.me
SUMMARY:Škola grafike Nataše Drešić - izložba završnih radova
DESCRIPTION:U okviru pratećeg programa 31. „Ljetopisa“ ove godine\, po prvi put\, organizovana je i uspješno održana Škola grafike sa Natašom Drešić. Škola je počela sa radom 16. jula\, od kada se nekoliko desetina prijavljenih različite uzrasne dobi svakodnevno okupljalo u Starom Baru\, savladavajući vještinu izrade grafike. U nedjelju\, 29. jula\, planirano je otvaranje izložbe završnih radova polaznika. Otvaranje će biti upriličeno u crkvi Svete Venerande\, u Starom Baru\, u 20h. \nNataša Drešić je rođena 1987. godine u Baru. Osnovne i specijalističke studije završila je na Fakultetu likovnih umjetnosti na Cetinju na grafičkom odsjeku\, u klasi prof. mr Anke Burić 2016. godine. Tokom 2015. godine bila je na studijskom usavršavanju na „Ecole Superieure d’Art de Lorraine“ u Metzu\, u Francuskoj. Dobitnica je brojnih stipendija i priznanja\, među kojima je i stipendija CANU za podsticanje umjetničkog podmlatka Crne Gore za 2017. godinu. Iste godine postala je član ULUCG. Tokom 2017. godine je radila kao pripravnik na slikarskom odsjeku na Fakultetu likovnih umjetnosti na Cetinju. Trenutno radi kao likovni pedagog u OŠ „Stefan Mitrov Ljubiša“ u Budvi. Značajne kolektivne izložbe i radionice su joj: „Belt and Road China & CEEC Print Exhibition“ (Ningbo\, Kina\, 20018)\, grupna izložba „Art rooms“ (Crna Gora\, 2017)\, Festival umjetnosti „Virski“ (galerija „V. A. Leković“\, Bar\, 2016)\, „17. Internacionalno bijenale grafike – Sarcelles“ (Pariz\, 2015)\, „Mozaik malog formata X“ (Mala galerija ULUPUDS-a\, Beograd\, 2015)\, Kolektivna izložba studenata („Galerija 42“\, Cetinje\, 2014)\, Mozaik malog formata – radionica mozaika („Barski ljetopis“\, Stari Bar\, 2013)\, „Henri Mur kao inspiracija“\, grafička radionica s britanskom grafičarkom Sarom Gilet (galerija „Miodrag-Dado Đurić“\, Cetinje\, 2012). Iza nje su i samostalne izlože: „Jesen grafike“ (2017)\, „Samoozbiljenje“ (Crnogorska komercijalna banka\, Podgorica\, 2017. i „Barski ljetopis 2017)\, „Samoozbiljenje“ (Centar savremene umjetnosti Crne Gore\, galerija „Centar“\, Podgorica\, 2017)\, „Diplomska izložba“ („Galerija 42“\, Cetinje\, 2016)\, „Ecole Superieure d’Art de
URL:https://www.barskiljetopis.me/event/skola-grafike-natase-dresic-izlozba-zavrsnih-radova/
LOCATION:Crkva Sv. Venerande
CATEGORIES:bARS program
ATTACH;FMTTYPE=image/jpeg:https://www.barskiljetopis.me/wp-content/uploads/2018/06/natasa.jpg
ORGANIZER;CN="JP Kulturni centar Bar":MAILTO:pr@barskiljetopis.me
END:VEVENT
BEGIN:VEVENT
DTSTART;TZID=UTC:20180728T220000
DTEND;TZID=UTC:20180728T220000
DTSTAMP:20260504T183417
CREATED:20180603T135510Z
LAST-MODIFIED:20180603T201906Z
UID:5551-1532815200-1532815200@www.barskiljetopis.me
SUMMARY:Vasil Hadžimanov bend
DESCRIPTION:Vasilova ideja o kombinovanju balkanskih tradicionalnih\, folk ritmova i zapadnih\, modernih muzičkih stilova (jazz\, funk\, rock\, world music…) u njegovoj muzici je u potpunosti autentična i predstavlja nov pristup džez muzici. Godine 2001\, Vasil Hadžimanov Band izbacuje prvi album pod nazivom „11 razloga za…“ pod etiketom PGP-RTS. Prvi tiraž se rasprodao za samo tri mjeseca. Takođe\, za svoj prvijenac osvojili su nagradu „Beovizije 2002“ za najbolji debi album 2002. godine. \nLjeta 2002. godine\, Vasil Hadžimanov Band se pridružuje Goranu Paskaljeviću i njegovoj filmskoj ekipi na snimanju dokumentarnog filma o Beogradu za ARTE televiziju. Vasil je komponovao muziku\, a bend je\, predvođen njihovim perkusionistom Bojanom Ivkovićem\, glumio i svirao muziku u filmu. Vasilova muzika se\, takođe\, može čuti u filmu „011 Belgrade“\, mladog austrijskog režisera Michael Pfeifenberger-a\, kao i u filmu Raše Andrića „Kad porastem biću kengur“. \nGodine 2003. objavljuju drugi CD „Kafanki“\, opet pod okriljem PGP-RTS-a\, koji uspješno promovišu širom Evrope. Za ovaj album\, bend osvaja nagradu na festivalu „Sunčane skale 2003“ za Najbolji instrumentalni album 2003. godine. 19. novembra 2003. godine\, VH Bend nastupa na „Enter Music Festival“ u Beogradu\, dijeleći binu sa čuvenim Joe Zawinul-om i njegovim bendom Zawinul Syndicate. Čuvši kako bend zvuči uživo\, Zawinul lično poziva Vasila i drugare da na proleće 2005. sviraju u njegovom novom klubu “Joe’s Birdland”\, u Beču. Juna 2004. godine\, VH Band je pozvan od strane virtuoza Nigel Kenedija da nastupe sa njim na njegovom velikom beogradskom koncertu. Ovo iskustvo je bilo prijatno iznenađenje za sve prisutne… Avgusta 2005. godine\, bend je predstavio muziku Balkana i bio jedini predstavnik Srbije i Crne Gore\, na velikoj svjetskoj izložbi Expo 2005 Aichi u Japanu\, gdje doživljava veliki uspjeh i najviše posjetilaca (preko 3000) na sceni EXPO DOME do tada. Novembra 2005. godine\, VH Band je održao tri koncerta\, u Parizu\, u okviru tradicionalnog jazz festivala kulturnih centara „Jazzy Colors“ ponovo predstavljajući našu zemlju. Marta\, kao i avgusta 2006. godine\, održali su dva\, sjajno posjećena i pozdravljena\, koncerta u Trstu (Italija). Na proljeće 2006. Vasil komponuje muziku za film „Stvar srca“ reditelja Mike Aleksića\, koji se predstavio i prikazao na mnogim filmskim festivalima. Oktobra 2007\, a ponovo u saradnji sa izdavačkom kućom PGP-RTS\, izdaju svoj treći album pod nazivom „3“ (Sega Mu e Majkata)\, koji su uspješno promovisali širom Srbije i Evrope. U aprilu 2009. godine snimili su svoj četvrti album pod nazivom „Života mi“\, koji je ocijenjen od strane kritičara kao njihov najbolji do sada. Godine 2013. promovisali su svoj peti album „Can you dig it?“ koji je iste godine\, u DD formatu\, objavljen od strane OverJazz Records iz Hamburga (Njemačka)\, dok je CD objavljen za diskografsku kuću „Zmex“ iz Beograda. Takođe\, od maja 2013. svi albumi VHBand-a će u digitalnom formatu biti objavljeni od strane već pomenute izdavacke kuće\, OverJazz Records. Godine 2016. promovišu svoj šesti album „Alive“\, njihov prvi album snimljen uživo u pet različitih gradova\, pet koncertnih dvorana. Specijalni gost na albumu je svetski poznat i priznat saksofonista i autor David Binney. Ovaj album objavila je američka izdavačka kuća „MoonJune Records“ iz Njujorka. \nSva izdanja i muzika VH benda su u Srbiji proglašeni za umjetnička dela od kulturnog značaja za ovu zemlju. \nU proteklih 15 godina\, Vasil i njegovi muzičari su neumorno i sa velikim uspjehom svirali svoju muziku na koncertima i džez festivalima širom Srbije\, kao i u inostranstvu: \n„Belgrade Enter Fest“ (sa Joe Zawinul-om)\, „Beogradski Jazz Fest“\, „Novi Sad Jazz Fest“\, „Benefit koncert“ (Berlin-Nemačka)\, „Porgy and Bess“\, „Joe’s Birdland“\, „Balkan Fever Fest“ (Beč-Austrija)\, „Bratislava Jazz Days“ (Slovačka)\, „Polichka Jazz Fest“ (Česka)\, „EXPO 2006 Aichi“\, Nagoya (Japan)\, „Jazzycolors Fest“ (Pariz – Francuska)\, „Teatro Miela“\, Trst (Italija)\, „Pecs Jazz Fest“\, Budimpešta (Mađarska)\, Niš\, Valjevo\, Smederevo\, Kragujevac\, Kraljevo\, Kruševac\, Leskovac…. (Srbija)\, Podgorica\, Cetinje\, Nikšić\, Budva\, Kotor\, Ulcinj… (Crna Gora)\, Banja Luka\, Sarajevo\, Mostar\, Gradiška\, „Zelenkovac Jazz Fest“… (Bosna)\, „Skopje Soul and Blues Fest“\, „Kumanovo Jazz Fest“\, Ohrid\, Bitola\, Kavadarci\, Resen… (Makedonija)\, „Maribor Lent Fest“\, „Cerkno Jazz Fest“\, Novo Mesto\, Ljubljana\, Koper… (Slovenija)\, „Opatija Jazz Fest“\, Pula\, Poreč\, Đakovo\, Zagreb\, Čakovec… (Hrvatska)…
URL:https://www.barskiljetopis.me/event/vasil-hadzimanov-bend/
LOCATION:Stari Bar – amfiteatar
CATEGORIES:Muzički program
ATTACH;FMTTYPE=image/jpeg:https://www.barskiljetopis.me/wp-content/uploads/2018/06/vasil.jpg
ORGANIZER;CN="JP Kulturni centar Bar":MAILTO:pr@barskiljetopis.me
END:VEVENT
BEGIN:VEVENT
DTSTART;TZID=UTC:20180727T220000
DTEND;TZID=UTC:20180727T220000
DTSTAMP:20260504T183417
CREATED:20180603T142713Z
LAST-MODIFIED:20180620T090929Z
UID:5569-1532728800-1532728800@www.barskiljetopis.me
SUMMARY:Revijalni program: ROK OPERA\, Novosadski Big Bend i Hor i orkestar opere SNP-a
DESCRIPTION:Koncert ROK OPERA je realizovan u prvoj zajedničkoj saradnji Novosadskog Big Benda i Hora i Orkestra Opere SNP-a. U spoju muzičkih žanrova roka\, džeza i opere\, na ekskluzivnom koncertnom programu zastupljeno je 18 antologijskih muzičkih hitova pop i rok grupa čija su imena uvrštena u enciklopedije svetske i domaće muzičke scene 20. veka.  Dirigent je Fedor Vrtačnik. \nKoncert se na Barskom ljetopisu organizuje sa kompanijom Rabbit records.  \nNovosadski big bend je osnovan 2003. godine od strane profesionalnih i renomiranih džez i pop muzičari Novog Sada\, sa željom da ispuni prazninu nastalu gašenjem Plesnog orkestra RTV Novi Sad\, te da nastavi tradiciju orkestarskog muziciranja Novog Sada na polju džez\,pop\, filmske i opšte scenske muzike. Tokom proteklih 14 godina rada orkestar je priredio 360 koncerata na gotovo svim kulturnim manifestacijama i festivalima u zemlji i regionu. Na koncertima u Studiju „M“ RTV Vojvodine snimljeno je 18 izuzetno kvalitetnih nastupa. Godine 2010. objavljen je prvi studijski CD „Samo muzika“ . Novi\, autorski CD-a „ Polaris”\, obogaćen modernim funk zvukom\, izlazi u februaru 2017.  Novosadski big bend je snimio muziku za dve kultne serije: Cvat lipe na Balkanu i Nepobedivo srce\, dok je kroz koncertnu delatnost ostvario aktivnu saradnju s Beogradskom filharmonijom\, medijskim kućama – RTV Srbije\, RTV Vojvodine\, RTV Pink\, kao i sa gotovo svim renomiranim umetnicima u regionu\, od kojih izdvajamo Tota Kutunja\, Emira Kusturicu\, Jelenu Tomašević\, Željka Joksimovića\, Bojanu Stamenov\, Masima Savića\, Kornelija Kovača\, Aleksandru Radović\, Tanju Jovićević\, Tanju Banjanin\, Terezu Kesoviju\,Coloniju\,Borisa Režaka\, Sergeja Trifunovića… U dosadašnjem radu Novosadski big bend je nastupao u različitim formacijama\, koje su bile uslovljene programskim sadržajima. Njegovu okosnicu danas čine najbolji džez muzičari Novog Sada.
