BEGIN:VCALENDAR VERSION:2.0 PRODID:-//Barski ljetopis - ECPv6.5.1.6//NONSGML v1.0//EN CALSCALE:GREGORIAN METHOD:PUBLISH X-WR-CALNAME:Barski ljetopis X-ORIGINAL-URL:https://www.barskiljetopis.me X-WR-CALDESC:Events for Barski ljetopis REFRESH-INTERVAL;VALUE=DURATION:PT1H X-Robots-Tag:noindex X-PUBLISHED-TTL:PT1H BEGIN:VTIMEZONE TZID:UTC BEGIN:STANDARD TZOFFSETFROM:+0000 TZOFFSETTO:+0000 TZNAME:UTC DTSTART:20200101T000000 END:STANDARD END:VTIMEZONE BEGIN:VEVENT DTSTART;TZID=UTC:20200908T210000 DTEND;TZID=UTC:20200908T210000 DTSTAMP:20260506T190834 CREATED:20200903T113337Z LAST-MODIFIED:20200906T071929Z UID:11208-1599598800-1599598800@www.barskiljetopis.me SUMMARY:„Barski ljetopis“ i Gradsko pozorište Podgorica: „DON KIHOT“\, režija: Andraš Urban DESCRIPTION:„Barski ljetopis“ i Gradsko pozorište Podgorica \nMigel de Servantes \n„DON KIHOT“ \nRežija: Andraš Urban \nTekst: Vedrana Božinović \nMuzika: Irena Popović Dragović \nScenorafija: Smiljka Šeparović Radonjić \nKostimografija: Lina Leković \nIgraju: Branka Femić Šćekić\, Kristina Obradović/ Katarina Krek\, Branka Otašević\, Jelena Simić\, Sanja Popović\, Vanja Jovićević  i Anđelija Rondović. \n  \nRiječ reditelja: \nNeću da radim folirantsku predstavu. Da. Radim samo jednu. Ovu. Kao da je poslednja. Svaka je donkihotovsko ludilo. Borba na život i smrt. Pa svojevrsno ludilo. Nemoćni smo pred zlom. Kompromisni smo. Palićemo i knjige. A na početku smo samo hteli miran život. U biti. Borba za ideale postane samo budalaština iz mladosti. Krizis adolescensis. Svi nas ubeđuju da su to samo vetrenjače… da je pozorište samo ono sto oni razumeju\, samo ono sto oni umeju da rade. Sedam žena. Sedam glumica koje biju svoju bitku malo duže od sat vremena. Izgaraju na sceni. I 7 mikrofona. Opet. Da. Znači da vama ipak samo ostaje da se udobno namestite na vašim stolicama\, i prepustite se predstavi. \nAndraš Urban \nRiječ autorke teksta: \nDon Kihot je klasika. \nOvo je rečenica koja će na ovaj ili onaj način nekoliko puta biti izgovorena u predstavi. I to jeste tako. „Najprevođenije djelo nakon Biblije“\, roman koji se proglašava začetnikom savremenog romana\, lik koji je postao simbolom\, arhetipom\, vjerovatno najpoznatiji lutajući vitez svih vremena – samo je početak onoga što se kao teret svali na svakoga ko krene u dramsku borbu sa Don Kihotom. Servantes je veliki pisac i „Don Kihot“ je\, nesumnjivo\, veliko djelo\, ali čvrsto vjerujem u to da posao pozorišta nije da nam velika djela lijepo pročita sa scene. Pozorište je umjetnost za sebe. Nikako samo ilustracija književnosti\, ma kako ona genijalna bila. Zato ova predstava nije namijenjena srednjoškolcima koji se teško probijaju kroz školsku lektiru. Nije\, u slučaju da žele da im se prepriča fabula. I svakako jeste i njima\, ali i svima onima koji žele da se zajedno sa nama zapitaju – šta znači potraga za idealima danas. U kakvom društvu živimo\, kakvom težimo i da li je idealno društvo\, čak i ako ga dosegnemo\, zaista po našim mjerilima. Nas\, Balkanaca\, koji cijene činjenicu da ne mora sve uvijek po zakonu\, nego postoji i nešto što je stvar dogovora. \nPa makar se to ticalo i zakona koje smo sami donijeli. \nServantes piše roman koji je zabavna i duhovita pustolovina. Ali je i kritika književnosti\, pozorišta\, drame (Servantes je bio dramaturg i dramski pisac)\, religije\, čak i odnosa prema ženama… Iako se opšte znanje o Don Kihotu zaustavlja na vjetrenjačama\, u romanu se jasno progovara o idealu države\, društva\, ljubavi i umjetnosti. Time smo se bavili. \nNaši lutajući vitezovi su viteškinje. Rogobatan termin. Ali gender ispravan\, te potpuno u skladu sa Zakonom o ravnopravnosti spolova u Crnoj Gori koji diskriminacijom smatra\, da parafraziram\, čak i jezičku upotrebu muškog roda kao