URL:https://www.barskiljetopis.me/event/revijalni-program-rok-opera-novosadski-big-bend-i-hor-i-orkestar-opere-snp-a/
LOCATION:Šetalište kod Marine
CATEGORIES:Muzički program
ATTACH;FMTTYPE=image/jpeg:https://www.barskiljetopis.me/wp-content/uploads/2018/06/rock-opera-1.jpg
ORGANIZER;CN="JP Kulturni centar Bar":MAILTO:pr@barskiljetopis.me
END:VEVENT
BEGIN:VEVENT
DTSTART;TZID=UTC:20180726T213000
DTEND;TZID=UTC:20180726T213000
DTSTAMP:20260504T183417
CREATED:20180601T224759Z
LAST-MODIFIED:20180603T223937Z
UID:5303-1532640600-1532640600@www.barskiljetopis.me
SUMMARY:Festival 9: „Kralj Ibi“\, režija Goran Jevtić
DESCRIPTION:Festival 9 Beograd\n„KRALJ IBI“ \nReditelj: Goran Jevtić​\nKoreografija: Sonja Vukićević​\nScenografija: Viktor Kiss​\nKostimografija: Tijana Pavlov​\nMuzika: Nemanja Aćimović​\nVideo: Srđan Ćešić​\nReditelj filma: Džonatan ​Ingliš \nUloge: Goran Jevtić\, Mirjana Đurđević\, Sonja Vukićević/Viktor Kiss\, Katarina Jovanović\, Dimitrije Stajić\, Sava Stojanović\, Saša Nićiforović\, Nemanja Rafailović\, Marko Milošević. \nO predstavi \nKomad je rađen je po tekstu Alfreda Žarija\, jednog od najzanimljivijih autora s početka XX vijeka\, tvorca patafizike\, koji u sebi objedinjuje vodviljsko djelo sa skaradnim\, razuzdanim humorom\, istovremeno uspijevajući da jednim novim humorističkim postupkom pokaže surovu stranu ljudske prirode\, što je bio značajan i prvi slučaj na svjetskoj pozornici i u umjetnosti uopšte. Ovo je drugačija verzija predstave „Kralj Ibi“. Razlikuje se od predstave koja je svoju premijeru imala 1964. godine\, a gdje je Ibija igrao čuveni Zoran Radmilović. Glumci su smješteni unutar instalacije koju čine skulpture jednog od najtalentovanijih savremenih umjetnika\, Viktora Kissa\, a atmosferu upotpunjuju filmovi Srđana Ćešića i Džonatana Ingliša kao i kostimi Tijane Pavlov. Predstava je splet različitih vidova umjetnosti i nastala je spontano kao borbeni krik\, jedini način da umjetnici iskažu stav u okruženju koje umjetnost tretira kao korov i pokušava da je uguši i suzbije na sve načine. Autorski tim je pokrenuo i realizovao predstavu sa željom da podstakne na razmišljanje o svakodnevnici\, budućnosti\, ratu\, gladi\, nemoći\, manipulaciji\, otimanju\, samoživosti\, narodu i borbi za opstanak.\nDanas svi žive Ibija\, danas je on svugdje prisutan\, opasniji nego ikada. On danas ima medije\, on zanemaruje kulturu\, guši umjetnost\, zatire mišljenje\, on ućutkuje neistomišljenike\, ne preza ni od čega\, on ignoriše budućnost bahato stičući i otimajući samo za sebe\, on je sebi dovoljan\, mi smo mu kolateralna šteta\, jeftina radna snaga. Zato dižemo glas i umjetnost kao jedino oružje – kaže uglas autorski tim koji čine… \nO reditelju \n  \n \nGoran Jevtić\, srpski pozorišni\, televizijski i filmski glumac\, rođen je 1978. godine u Mladenovcu. Diplomirao je glumu na Fakultetu dramskih umetnosti u Beogradu 2001. godine. Igra u brojnim srpskim pozorištima kao što su Jugoslovensko dramsko pozorište\, Atelje 212\, Malo pozorište „Duško Radović“ itd. Dobitnik je jedne od najprestižnijih srpskih pozorišnih nagrada „Miloš Žutić“ za više uloga u predstavi Okamenjeni princ koja je postavljena u koprodukciji Malog pozorišta „Duško Radović“ sa danskim teatrima „Corona La Blance“ i „Lampe“ i beogradskim pozorištem lutaka „Pinokio“. Ostale važnije uloge uključuju: Romeo („Romeo i Julija“\, Srpsko narodno pozorište\, Novi Sad)\, Geri („Shopping and Fucking“\, Jugoslovensko dramsko pozorište)\, Andreas Sam („Red vožnje Andreasa Sama“\, Jugoslovensko dramsko pozorište)\, Hitler („Hitler i Hitler“\, Atelje 212)\, Doktor („Fedrina ljubav“\, Jugoslovensko dramsko pozorište)\, Salvador Dali („Histerija“\, Jugoslovensko dramsko pozorište). Dobitnik je i nagrade „Ljubinka Bobić“ 2014. godine. Na filmu najčešće sarađuje sa rediteljem Srđanom Dragojevićem i veliku popularnost postiže ulogama u njegovim filmovima „Mi nismo anđeli 2“ i „Sveti Georgije ubija aždahu“.
URL:https://www.barskiljetopis.me/event/festival-9-kralj-ibi-goran-jevtic/
LOCATION:Tvrđava “Besac”
CATEGORIES:Pozorišni program
ATTACH;FMTTYPE=image/jpeg:https://www.barskiljetopis.me/wp-content/uploads/2018/06/ibi-1.jpg
ORGANIZER;CN="JP Kulturni centar Bar":MAILTO:pr@barskiljetopis.me
END:VEVENT
BEGIN:VEVENT
DTSTART;TZID=UTC:20180725T213000
DTEND;TZID=UTC:20180725T213000
DTSTAMP:20260504T183417
CREATED:20180601T050947Z
LAST-MODIFIED:20180603T223925Z
UID:5352-1532554200-1532554200@www.barskiljetopis.me
SUMMARY:Barski ljetopis i Gradsko pozorište PG: “O Miševima i ljudima”\, režija Dino Mustafić
DESCRIPTION:Pozorišni program Barskog ljetopisa 2018. i ove godine uključuje veliku produkciju inspirisanu klasičnim djelom svjetske književnosti. Ovoga ljeta biće to predstava „O miševima i ljudima“\, po motivima istoimenog romana Džona Stajnbeka. Predstavu koju Barski ljetopis postavlja u koprodukciji sa Gradskim pozorištem iz Podgorice\, režiraće jedan od najuspješnijih reditelja u regionu\, Dino Mustafić. Premijera je zakazana za 23. jul\, u Baru\, u okviru 31. izdanja Barskog ljetopisa. \nDramatizaciju i dramaturgiju predstave „O miševima i ljudima“ potpisuje dramaturškinja Stela Mišković. Za scenografiju je zadužena Smiljka Šeparović Radonjić\, kostimografiju Lina Leković\, dok će uloge tumačiti Mišo Obradović\, Miloš Pejović\, Vule Marković\, Dejan Đonović\, Branko Ilić\, Marija Đurić\, Pavle Ilić i Božidar Zuber. \n \n„O miševima i ljudima“ govori o posljedicama ekonomske krize u Americi tridesetih godina prošlog vijeka i u tom smislu odlično korespondira sa današnjim vremenom. Ipak\, naše čitanje stavlja fokus na nit koju je i sam Stajnbek suptilno provukao kroz novelu: progovorićemo o snovima\, iluzijama kao neophodnosti opstanka u surovom okruženju koje marginalizuje drukčije\, stare\, bolesne i osobe sa smetnjama u razvoju; o bijegu u utopiju kao jedinom mjestu na kojem možemo biti srećni dok nas ne ugrizu oštri zubi stvarnosti – dok se ne suočimo sa činjenicom da se ovdje i sada prijateljstvo\, humanost i sloboda povlače pred strahom\, interesom i taštinom. \nI ovogodišnjom produkcijom Ljetopis afirmiše prošle godine utemeljenu ideju o saradnji Festivala sa profesionalnim domaćim pozorišnim subjektima\, angažmanu isključivo crnogorskih glumaca i pozorišnih djelatnika\, kao i njihovoj saradnji i povezivanju sa renomiranim i regionalno priznatim rediteljskim imenima.
URL:https://www.barskiljetopis.me/event/barski-ljetopis-i-gradsko-pozoriste-pg-o-misevima-i-ljudima-ii-repriza/
LOCATION:Stari Bar – amfiteatar
CATEGORIES:Pozorišni program
ATTACH;FMTTYPE=image/jpeg:https://www.barskiljetopis.me/wp-content/uploads/2018/06/misevi.jpg
ORGANIZER;CN="JP Kulturni centar Bar":MAILTO:pr@barskiljetopis.me
END:VEVENT
BEGIN:VEVENT
DTSTART;TZID=UTC:20180725T210000
DTEND;TZID=UTC:20180725T220000
DTSTAMP:20260504T183417
CREATED:20180529T225953Z
LAST-MODIFIED:20180603T194715Z
UID:5148-1532552400-1532556000@www.barskiljetopis.me
SUMMARY:Izložba slika Dimitrija Popovića
DESCRIPTION:Dimitrije Popović rođen je 1951. godine na Cetinju. Završio je studije na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu 1976. godine. Za vrijeme boravka u Parizu 1974. godine\, Dado Đurić ga upoznaje s pariškim kolekcionarom Žanom Devrejom\, pa u sastavu njegove zbirke izlaže 1978. u Galeriji „Alexander Braumüller“\, s umjetnicima Salvadorom Dalijem\, Ernstom Fušom\, Viktorom Braunerom\, Dadom Đurićem\, Leonorom Fini i drugima. Galerija „Liberta i Universal Fine Arts“ iz Vašingtona\, mu u u Pforchajmu 1982\, organiziraje zajedničku izložbu grafika s Salvadorom Dalijem. Iste godine\, povodom velikog jubileja „Leonardo a Milano 1482-1982“\, izlaže ciklus crteža „Omaggio a Leonardo“ u milanskoj „Palazzo Sormani“. U okviru 27. međunarodnog umjetničkog festivala „Due mondi“ grad Spoleto u kojemu se taj festival održava\, organizuje mu izložbu slika\, crteža i grafika. U godini jubileja dvije hiljade godina hrišćanstva\, izlaže u Rimu ciklus raspeća „Corpus Mysticum“ u Sant Andrea al Quirinale\, Santa Maria del Popolo – l’Agostinianaa arte sacra conteporanea i u Panteonu. Jedan je od petnaest umjetnika\, likovnih kritičara i filozofa\, (M. Bota\, M. Cacijari\, M. Paladino i P. Portogesi)\, koji su pozvani da odgovore na „Pismo Pape Jovana Pavla II Umjetnicima“. Odgovori su objavljeni u knjizi „Umjetnici odgovaraju Papi Jovanu Pavlu II“\, izdavač Sri spa – Milano\, 2003. Član je Dukljanske akademije nauka i umjetnosti\, Crnogorske akademije nauka i umjetnosti\, Ruske akademije književnosti\, Slavenske akademije književnosti i umjetnosti. Član je Hrvatskog društva likovnih umjetnika\, Hrvatskog društva pisaca\, Crnogorskog PEN-a. Zabilježeno je na desetine njegovih samostalnih i grupnih izložbi u regionu i cijelom svijetu. Dimitrije Popović je dobitnik brojnih nagrada\, kao i autor brojnih knjiga. O njemu je napisan veliki broj monografija\, kao i naučnih radova i filmova. \n 
URL:https://www.barskiljetopis.me/event/izlozba-slika-dimitrija-popovica/
LOCATION:Dvorac kralja Nikole
CATEGORIES:Likovni program
ATTACH;FMTTYPE=image/jpeg:https://www.barskiljetopis.me/wp-content/uploads/2018/05/dimitrije-1.jpg
ORGANIZER;CN="JP Kulturni centar Bar":MAILTO:pr@barskiljetopis.me
END:VEVENT
BEGIN:VEVENT
DTSTART;TZID=UTC:20180724T213000
DTEND;TZID=UTC:20180724T213000
DTSTAMP:20260504T183417
CREATED:20180601T050852Z
LAST-MODIFIED:20180603T223910Z
UID:5351-1532467800-1532467800@www.barskiljetopis.me
SUMMARY:Barski ljetopis i Gradsko pozorište PG: “O Miševima i ljudima”\, režija Dino Mustafić
DESCRIPTION:Pozorišni program Barskog ljetopisa 2018. i ove godine uključuje veliku produkciju inspirisanu klasičnim djelom svjetske književnosti. Ovoga ljeta biće to predstava „O miševima i ljudima“\, po motivima istoimenog romana Džona Stajnbeka. Predstavu koju Barski ljetopis postavlja u koprodukciji sa Gradskim pozorištem iz Podgorice\, režiraće jedan od najuspješnijih reditelja u regionu\, Dino Mustafić. Premijera je zakazana za 23. jul\, u Baru\, u okviru 31. izdanja Barskog ljetopisa. \nDramatizaciju i dramaturgiju predstave „O miševima i ljudima“ potpisuje dramaturškinja Stela Mišković. Za scenografiju je zadužena Smiljka Šeparović Radonjić\, kostimografiju Lina Leković\, dok će uloge tumačiti Mišo Obradović\, Miloš Pejović\, Vule Marković\, Dejan Đonović\, Branko Ilić\, Marija Đurić\, Pavle Ilić i Božidar Zuber. \n \n„O miševima i ljudima“ govori o posljedicama ekonomske krize u Americi tridesetih godina prošlog vijeka i u tom smislu odlično korespondira sa današnjim vremenom. Ipak\, naše čitanje stavlja fokus na nit koju je i sam Stajnbek suptilno provukao kroz novelu: progovorićemo o snovima\, iluzijama kao neophodnosti opstanka u surovom okruženju koje marginalizuje drukčije\, stare\, bolesne i osobe sa smetnjama u razvoju; o bijegu u utopiju kao jedinom mjestu na kojem možemo biti srećni dok nas ne ugrizu oštri zubi stvarnosti – dok se ne suočimo sa činjenicom da se ovdje i sada prijateljstvo\, humanost i sloboda povlače pred strahom\, interesom i taštinom. \nI ovogodišnjom produkcijom Ljetopis afirmiše prošle godine utemeljenu ideju o saradnji Festivala sa profesionalnim domaćim pozorišnim subjektima\, angažmanu isključivo crnogorskih glumaca i pozorišnih djelatnika\, kao i njihovoj saradnji i povezivanju sa renomiranim i regionalno priznatim rediteljskim imenima.
URL:https://www.barskiljetopis.me/event/barski-ljetopis-i-gradsko-pozoriste-pg-o-misevima-i-ljudima-i-repriza/
LOCATION:Stari Bar – amfiteatar
CATEGORIES:Pozorišni program
ATTACH;FMTTYPE=image/jpeg:https://www.barskiljetopis.me/wp-content/uploads/2018/06/misevi.jpg
ORGANIZER;CN="JP Kulturni centar Bar":MAILTO:pr@barskiljetopis.me
END:VEVENT
BEGIN:VEVENT
DTSTART;TZID=UTC:20180724T210000
DTEND;TZID=UTC:20180724T210000
DTSTAMP:20260504T183417
CREATED:20180603T122139Z
LAST-MODIFIED:20180603T223140Z
UID:5495-1532466000-1532466000@www.barskiljetopis.me
SUMMARY:Jicak Bar Josef: promocija romana „Sećanje na ljubav“
DESCRIPTION:Jicak Bar Josef\n„SEĆANJE NA LJUBAV“ (roman)\nU programu učestvuje i Zoran Hamović\, direktor i glavni urednik IK „Clio“ \nO autoru  \nJicak Bar Josef rođen je u Tel Avivu 1949. godine. Diplomirao je nacionalnu istoriju na univerzitetu u Jerusalimu\, a magistrirao komparativnu književnost. Dugo je radio kao novinar u dnevnom listu „Jediot Ahronot“\, a trenutno radi u institutu „Gnazim“ u Tel Avivu. Dobitnik je Kugelove (1995) i Premijerove (2002) nagrade za književnost. \nO djelu \nAutor pripovijeda o svom preminulom ocu\, čuvenom izraelskom književniku Jošui Bar Josefu. Radnja romana počinje očevom smrću i isprepletana je sjećanjima na piščevo djetinjstvo i mladost. Očev život je zadivljujuć. Rođen je u pravovjernoj porodici u naselju Mea Šearim u Jerusalimu. Pošto se razočarao u religiju\, napušta ženu i dvoje male dece i seli se u Tel Aviv. Iako je u zagrljaju druge\, Jošua redovno posjećuje bivšu ženu i djecu i tokom jedne od tih posjeta začinje se i njihov sin Jicak. Ostavljena žena odgaja novorođenče i dvoje starije dece u siromaštvu. Kad oboli od raka\, Jošua joj se vraća i oni žive zajedno u Haifi sve do njene smrti. \nJicak Bar Josef pun je saosjećanja prema majci i ogorčen je na oca\, ali ga ipak voli. Opisuje ga kao zadivljujuću ličnost\, koje se istovremeno i plaši i divi joj se. U ovoj knjizi Jošua je pun žudnje za životom\, ženskaroš i sebičnjak. Priču o vrtlogu osjećanja\, razapet između oca i majke\, Jicak Bar Josef pripovijeda bez zadrške i iskreno. Radnja knjige se premješta iz Jerusalima u Tel Aviv\, zatim Haifu i Safed\, gdje Jošua i umire. \nPrevod sa hebrejskog: Dušica Stojanović Čvorić
URL:https://www.barskiljetopis.me/event/promocija-roman-secanje-na-ljubav-jicak-bar-josef/
LOCATION:Plato Knjaževe bašte
CATEGORIES:Književni program
ATTACH;FMTTYPE=image/jpeg:https://www.barskiljetopis.me/wp-content/uploads/2018/06/SECANJE-NA-LJUBAV-1.jpg
ORGANIZER;CN="JP Kulturni centar Bar":MAILTO:pr@barskiljetopis.me
END:VEVENT
BEGIN:VEVENT
DTSTART;TZID=UTC:20180724T200000
DTEND;TZID=UTC:20180724T200000
DTSTAMP:20260504T183417
CREATED:20180603T155009Z
LAST-MODIFIED:20180723T132013Z
UID:5646-1532462400-1532462400@www.barskiljetopis.me
SUMMARY:Andrea Fedi kao klovn: "Katastrofa šou"
DESCRIPTION:Teatar za djecu \n\n\n\nAndrea Fedi iz italijanskog grada Livorno\, prepoznatljiv je po maštovitim nastupima koje obožavaju ne samo djeca\, već i njihovi roditelji. Učestvovao je na brojnim festivalima širom svijeta. Interaktivnost je sastavni dio njegovog nastupa – odabrani iz publike postaju dio predstave\, a kakav će ona imati ishod nikada se sa sigurnošču ne može kazati. Ali ono što jeste sigurno – kada je Katastrofa klovm u blizini\, zabave ne može faliti. \n\n\n\n 
URL:https://www.barskiljetopis.me/event/andrea-fedi-kao-klovn-katastrofa-sou/
LOCATION:Šetalište kod kafea Planet
CATEGORIES:bARS program