generički neutralnog kada se govori o različitim rodovima. No\, zakoni su jedno. A praksa je\, rekoh\, gotovo uvijek\, nešto sasvim drugo. \nOvo nije priča o ženama. Ovo je priča o društvu. Jer su i žene i muškarci plod društvenih zakonitosti i posljedica odnosa koji se njeguju kao tradicija\, očuvanje reda ili\, što je možda i najvažnije – obraza. Ovo nije samo ženska priča\, ali jeste priča koju pričaju žene. Iz svoje vizure. One progovaraju o svojim\, tim strašnim i nerazumnim\, „ženskim pravima“. A samo onaj koji ne sluša ili neće da sluša neće shvatiti kako su to uvijek i samo prava svakog čovjeka. \nAko više iko ima snage i volje da se za prava bori. Jer\, „ovo je loše vrijeme za lutajuće vitezove“. \nJuriš na vjetrenjače.                                                                Vedrana Božinović \n  \nO reditelju: \nAndraš Urban je rođen 1970. u Senti. Sa sedamnaest godina\, formira samostalnu pozorišnu i književnu radionicu\, u kojoj radi kao autor\, reditelj i glumac. Nakon izvjesnog vremena\, formira pozorišnu trupu „Aiowa“\, koja je teatar tretira kao specifičnu\, ali ipak sveumjetničku ideološku akciju. Na novosadskoj Akademiji umjetnosti\, studira filmsku i pozorišnu režiju. Istovremeno je kao reditelj angažovan u subotičkom Narodnom pozorištu. Sredinom devedesetih\, napušta studije\, rad u pozorištu i godinama živi povučeno. Režiju diplomira 2000. godine\, u klasi prof. Vlatka Gilića i Bora Draškovića\, i nastavlja intenzivan rad u pozorištu. Uz podršku segedinskog MASZK­a\, i vlastitog ansambla stvara i „nezavisne“ pozorišne predstave. Od 2005. godine direktor je Mađarskog gradskog pozorišta „Deže Kostolanji“ u Subotici. Osnivač je internacionalnog pozorišnog festivala „Desiré Central Station“. Radi u Novom Sadu i Subotici\, vodi umjetničke radionice u Rumuniji\, odlazi na studijsko putovanje u Japan. Režirao je predstave u Nišu\, Novom Sadu\, Beogradu\, Segedinu\, Bitolju\, Ljubljani\, Berlinu\, Klužu\, Varni. Ukupno\, četrdesetak profesionalnih režija. Pozorište percipira kao na prosvijetljeni prostor\, ponekad provokativne akcije\, gdje se misli\, govori i organizuje specifičan vid umjetničke stvarnosti. Predstava je za njega komunikacija\, i druga stvarnost\, koja postoji za sebe\, ali nastaje u odnosu izvođača\, izvođene stvarnosti i gledaoca. Režiju ostvaruje preko interaktivne komunikacije s glumcem. Nosilac je odlikovanja\, nagrada „Jasai Mari“ (Najprestižnija nagrada za pozorišnu umjetnost Republike Mađarske)\, nagrada „Joakim Vujić“\, „Pro urbe“ grada Subotice\, „Pro urbe“ grada Senta\, za Paralelnu umjetnost (Mediawave). Njegove režije i predstave su nagrađivane na festivalima: „Profesionalna pozorišta Vojvodine“\, „Sterija“\, „Infant“\, „Joakimfest“\, „Tvrđava fest“\, „Teatarfest“\, „Festival alternativnih pozorišta Republike Mađarske“\, „Festival mađarskih pozorišta“\, „MOT“. URL:https://www.barskiljetopis.me/event/barski-ljetopis-i-gradsko-pozoriste-podgorica-don-kihot-rezija-andras-urban-4/ LOCATION:Ljetnja pozornica Doma kulture CATEGORIES:Pozorišni program ORGANIZER;CN="JP Kulturni centar Bar":MAILTO:pr@barskiljetopis.me END:VEVENT BEGIN:VEVENT DTSTART;TZID=UTC:20200912T210000 DTEND;TZID=UTC:20200912T210000 DTSTAMP:20260506T190834 CREATED:20200903T113045Z LAST-MODIFIED:20200904T080424Z UID:11263-1599944400-1599944400@www.barskiljetopis.me SUMMARY:„Monicart“: „ŽIVOT JE LOTO“\, tragikomedija\, režija: Bojana Lazić DESCRIPTION:  \nProdukcija „Monicart“ \nVladimir Đurđević \n„ŽIVOT JE LOTO“\, tragikomedija \nRežija: Bojana Lazić \nVideo-projekcija\, snimanje i montaža: Milina Trišić \nIgra: Monika Romić \n  \nO predstavi: \n„Život je loto“ je tragikomedija koja govori o događajima i nizu neverovatnih situacija kroz koje je prošla naša junakinja