ATTACH;FMTTYPE=image/jpeg:https://www.barskiljetopis.me/wp-content/uploads/2018/06/klovn.jpg
ORGANIZER;CN="JP Kulturni centar Bar":MAILTO:pr@barskiljetopis.me
END:VEVENT
BEGIN:VEVENT
DTSTART;TZID=UTC:20180723T213000
DTEND;TZID=UTC:20180723T213000
DTSTAMP:20260504T183417
CREATED:20180601T043728Z
LAST-MODIFIED:20180603T223854Z
UID:5340-1532381400-1532381400@www.barskiljetopis.me
SUMMARY:Barski ljetopis i Gradsko pozorište PG: "O Miševima i ljudima"\, režija Dino Mustafić (PREMIJERA)
DESCRIPTION:Pozorišni program Barskog ljetopisa 2018. i ove godine uključuje veliku produkciju inspirisanu klasičnim djelom svjetske književnosti. Ovoga ljeta biće to predstava „O miševima i ljudima“\, po motivima istoimenog romana Džona Stajnbeka. Predstavu koju Barski ljetopis postavlja u koprodukciji sa Gradskim pozorištem iz Podgorice\, režiraće jedan od najuspješnijih reditelja u regionu\, Dino Mustafić. Premijera je zakazana za 23. jul\, u Baru\, u okviru 31. izdanja Barskog ljetopisa. \nDramatizaciju i dramaturgiju predstave „O miševima i ljudima“ potpisuje dramaturškinja Stela Mišković. Za scenografiju je zadužena Smiljka Šeparović Radonjić\, kostimografiju Lina Leković\, dok će uloge tumačiti Mišo Obradović\, Miloš Pejović\, Vule Marković\, Dejan Đonović\, Branko Ilić\, Marija Đurić\, Pavle Ilić i Božidar Zuber. \n \n„O miševima i ljudima“ govori o posljedicama ekonomske krize u Americi tridesetih godina prošlog vijeka i u tom smislu odlično korespondira sa današnjim vremenom. Ipak\, naše čitanje stavlja fokus na nit koju je i sam Stajnbek suptilno provukao kroz novelu: progovorićemo o snovima\, iluzijama kao neophodnosti opstanka u surovom okruženju koje marginalizuje drukčije\, stare\, bolesne i osobe sa smetnjama u razvoju; o bijegu u utopiju kao jedinom mjestu na kojem možemo biti srećni dok nas ne ugrizu oštri zubi stvarnosti – dok se ne suočimo sa činjenicom da se ovdje i sada prijateljstvo\, humanost i sloboda povlače pred strahom\, interesom i taštinom. \nI ovogodišnjom produkcijom Ljetopis afirmiše prošle godine utemeljenu ideju o saradnji Festivala sa profesionalnim domaćim pozorišnim subjektima\, angažmanu isključivo crnogorskih glumaca i pozorišnih djelatnika\, kao i njihovoj saradnji i povezivanju sa renomiranim i regionalno priznatim rediteljskim imenima.
URL:https://www.barskiljetopis.me/event/barski-ljetopis-i-gradsko-pozoriste-pg-o-misevima-i-ljudima-premijera/
LOCATION:Stari Bar – amfiteatar
CATEGORIES:Pozorišni program
ATTACH;FMTTYPE=image/jpeg:https://www.barskiljetopis.me/wp-content/uploads/2018/06/misevi.jpg
ORGANIZER;CN="JP Kulturni centar Bar":MAILTO:pr@barskiljetopis.me
END:VEVENT
BEGIN:VEVENT
DTSTART;TZID=UTC:20180722T210000
DTEND;TZID=UTC:20180722T210000
DTSTAMP:20260504T183417
CREATED:20180603T121134Z
LAST-MODIFIED:20180623T205427Z
UID:5490-1532293200-1532293200@www.barskiljetopis.me
SUMMARY:Dino Mustafić i Stela Mišković: "O miševima i ljudima" Džona Stajnbeka
DESCRIPTION:Džon Stajnbek\n“O MIŠEVIMA I LJUDIMA” \nO djelu govore: Dino Mustafić (reditelj) i Stela Mišković (dramski pisac) \nModerator: Maja Simović \n  \n\nPozorišni program Barskog ljetopisa 2018. i ove godine uključuje veliku produkciju inspirisanu klasičnim djelom svjetske književnosti. Ovoga ljeta biće to predstava „O miševima i ljudima“\, po motivima istoimenog romana Džona Stajnbeka. Predstavu koju Barski ljetopis postavlja u koprodukciji sa Gradskim pozorištem iz Podgorice\, režiraće jedan od najuspješnijih reditelja u regionu\, Dino Mustafić. Premijera je zakazana za 23. jul\, u Baru\, u okviru 31. \n„O miševima i ljudima“\, jedna od najkontroverznijih knjiga XX vijeka\, od  govori o posljedicama ekonomske krize u Americi tridesetih godina prošlog vijeka i u tom smislu odlično korespondira sa današnjim vremenom. Naše čitanje stavlja fokus na nit koju je i sam Stajnbek suptilno provukao kroz novelu: progovorićemo o snovima\, iluzijama kao neophodnosti opstanka u surovom okruženju koje marginalizuje drukčije\, stare\, bolesne i osobe sa smetnjama u razvoju; o bijegu u utopiju kao jedinom mjestu na kojem možemo biti srećni dok nas ne ugrizu oštri zubi stvarnosti – dok se ne suočimo sa činjenicom da se ovdje i sada prijateljstvo\, humanost i sloboda povlače pred strahom\, interesom i taštinom. \nO djelu \nOni su neobičan par: Džordž je mali\, vispren i tamnoput; Leni\, krupan čovek koji poseduje um malog deteta. Ipak\, oni čine „porodicu“\, držeći se jedan drugog kako bi pobedili usamljenost i otuđenost.\nKao radnici u kalifornijskim prašnjavim poljima koji jedva sastavljaju kraj sa krajem\, oni grabe svaki posao koji stignu. Jer Džordž i Leni imaju plan: da postanu vlanici komada zemlje i barake koju mogu nazvati svojom. Kad pronađu posao na ranču u dolini Salinas\, ostvarenje njihovih snova čini se da je nadohvat ruke. Ali čak ni Džordž ne može sačuvati Lenija od provokacija koketne žene niti predvideti kobne posledice Lenijevog nepokolebljivog pokoravanja stvarima kojima ga je Džordž učio. \n„Stajnbekov kratki roman uzdiže živote siromašnih i obespravljenih na jedan viši\, simboličan nivo.“ Džems Topam
URL:https://www.barskiljetopis.me/event/o-misevima-i-ljudima-dzona-stajnbeka-uoci-premijere/
LOCATION:Plato Knjaževe bašte
CATEGORIES:Književni program
ATTACH;FMTTYPE=image/jpeg:https://www.barskiljetopis.me/wp-content/uploads/2018/06/o-misevima-i-ljudima.jpg
ORGANIZER;CN="JP Kulturni centar Bar":MAILTO:pr@barskiljetopis.me
END:VEVENT
BEGIN:VEVENT
DTSTART;TZID=UTC:20180721T220000
DTEND;TZID=UTC:20180721T220000
DTSTAMP:20260504T183417
CREATED:20180603T134928Z
LAST-MODIFIED:20180717T090802Z
UID:5545-1532210400-1532210400@www.barskiljetopis.me
SUMMARY:Roman Simović (violina)
DESCRIPTION:Roman Simović je koncertmajstor Londonskog simfonijskog orekstra. Briljantna virtuoznost i urođena muzikalnost Romana Simovića\, pothranjena neograničenom maštom\, odvela ga je na sve kontinente\, gdje je nastupao na mnogim vodećim svjetskim scenama poput Boljšoj sale Moskovskog konzervatorijuma\, Marinsky teatra u St. Petersburgu\, Grand Opere u Tel Avivu\, Viktorija hola u Ženevi\, Rudolfinum hola u Pragu\, Barbikan hola u Londonu\, Art Centra u Seulu\, Grieg hola u Bergenu\, Rahmanjinov hola u Moskvi… Osvajao je nagrade na brojnim međunarodnim takmičenjima kao što su: „Premio Rodolfo Lipizer” (Italija)\, „Sion-Valais“ (Švajcarska)\, „Jampoljski takmičenje violine“ (Rusija) i „Henrik Vienavski takmičenje violine“ (Poljska)\, čime se plasirao među najveće violiniste generacije. \nKao solista\, Simović je nastupio sa vodećim svjetskim orkestrima: Londonskim simfonijskim orkestrom\, Simfonijskim orkestrom Marinski teatra\, Teatro Ređio Torino\, Simfonija Nove Škotske (Kanada)\, „Franc List“ kamerni orkestar (Mađarska)\, Kamerata Bern (Švajcarska)\, Kamerata Salzburg (Austrija)\, CRR Kamerni orkestar (Turska)\, Poznanjska filharmonija\, Praška filharmonija\, Sjeverni Brabant (Holandija)\, Simfonijski orkestar grada Birmingema\, BBC Škotski orkestar\, Orkestar Ređio Toskane\, sa dirigentima kao što su: Valeri Gergijev\, Antonio Papano\, Danijel Harding\, Đanandrea Nozeda\, Kristijan Džarvi\, Jiri Belohlavek\, Pablo Heras Kasado\, Nikolai Znaider\, Mark Elder\, Džon Vilson. \nVeoma tražen kao umjetnik\, Roman Simović učestvuje na brojnim festivalima: „Verbier festival”\, „Bijele noći“ u St. Petersburgu\, Uskršnji festival „Valeri Gergijev“ u Moskvi\, „Dubrovačke ljetnje igre“\, „Kotor art“\, „BEMUS“ i „NOMUS“ u Srbiji\, “Sion Valais” u Švajcarskoj\, „Bergen Festival“ u Norveškoj\, „Moskovski zimski festival“ u Rusiji\, „Portogruaro festival“ u Italiji\, „Granada muzički festival” u Španiji. Na festivalima je sarađivao sa umjetnicima kao što su Leonidas Kavakos\, Evgenij Kisin\, Juja Vang\, Goti Kapuson\, Antoan Tamestit\, Miša Majski\, Šlomo Minc\, Fransoa Lelo Itamar Golan\, Simon Trpčeski\, Žanin Džansen\, Džulian Raklin… Drži predavačke master-class u SAD\, UK\, Južnoj Koreji\, Crnoj Gori\, Srbiji\, Izraelu\, Italiji. Roman Simović svira na Stradivarijevoj violini iz 1709. godine\, koju mu je pozajmio Džonatan Molds\, predsjednik „Bank of America“. \nPROGRAM: \nSergei Prokofiev – 5 melodija Op. 35;\nEžen Isai – Elegična Poema Op. 12;\nMoris Ravel – Sonata broj 2\, G-dur \n*Pauza: 20 minuta \nHenrik Vjenjavski – Fantazija „Faust“ Op. 20;\nCamille Sen-Sans – Etida u Formi Valcera Op. 52;
URL:https://www.barskiljetopis.me/event/roman-simovic-violina/
LOCATION:Stari Bar – amfiteatar
CATEGORIES:Muzički program
ATTACH;FMTTYPE=image/jpeg:https://www.barskiljetopis.me/wp-content/uploads/2018/06/roman.jpg
ORGANIZER;CN="JP Kulturni centar Bar":MAILTO:pr@barskiljetopis.me
END:VEVENT
BEGIN:VEVENT
DTSTART;TZID=UTC:20180719T213000
DTEND;TZID=UTC:20180719T213000
DTSTAMP:20260504T183417
CREATED:20180601T223233Z
LAST-MODIFIED:20180717T105455Z
UID:5296-1532035800-1532035800@www.barskiljetopis.me
SUMMARY:Srpsko narodno pozorište: "Ilustrovana enciklopedija nestajanja"\, režija Zoltan Puškaš
DESCRIPTION:Srpsko narodno pozorište i Sterijino pozorje\, Novi Sad\nBožidar Knežević\n„ILUSTROVANA ENCIKLOPEDIJA NESTAJANJA“ \nReditelj\, scenograf i koreograf: Zoltan Puškaš\nDramaturg: Nikolina Stjepanović\nKostimograf: Snežana Horvat\nLektor: Konstantin Knežević\nPomoćnik reditelja\, saradnik za pokret: Terezia Figura\nDizajn svjetla: Robert Majoroš\nMajstor tona: Dušan Jovanović\nTehnika glasa: Agota Vitkai Kučera \nUloge: Nebojša Savić\, Sanja Ristić Krajnov\, Jugoslav Krajnov\, Mia Simonović\, Marko Savković\, Grigorije Jakišić\, Nina Rukavina\, Vukašin Ranđelović\, Jelena Antonijević\, Aleksandra Pejić\, Terezia Figura\, Agota Vitkai Kučera\, Daniel Husta \nO predstavi \nŽivimo u svetu\, gde više ne znamo šta su prave vrednosti\, a dobili smo priliku da ih očuvamo. Svi imamo svoje probleme\, patimo od raznih bolesti\, fizičkih ili psihičkih\, ali odgovor na pitanje ko je kriv zbog toga\, sasvim je nebitan!\nOvaj komad predstavlja svet\, svet u kojem postoje mnogi problemi koji se tiču svakog od nas. Koliko treba da budemo privrženi svojoj prošlosti? Kako doživljavamo svoju sadašnjost i šta nas čeka u budućnosti? Ova apsurdna drama daje mogućnost maksimalnog ostvarenja glumačke igre\, anticipirajući\, pritom\, odgovore na postavljena pitanja.\nPredstava je u formi ritualnog pozorišta koje prikazuje naš odraz u „zakrivljenom ogledalu“\, a začinjena je humorom i živahnim scenskim pokretima. \nZoltan Puškaš \nRiječ pisca \nNacionalni park Koljigora (all inclusive & all exclusive)\, u toku je svečano otvaranje putokaza (sa srećnom završnicom). \nODISEJ:\n(…) Dame i gospodo\, braćo\, okupili smo se ovde da svečano otvorimo naš novi putokaz. Ovu značajnu investiciju obezbedio je Turistički savez Koljigore i ovaj\, naš i samo naš\, najsavremeniji putokaz sigurno će biti snažan zamajac u razvoju turizma na\novim prostorima. \nDame i gospodo\, sad znate gde su Koljibabe – tamo! Osetite gostoprimstvo i toplinu kakvu još niste osetili. Koljigora ima specifičnu mikroklimu\, posuta je cvećem i metaforama u koje se može ugaziti\, a za koji dan slavimo i značajan jubilej – hiljadu godina bez kupatila. \nDobrodošli na Koljigoru\, gde je nebo visoko\, a rupe duboke! Može aplauz. \nBožidar Knežević \nRiječ kritike \n  \n \n“Reč je o tekstu koji je pre nekoliko godina pobedio na konkursu Sterijinog pozorja za originalni domaći dramski tekst\, a koji je jedna stilski veoma neobična parodija\, gotovo stripoliki scenario za jednu od omiljenih alegorijskih i mitomanijskih priča (ne samo) sa ovih prostora o plemenu koje spremno dočekuje apokalipsu i\, u tom kontekstu što da ne\, vanzemaljce. Porodicom Koljibaba predsedava baba\, na vrhu planine – nacionalnog parka – Koljigora. Ona će učiniti sve da se ispuni proročanstvo i da poslednji naslednik izvornog bića njenog pokolenja bude poslednji i prvi koji će uploviti u novo doba. Ovaj nivo višestruko je pomešan sa nivoom priče u kojem prepoznajemo obrise savremenog društva\, diskriminacije\, homofobije\, zatucanost\, medijsku i drugu nepismenost\, ali sve vreme pisac izbegava neko konkretnije i banalnije poređenje sa stvarnim ljudima i događajima\, što i nije neophodno i bilo bi dodatno potcrtavanje situacije koja je svima prepoznatljiva. Noseći se sa zahtevnim zadatakom da na scenu postavi različito „ilustrativne“ i „enciklopedijske“ aspekte teksta (slajd projekcije i determinisanje ključnih pojmova)\, reditelj\, ovde i scenograf i koreograf Zoltan Puškaš\, poseže za jednim\, takoreći\, priručnim rešenjem da predstavu postavi u nedefinisani prostor pustinje (peska)\, da likove oboji živopisnim bojama (frizurama i „pustinjskim“ kostimom u kreaciji Snežane Horvat)\, a da ništa dodatno ne objašnjava\, nego da igru prevede mnogo više u pokret i stilizovanu dramsku igru satire\, koja na momente zna da bude veoma smešna (duhovita). Sve podseća na postapokaliptične filmove tipa „Pobešnjelog Maksa“\, s tim što teze\, donekle i shodno tekstu\, nimalo nisu uozbiljene\, nego pre postavljene tako da izgledaju začudno\, zbog čega gube obrise realnog tkiva\, a dodatno dobijaju niti fantastike.\n[…] Stilski\, „Ilustrovana enciklopedija nestajanja“ u Srpskom narodnom pozorištu predstavlja iskorak\, zbog svoje kreativne rasposajanosti\, počevši od teksta\, preko ritualne muzike bubnjeva\, pa do rediteljskih i glumačkih rešenja. Na glumačkom planu\, ističu se uloge glavnog krvnika Koljibaba\, u tumačenju Jugoslava Krajnova\, vrhovnog zapovednika u liku babe koju igra Sanja Ristić Krajnov\, sporednih\, običnih likova iz života koje kao svojevrstan kontrapunkt plemenskim budalama igraju Marko Savković i Mia Simonović. Mladi Grigorije Jakišić sve više pokazuje format velikog glumca\, a Nebojša Savić kao „prestolonaslednik“ svedeno i više dramski igra glavnog lika\, čime uspešno dodaje komički efekat celokupne igre… Zanimljiva i neobična predstava koja će sigurno imati svoje poklonike na Kamernoj sceni Srpskog narodnog pozorišta.” \nIgor Burić\, „Dnevnik“\, 17. marta 2018. \nO reditelju \nZoltan Puškaš\, pozorišni reditelj\, profesor glume i režije rođen je 20. februara 1976. godine u Senti. Osnovnu i srednju školu je završio u rodnom gradu. Akademiju umetnosti u Novom Sadu upisuje 1995. godine. Do 2003. godine dobija diplomu glumac-reditelj. Kao glumac i reditelj zaposlen je u Narodnom pozorištu u Subotici od 2000. do 2002. Tada prelazi na istu poziciju u Dečjem pozorištu u Subotici do kraja 2003. godine. Počinje da radi na Akademiji umetnosti\, na odseku Gluma na mađarskom jeziku\, kao asistent na predmetu Gluma. Godine 2003. postaje član ansambla Novosadsko pozorište – Újvidéki Színház\, a od 2006. godine postaje vodeći reditelj istog pozorišta. U inostranstvu vodi radionice na temu „Mjuzikl u pozorištu“. Od 2003. do 2016. godine režirao preko 40 predstava u zemlji i inostranstvu. \nIlustrovana enciklopedija nestajanja je njegova druga režija u SNP-u. Prva je bila 2013. godine\, kada je režirao predstavu Neka se jave najbolji\, rađena u koprodukciji SNP-a i Saveza dramskih umetnika Vojvodine\, Novi Sad. \nMjuzikli: „Ben Akiba Night Club Show (Moulen Rouge)“ – Novosadsko pozorište–Újvidéki Színház; „Violinista na krovu“ – Internacionalni pozorišni festival\, Kišvarad (Mađarska); „Knjiga o džungli“ – Novosadsko pozorište–Újvidéki Színház i Nacionalno pozorište Kluž (Rumunija). Ova predstava dobija specijalnu Nagradu publike na Internacionalnom pozorišnom festivalu u Kišvardu; „Čarobnjak iz Oza“ – Novosadsko pozorište–Újvidéki Színház i Nacionalno pozorište Kluž (Rumunija) – najbolji reditelj na „Tvrđava festivalu“ u Smederevu; „I love you“ – Pozorište „Čiki Gergelj“\, Temišvar – najbolji mjuzikl na Internacionalnom pozorišnom festivalu u Kišvardu; „Dangerous Liasions“ – Pozorište „Čiki Gergelj“\, Temišvar; Kosa –  Pozorište „Čiki Gergelj“\, Temišvar; „San letnje noći“ – najbolja predstava na „Tvrđava festivalu“ u Smederevu\, na Internacionalnom festivalu u Kragujevcu: nagrada za najbolju muziku i nagrada za najbolju predstavu; „Buđenje proleća“ – Novosadsko pozorište–Újvidéki Színház; „Cabaret“ – Kamerno pozorište\, Senta.\nMuzičke pozorišne predstave: „Feri Tot“ – Salaško pozorište; „Miljokaz“ – Salaško pozorište; „Priče iz šume“ – Dečje pozorište Subotica; „Čongor i Tinde“ – Pozorište komedije Budimpešta; „Otapanje kockica leda“ – Amatersko pozorište u Lendvi (Slovenija); „Tragedija čoveka“ – Novosadsko pozorište–Újvidéki Színház; „Biberah“ – Novosadsko pozorište–Újvidéki Színház\nAlternativne pozorišne predstave: „Tango“ – Pozorište „Deže Kostolanji“\, Subotica; „Muve“ – Kamerno pozorište\, Senta: „OFF“ – Novosadsko pozorište–Újvidéki Színház; „Obala strasti“ – Novosadsko pozorište–Újvidéki Színház: najbolja predstava na Internacionalnom festivalu u Tatabanji (Mađarska); „Dangerous Liasions“ – Pozorište „Deže Kostolanji“\, Subotica; „Neka se jave najbolji“ – koprodukcija Srpskog narodnog pozorišta i Saveza dramskih umetnika Vojvodine; „Šta se desilo sa ženom?“ – Novosadsko pozorište–Újvidéki Színház.
URL:https://www.barskiljetopis.me/event/srpsko-narodno-pozoriste-ilustrovana-enciklopedija-nestajanja-zoltan-puskas/
LOCATION:Ljetnja pozornica Doma kulture
CATEGORIES:Pozorišni program
ATTACH;FMTTYPE=image/jpeg:https://www.barskiljetopis.me/wp-content/uploads/2018/06/ilustrovana-enciklopedija-nestajanja-snp.jpg
ORGANIZER;CN="JP Kulturni centar Bar":MAILTO:pr@barskiljetopis.me
END:VEVENT
BEGIN:VEVENT
DTSTART;TZID=UTC:20180718T210000
DTEND;TZID=UTC:20180718T220000
DTSTAMP:20260504T183417
CREATED:20180529T231501Z
LAST-MODIFIED:20180603T194645Z
UID:5155-1531947600-1531951200@www.barskiljetopis.me
SUMMARY:Izložba slika Naoda Zorića
DESCRIPTION:Naod Zorić je rođen 1968. godine u selu Đurđevića Tara u Crnoj Gori. Fakultet likovnih umjetnosti na Cetinju – odsjek Slikarstvo – završio je 1993. godine\, u klasi profesora Dragana Karadžića. Godine 1995. završio je postdiplomske studije\, na istom odsjeku\, u Beogradu\, kod prof. Radomira Reljića. Član je ULUCG. Slike i crteži mu se nalaze u muzejima\, galerijama i privatnim kolekcijama u zemlji i inostranstvu. Do sada je realizovao studijska putovanja u Francusku\, Grčku\, Izrael\, Palestinu\, Egipat\, Tursku\, Sloveniju. Učestvovao je na mnogim umjetničkim simpozijumima i kolonijama u zemlji i inostranstvu i imao niz samostalnih izložbi u svim važnijim galerijama i umjetničkim centrima u našoj zemlji. Živi i radi u Kolašinu. \nRiječ kritike: \n„Gotovo teološko-pjesnička zanesenost arhetipskim slikama crnogorske mitsko-legendarne povjesnice\, vremena autentične herojske religije\, vjere i filozofije slobode\, predstavlja esenciju umjetničko-filozofskog manifesta slikara Naoda Zorića. Te slike\, koje žive u nama i bez nas samih\, kao i rodni ambijent – Đurđevića Tara\, topos sa ruba fantazije i stvarnosti\, svakovrsnih misterija i tajni\, istorijskih legendi i „muke od snova“\, oblikovali su umjetničku svijest i savjest ovog autora\, za koga je slikanje suštastveno mjesto njegovog života\, oblik molitve.“ \nNiko Martinović
URL:https://www.barskiljetopis.me/event/izlozba-slika-naoda-zorica/
LOCATION:Galerija “Velimir A. Leković”
CATEGORIES:Likovni program
ATTACH;FMTTYPE=image/jpeg:https://www.barskiljetopis.me/wp-content/uploads/2018/05/naod.jpg
ORGANIZER;CN="JP Kulturni centar Bar":MAILTO:pr@barskiljetopis.me
END:VEVENT
BEGIN:VEVENT
DTSTART;TZID=UTC:20180717T220000
DTEND;TZID=UTC:20180717T230000
DTSTAMP:20260504T183417
CREATED:20180530T083625Z
LAST-MODIFIED:20180717T121749Z
UID:5185-1531864800-1531868400@www.barskiljetopis.me
SUMMARY:Clazz kvintet
DESCRIPTION:„Clazz kvintet“ je kamerni sastav oformljen prevashodno iz želje da se crnogorskoj publici premijerno predstavi djelo Picnic suite\, savremenog francuskog kompozitora Kloda Bolinga. S obzirom na nov i nesvakidašnji tretman klasične gitare u ovom ansamblu\, premijerno izvođenje „Picnic suite“ je\, sa velikim uspjehom\, upriličeno na otvaranju jubilarnog\, desetog\, izdanja najstarijeg crnogorskog festivala klasične gitare\, Bar Guitar Fest-a\, u januaru 2012. Kvintet\, koji čine Bojana Brajović (gitara)\, Milanka Nikčević (klavir)\, Boris Nikčević (flauta)\, Slaven Turusković (kontrabas) i Predrag Lazović (bubnjevi)\, sa zadovoljstvom se\, zatim\, predstavio i podgoričkoj publici i to u okviru festivala JAM (Jazz appreciation month)\, nakon čega je nastupio na nekoliko crnogorskih džez festivala ( u Pljevljima u okviru proslave Svjetskog dana džeza\, Bijelom Polju – White Field Jazz Fest\, i Petrovcu – Petrovac jazz fest). \nInspirisani dotadašnjim uspjehom\, 2014. godine su imali veliku turneju nastupivši u 11 crnogorskih gradova. Ovaj projekat je bio podržan od strane crnogorskog Ministarstva kulture\, kao što je i njihova prošlogodišnja\, regionalna turneja „Koncerti bez granica“\, u okviru koje su nastupili u Beogradu\, Tirani\, Ljubljani i Sarajevu. \nČlanovi Clazz kvinteta su profesori u crnogorskim nižim i srednjim muzičkim školama\, a kontrabasista je stalni član Simfonijskog orkestra. Aktivni su svirači i nastupaju kao solisti na svojim instrumentima\, ali i u raznim kamernim klasičnim i džez sastavima\, promovišući klasičnu i džez muziku. Klod Boling\, čiju muziku promovišu\, u svojim djelima upravo\, na jedinstven način\, povezuje ta dva muzička pravca\, uklapajući džez dionice u klasičnu fakturu kompozicije. Naziv kvinteta Clazz se logično nameće iz ovakve simbioze. \nProgram: \nClaude Bolling (1930)\nPICNIC SUITE \nRococo\nMadrigal\nGaylancholic\nFantasque\nCanon\nTendre\nBadine
URL:https://www.barskiljetopis.me/event/clazz-kvintet/
LOCATION:Dvorac kralja Nikole
CATEGORIES:Muzički program
ATTACH;FMTTYPE=image/jpeg:https://www.barskiljetopis.me/wp-content/uploads/2018/05/clazz.jpg
ORGANIZER;CN="JP Kulturni centar Bar":MAILTO:pr@barskiljetopis.me
END:VEVENT
BEGIN:VEVENT
DTSTART;TZID=UTC:20180717T213000
DTEND;TZID=UTC:20180717T213000
DTSTAMP:20260504T183417
CREATED:20180603T154719Z
LAST-MODIFIED:20180714T124615Z
UID:5642-1531863000-1531863000@www.barskiljetopis.me
SUMMARY:Bitef teatar i Mlada Bitef dens kompanija: "Pepeljuga"\, režija Jelena Kajgo
DESCRIPTION:BITEF TEATAR I MLADA BITEF DENS KOMPANIJA\nPo motivima bajke braće Grim\n„PEPELJUGA“\nDramski tekst i režija: Jelena Kajgo \nKoreografija: Una Đuričić\, Helena Ćelap i Anja Milosavljević\nMuzika: Aleksandra Đokić\nKostim: Selena Orb\nIgrači: Una Vujošević\, Nikola Živković\, Anja Milosavljević\, Una Đuričić\, Helena Ćelap\, Sara Tošić\, Tamara Mirković\, Nađa Novaković\, Olga Crnoseljanski \nO predstavi: \nPlesna predstava za djecu i mlade „Pepeljuga“ je nastavak je repertoarske politike „Bitef dens kompanije“ da njeguje i razvija plesne predstave za najmlađu publiku. Do sada su realizovane predstave za dJecu – „Kapetan Džon Piplfoks“ i „Ale i bauci“ u koreografiji Isidore Stanišić\, kao i „San žute čarape“ u koreografiji Dalije Aćin Telander. Dramaturškom obradom\, kao i scenskim konceptom i kostimom\, predstava je transponovana u današnje vrijeme\, i samim tim bliska je novim\, mladim generacijama. U skladu sa ovakvom adaptacijom\, radnja predstave se odvija danas\, u Srbiji\, a obrada teksta daje višestruke mogućnosti. Na prvom mjestu\, djecu edukuje da je bolje biti skroman i vrijedan\, a ne nametljiv i agresivan. Zatim\, budući da se jedan dio predstave odvija na plesnom takmičenju\, gledaoci su u mogućnosti da se upoznaju sa različitim plesnim stilovima\, poput flamenka\, salse\, klasičnog baleta\, hip hopa\, valcera… Na taj način\, predstava populariše savremenu igru\, formira buduću publiku za ovu vrstu teatra\, a takođe\, različiti stilovi umjetničke igre mogu zainteresovati djecu i mlade\, da se i sami njima bave\, i tako na najljepši način obogate period svog odrastanja. \nPredstava „Pepeljuga“ predstavlja i prvi korak u formiranju mlade „Bitef dens kompanije“\, sa igračima koji su učenici Srednje baletske škole „Lujo Davičo“ na odsjeku za Savremenu igru\, kojima su nastupi u predstavama na sceni „Bitef teatra“ dragocjena scenska praksa.  U predstavi „Pepeljuga“ učestvuje devet igrača\, učenika trećeg i čevrtog razreda Srednje baletske škole. \n 
URL:https://www.barskiljetopis.me/event/bitef-teatar-i-mlada-bitef-dens-kompanija-pepeljuga-rezija-jelena-kajgo/
LOCATION:Ljetnja pozornica Doma kulture
CATEGORIES:bARS program
ATTACH;FMTTYPE=image/jpeg:https://www.barskiljetopis.me/wp-content/uploads/2018/06/pepeljuga-1.jpg
ORGANIZER;CN="JP Kulturni centar Bar":MAILTO:pr@barskiljetopis.me
END:VEVENT
BEGIN:VEVENT
DTSTART;TZID=UTC:20180715T210000
DTEND;TZID=UTC:20180715T210000
DTSTAMP:20260504T183417
CREATED:20180603T120033Z
LAST-MODIFIED:20180609T125904Z
UID:5483-1531688400-1531688400@www.barskiljetopis.me
SUMMARY:Jovica Aćin: promocija romana „Srodnici“
DESCRIPTION:Jovica Aćin\n„SRODNICI“ (roman)\nmoderator: Nikoleta Dabanović \nO autoru  \nJovica Aćin je rođen 1946. godine u Zrenjaninu\, gdje je završio osnovno i srednje obrazovanje. Dolaskom u Beograd na studije\, započinje njegova i urednička karijera\, od biltena Tehnološkog fakulteta\, preko lista beogradskih studenata „Student“\, kasnije do časopisa („Delo“\, „Književna reč“\, „Gradac“…) i izdavačkih kuća (Rad\, Službeni glasnik…). Uprkos političkim prijetnjama i zabranama\, uz ostalo\, priredio je u Srednjoj i Istočnoj Evropi prvo izdanje važnog djela o logorskom sistemu\, Solženjicinov „Arhipelag Gulag“\, i to srpsko izdanje je u španskim novinama proglašeno jednim od deset najvažnijih događaja te godine u svijetu. O njegovom književnom djelu priređeni su\, između ostalog\, temati u časopisima „Reč“ (Beograd)\, „Polјa“ (Novi Sad)\, „Ulaznica“ (Zrenjanin) i „Braničevo“ (Požarevac). Monografsku studiju o njegovom esejističkom djelu napisao je dr Svetislav Jovanov\, „Jeretik u oltaru“\, Vršac\, 1994. Ogledi i kritičko-interpretativni tekstovi o Aćinu nalaze se u autorskim knjigama Vladimira Bitija (Zagreb)\, Branka Popovića\, Marka Nedića\, Mihajla Pantića\, Radomana Kordića\, Saše Hadži Tančića\, Tanje Kragujević\, Ivane Milivojević\, Zorana Slavića\, Dragana Velikića\, Slađane Ilić\, Save Damjanova\, Bogića Rakočevića\, Aleksandre Mančić i drugih. O njegovim radovima objavlјeno je i stotinak studija\, osvrta i prikaza u književnim časopisima\, listovima\, dnevnoj i nedjelјnoj štampi\, na radiju i televiziji. Kao osobeni izraz književnog povjerenja\, otvorena pisma u časopisima\, a svako je svojevrsni esej za sebe\, napisali su mu profesor Sreten Marić\, Ivan Lovrenović (Sarajevo)\, Ljubomir Simović i Jovan Hristić. Preveo je na srpski više od četrdeset klasičnih i novijih književnih i filozofskih djela sa nemačkog\, francuskog i engleskog jezika. Živi i radi u Beogradu. Član je Srpskog književnog društva. „Srodnici“ su njegov prvi roman.
URL:https://www.barskiljetopis.me/event/promocija-romana-srodnici-jovica-acin/
LOCATION:Plato Knjaževe bašte
CATEGORIES:Književni program
ATTACH;FMTTYPE=image/jpeg:https://www.barskiljetopis.me/wp-content/uploads/2018/06/jovica-acin-1.jpg
ORGANIZER;CN="JP Kulturni centar Bar":MAILTO:pr@barskiljetopis.me
END:VEVENT
BEGIN:VEVENT
DTSTART;TZID=UTC:20180714T220000
DTEND;TZID=UTC:20180714T220000
DTSTAMP:20260504T183417
CREATED:20180603T134424Z
LAST-MODIFIED:20180709T141357Z
UID:5540-1531605600-1531605600@www.barskiljetopis.me
SUMMARY:Džez koncert: Duško Gojković i Belgrade Summit Octet
DESCRIPTION:DUŠKO GOJKOVIĆ je najznačajniji džez trubač na prostoru Evrope\, kompozitor\, aranžer i bend lider. Rođen je 1931. godine u Jajcu. Studirao je na Muzičkoj akademiji u Beogradu od 1948. do 1953. godine. Kao mladić\, svirao je sa nekoliko manjih džez sastava u Beogradu\, a kada se kao osamnaestogodišnjak pridružio „Big bendu“ Radio Beograda\, već su ga smatrali za talentovanog mladog džez solistu. U Njemačku odlazi 1955. sa samo 5$ u trubi. Dva dana kasnije\, ostvaruje svoj prvi angažman i ubrzo postaje sastavni dio njemačke džez scene u usponu. \nPrvu ploču u Njemačkoj snimio je 1956. godine\, kada nastupa i na čuvenom Frankfurtskom džez festivalu. Novembra iste godine\, tokom angažmana u džez klubu „Studio 15“\, u kome je Gojković nastupao izvjesno vrijeme\, desio se prvi susret sa legendarnim Majls Dejvisom. Nakon jednogodišnjeg boravka u Minhenskom „Big bendu“ Maks Gregera\, u kome je bio praktično jedini džez muzičar\, Duško je prihvatio poziv za angažman u vodećem evropskom džez orkestru Kurta Edelhagena. Tokom više od četiri godine boravka u Edelhagenovom orkestru snimljeno je puno značajnih albuma. Već 1958. Duško Gojković je izabran za člana „Njuport International Youth Band“-a. To je bilo ostvarenje Duškovog dugogodišnjeg sna − prvi odlazak u kolijevku džeza\, u Ameriku. Period 1958−1961. predstavljao je vrijeme Gojkovićeve izuzetne popularnosti u Njemačkoj. Redovno je dobijao pozitivne kritike za svoj instrument. Ređali su se nastupi i snimci sa brojnim važnim bendovima i imenima tog vremena. Prva ploča pod Gojkovićevim imenom „Duško Gojković internacionalni džez oktet“ snimljena je 1961. i bila je izdata za tadašnju Jugoslaviju\, u okviru Radio-televizije Beograd. Ubrzo poslije ovog snimanja\, sa sličnom postavom snimljen je još jedan album\, a kasnije je objavljen album pod imenom „Golden Eight“ za prestižnu kompaniju „Blue Note“. Godine 1961. stiže obavještenje o njegovom prijemu u najbolju školu džeza na svijetu − Berkli. Ne samo da je bio primljen\, već je dobio stipendiju za školovanje. Odmah po dolasku na Berkli\, zbog iskustva i predznanja koja je već imao\, upućen je na „fast class“ za kompoziciju i aranžiranje. Po završetku studija\, u vrijeme kad se pripremao da se vrati u Njemačku\, pozvao ga je poznati kanadski trubač i bend lider Mejnard Ferguson da zamijeni Rolfa Eriksona koji je napustio bend da bi se pridružio Djuku Elingtonu. Časopis „Džez podijum“ tada je zabilježio da je dvoboj truba Fergusona i Gojkovića na numeri „Fox Hunt“ bio izvanredan\, da se Gojković poslije studija pretvorio u pravog majstora trube \nU želji da snima i svira prije svega vlastitu muziku\, Duško se zajedno sa Sal Nistikom vratio u Evropu\, ljeta 1965. Njegov prvi bend\, zvao se „Inernational Jazz Quintet“ u kome su pored Duška i Sala bili i Džorž Grunc\, Džimi Vudi i Klaus Vajs. Slijede brojni mali sastavi koje Gojković vodi\, učešće u praizvedbi džez opere „The Visitation“ Gintera Šulera aprila 1967. u državnoj operi u Hamburgu. Sve vrijeme\, aktivan je i „Kvintet Duška Gojkovića“ koji je bio veoma živ i kvalitetan ansambl. Po povratku iz Amerike\, Gojković je živio u Kelnu\, u kome je radio i „Duškov džez studio“ sve do1968. godine. Od sredine devedesetih\, Gojković je imao 11 uspješnih i zapaženih turneja u Japanu\, na kojima je bio sa različitim sastavima i brojnim muzičarima iz Japana. Diskografija albuma snimljenih u Japanu je poprilično bogata i velika\, jer je na svakoj turneji snimao barem po jedan CD. Danas njegova diskografija broji više od 150 albuma\, od kojih je preko 30 snimljeno pod Gojkovićevim imenom\, \nNagradu za životno djelo „Echo jazz award“ Gojković je dobio 2014. u Hamburgu\, a godinu kasnije Gojkoviću je dodijeljena muzička nagrada grada Minhena za životno djelo\, u kome živi i koja se dodjeljuje svake tri godine za odavanje poštovanja muzičarima ili institucijama od izuzetnog značaja za grad Minhen. \nBelgrade Summit Oktet je sastavljen od muzičara koji pripadaju samom vrhu\, ne samo beogradske već i regionalne džez scene i kao instumentalisti i kao zapaženi solisti. Pored trubača Dragoslava Fredija Stanisavljevića\, inače lead trubača i muzičkog urednika prestižnog beogradskog RTS Big benda\, koji predvodi oktet\, tu su i Marko Đorđević džez trubač i solista\, Nemanja Zlatarev trombonista mlađe generacije\, prekaljeni džez saksofonisti Aleksandar Jaćimović i Ljubiša Paunić i u ritam sekciji pijanista Ivan Aleksijević\, kontrabasista Milan Pavković i bubnjar Petar Radmilović. Svi članovi Okteta su ujedno članovi i solisti RTS Big benda\, ali i veoma aktivni džez muzičari\, solisti\, koji predvode i svoje sastave.
URL:https://www.barskiljetopis.me/event/dzez-koncert-dusko-gojkovic-i-belgrade-summit-octet/
LOCATION:Stari Bar – amfiteatar
CATEGORIES:Muzički program
ATTACH;FMTTYPE=image/jpeg:https://www.barskiljetopis.me/wp-content/uploads/2018/06/dusko.jpg
ORGANIZER;CN="JP Kulturni centar Bar":MAILTO:pr@barskiljetopis.me
END:VEVENT
BEGIN:VEVENT
DTSTART;TZID=UTC:20180714T210000
DTEND;TZID=UTC:20180714T210000
DTSTAMP:20260504T183417
CREATED:20180603T154144Z
LAST-MODIFIED:20180710T105035Z
UID:5635-1531602000-1531602000@www.barskiljetopis.me
SUMMARY:Predstava-koncert: "Da i Re\, telo kao instrument"\, UG Otvoreni krug Novi Sad
DESCRIPTION:UG “Otvoreni krug”\, Novi Sad\n“Da i Re\, telo kao instrumetn” \nrežija: Višnja Obradović \nIzvođači: Marko Dinjaški i Ana Vrbaški\nDizajner zvuka: Goran Vujičin\nKostimi: Nataša Jovičić (“Lutkart”) \nStilista: Budislav Vlajko (“Beastic” studio) \n  \n„Alice in WonderBand“ je orkestar koji pleše. Služi se glasom i tehnikom body percussion\, u kojoj je tijelo ritmički instrument. „Da i Re\, telo kao instrument“ je i koncert i predstava i prikazuje muško-ženski odnos u svim njegovim nijansama: muškarac i žena kao predmeti međusobne pažnje\, partneri u igri\, druženju\, kao brat i sestra ili partneri u ljubavnom odnosu. \n„Alice in WonderBand“ je životni projekat dvoje umjetnika\, Ana Vrbaški i Marko Dinjaški\, svojevrsna umjetnička laboratorija koja traje od 1998. godine. Žive na obodu Nacionalnog parka Fruška Gora i stvaraju umjetnost u skladu sa prirodom. Ovo dvoje izvođača su partneri već 21 godinu\, na sceni\, kao i u životu\, što donosi novu dimenziju njihovom prisustvu i odnosu u predstavi. U svom izrazu umjetnici kombinuju pozorišni jezik sa fizičkim teatrom\, plesom\, cirkusom.  Predstava je nagrađena na „Art Trema“ festivalu u Rumi i Internacionalnom festivalu alternativnog teatara „Gest“ u Sečnju. \n„Predstava je o nizu beskrajnih mogućnosti za kreativnost i razvijanje kreativnosti korišćenjem sopstvenog tela\, osetljivosti i dosetljivosti. Lepota i lakoća scenskog značenja i zvučanja\, dostupna uvek i na svakom mestu…“\nVladislava Vojnovic\, dramaturškinja\, spisateljica\, scenaristkinja \n„Ovi umetnici koriste samo svoja tela i glasove kao muzički instrument. Ništa više od toga. To čine doduše toliko energično\, znalački i ubedljivo\, da njihov nastup postaje krajnje zabavno i zanimljivo zadovoljstvo\, koje istovremeno ide i do dubina… To što oni nude je čista energija\, ritam u svom praobliku.“\nPeter Kes\, Zidojče cajtung
URL:https://www.barskiljetopis.me/event/plesna-predstava-da-i-re-telo-kao-instrument-ug-otvoreni-krug-novi-sad/
LOCATION:Šetalište kod kafea Planet
CATEGORIES:bARS program
ATTACH;FMTTYPE=image/jpeg:https://www.barskiljetopis.me/wp-content/uploads/2018/06/da-i-re-1.jpg
ORGANIZER;CN="JP Kulturni centar Bar":MAILTO:pr@barskiljetopis.me
END:VEVENT
BEGIN:VEVENT
DTSTART;TZID=UTC:20180712T213000
DTEND;TZID=UTC:20180712T213000
DTSTAMP:20260504T183417
CREATED:20180531T115654Z
LAST-MODIFIED:20180603T223750Z
UID:5275-1531431000-1531431000@www.barskiljetopis.me
SUMMARY:BNP i „Zeničko proljeće“: „Romeo i Julija“\, režija Selma Spahić
DESCRIPTION:Bosansko narodno pozorište i XXIII Međunarodna kulturna manifestacija „Zeničko proljeće“\nViljem Šekspir\, Artur Bruk\n„ROMEO I JULIJA“ \nRežija: Selma Spahić\nPrevod i adaptacija prevoda: Aida Spahić*\nDramaturgija: Dario Bevanda\nScenografija: Mirna Ler\nKostimografija: Hatidža Nuhić\nMuzika: Draško Adžić\nScenski pokret: Tomas Stjuart\nBodypainting: Naida Đekić \n*Osim autorskog prevoda parcijalno su korišteni i prevodi Živojina Simića i Sime Pandurovića\, Aleksandra Saše Petrovića\, Senade Kreso (Šekspir)\, te prevod Gordane Platiše (Bruk). \nUloge: Enes Salković\, Lidija Kordić\, Muhamed Bahonjić\, Uranela Aagić Burina\, Saša Handžić\, Selma Mehanović\, Alban Ukaj\, Faketa Salihbegović Avdagić\, Nusmir Muharemović\, Zlatan Školjić\, Adis Mehanović\, Siniša Vidović\, Benjamin Bajramović\ni\nAhmed Jašarević\, Ajla Smajić\, Amila Heralić\, Amir Mrkonjić\, Ana Kulier\, Anes Dedić\, Belma Jaganjac\, Emina Hadžić\, Haris Kestenović\, Iman Bubić\, Imran Maglajlić\, Ismar Spahić\, Jalal Romano\, Lamija Salihović\, Mahira Beganović\, Muamera Horozović\, Nejra Mulić\, Saudin Gak\, Vildana Bašić \nO predstavi: \nNaša inscenacija Šekspirove tragedije o zabranjenoj ljubavi između djevojke i mladića koji pripadaju dvjema zavađenim porodicama prvenstveno se obraća mlađoj generaciji – mladićima i djevojkama rođenim nakon ratova devedesetih\, odraslim u konzervativnom društvu podignutom na temeljima tranzicionog kapitalizma\, nacionalnih podjela i masovnih grobnica\, odnosno\, generaciji koja nikada nije dočekala obećavanu budućnost. \nIz tog razloga\, u ovom projektu sarađivali smo sa devetnaestoro mladih ljudi koji su izabrani na specijalnoj audiciji. Uporedo s redovnim probama s glumcima i glumicama tekao je i kreativni i istraživački proces s mladima. Odgovori iz anonimnog upitnika sprovedenog među njima korišteni su kao materijal za dokumentarne međuscene koje predstavi daju prijeko potrebni kontekst aktuelnog. \nTekst komada je dramaturškim štrihom sveden na njegovu narativno-dramsku suštinu\, pri čemu je parcijalno zadržan Šekspirov stih i poetičnost replika koje izgovaraju njegovi likovi. Režijskim rješenjima scene su često izglobljene iz prvobitnih i usmjeravane ka novim značenjima\, pri čemu se predstava najviše oslanja na jezik scenskog pokreta i poigravanje s muzičkim znacima (značajan dio muzike izvođen je uživo). Djelovi Šekspirove drame su ostali na originalnom engleskom jeziku\, kao i tekstovi songova\, pri čemu njegova poezija na momente zvuči kao vrhunski savremeni pop. Kao tekstualni materijal „Romea i Julije“ korišteni su i djelovi istoimene poeme Artura Bruka\, koja je samom Šekspiru poslužila kao model za njegovu tragediju. U finalu predstave\, Šekspirov nijansirani dramski dijalog uzmiče pred Brukovom nezaustavljivom epsko-poetskom naracijom\, dok društvo i istorija\, zajedno s mnoštvom njihovih protivrječnih glasova\, prijete da progutaju buntovne ljubavnike i istinu o njima. Da li ljubav može mijenjati svijet\, ili barem spasiti one koji vole\, pitanje je na koje predstava pokušava dati odgovor. \nOna je i pokušaj iznalaženja subverzivnog potencijala u nečemu što je odavno obilježeno ograničavajućom etiketom književnog kanona i školske lektire. Ako dramskim klasicima ne pristupamo na svjež način\, uvijek i iznova propitujući ih iznutra\, postoji opasnost da oni ostanu samo mrtvo slovo na papiru. A revolucionarna ljubav Romea i Julije zaslužuje više od toga. \nDario Bevanda
URL:https://www.barskiljetopis.me/event/bnp-i-zenicko-proljece-romeo-i-julija-selma-spahic/
LOCATION:Ljetnja pozornica Doma kulture
CATEGORIES:Pozorišni program
ATTACH;FMTTYPE=image/jpeg:https://www.barskiljetopis.me/wp-content/uploads/2018/05/Romeo-i-Julia-1.jpg
ORGANIZER;CN="JP Kulturni centar Bar":MAILTO:pr@barskiljetopis.me
END:VEVENT
END:VCALENDAR