Vera\, u\nposlednja 24 sata. Vera dolazi na željezničku stanicu i igrom slučaja\, počinje da iznosi svoju nesvakidašnju priču u koju su upleteni i njen muž\, ljubavnik\, komšinica\, kuma\, mama\, tata\, loto-kuglice\, laptop\, hitna pomoć\, spiker sa železničke stanice itd. Priča je ispričana iz perspektive jedne nezaposlene žene koja balansira između muža informatičara\, koji joj sve više ide na živce (mada mu ostaje lojalna) i komšije kriminalca (sa kojim je u seksualnoj\nvezi). U toku predstave se dešava niz zanimljivih situacija\, ali kad Verin muž dobije sedmicu na Lotou a već u sledećem trenutku sazna da ga ona vara\, svet joj se ruši i počinje njena drama. A voz Bar- Beograd sve više kasni… \nPredstava se\, finim i nenametljivim instrumentima\, kroz priču jedne žene\, bavi pre svega\, pogledom na društvo u kome živimo\, odnosom prema novcu\, odnosom prema ljudima koji imaju ili nemaju novac\, da li se menjamo u odnosu na nekog ko je iznenada dobio novac ili moć\, i na kraju: šta je sreća i da li i kako možemo da utičemo na nju? Publika bira kraj! Da li će naša junakinja otići u slobodu bez novca\nili u zatvor\, posle kog će je čekati milioni\, kad izađe – zavisi od odluke publike! Predstava je propraćena interakcijom sa publikom od samog početka\, obiljem muzike\, video projekcijom\, a naša junakinja čak i kuva kafu\npublici! \nKroz interakciju sa publikom i kroz rušenje četvrtog zida\, zajedno čekamo voz i na kraju demokratskim principima glasanja odlučujemo kako će se predstava završiti. \nInteraktivna tragikomedija „Život je loto“ je imala učešće na brojnim festivalima u Makedoniji\, Albaniji\, Beogradu\, Bosni i Hercegovini\, Zagrebu\, Rijeci\, Novom Sadu\, Trebinju\, a osvojila je i nekoliko nagrada među kojima se izdvajaju nagrada „Javnost“ za najbolju transformaciju i interakciju sa publikom na Internacionalnom festivalu monodrame u Makedoniji i nagrada za najbolju žensku ulogu na Internacionalnom festivalu monodrame „Albamono“ u Albaniji. \nO autoru: \nVladimir Đurđević (Beograd\, 10. jul 1977) je srpski\, dramski pisac i scenarista. Završio je dramaturgiju na Fakultetu dramskih umetnosti u Beogradu. Debitovao je dramom „Ne igraj na Engleze“. Autor je drame „Dnevna zapovest“\, dramatizacije „Zbogom žohari“ (Balada o Pišonji i Žugi) inspirisane tekstovima pesama kultnog sarajevskog benda „Zabranjeno pušenje“. Koscenarista je igrane serije „Ono kao ljubav“ i scenarista sitkoma „Kuku Vasa“. Autor je monodrame „Život je LOTO“\, duodrame „Savršen kroj“ i nekoliko nagrađenih radio-drama. \nDrama „Ne igraj na Engleze“ je postavljena u svim državama nastalim raspadom SFRJ. Prevedena je na engleski i katalonski jezik. \nDobitnik je nagrade „Slobodan Selenić“ za dramu „Dnevna zapovest“. Tekstovi su mu objavljivani u stručnim časopisima Scena\, Teatron i TFT. URL:https://www.barskiljetopis.me/event/monicart-zivot-je-loto-tragikomedija-rezija-bojana-lazic/ LOCATION:Stari Bar – amfiteatar CATEGORIES:Pozorišni program ORGANIZER;CN="JP Kulturni centar Bar":MAILTO:pr@barskiljetopis.me END:VEVENT BEGIN:VEVENT DTSTART;TZID=UTC:20200915T210000 DTEND;TZID=UTC:20200915T210000 DTSTAMP:20260506T190834 CREATED:20200903T124225Z LAST-MODIFIED:20200904T081354Z UID:11316-1600203600-1600203600@www.barskiljetopis.me SUMMARY:ATAK: "PERSONA"\, režija: Stevan Bodroža DESCRIPTION:ATAK\, Centar za kulturu „Vojislav Bulatović – Strunjo“ Bijelo Polje\, KIC „Budo Tomović“ Podgorica i Grupa za istraživanje i razvoj kulturne politike \n \nPo filmu „Persona“ Ingmara Bergmana \nAdaptacija: Dragana Tripković \n„PERSONA“ \nRežija: Stevan Bodroža \nProducent: Slobodan Radović \nVideo: Saša Radović \nGlumci u videu: Dubravka Drakić i Đorđije Tatić \nGlas: Milica Šćepanović \n  \nIgraju: Nada Vukčević i Vanja Jovićević \nPredstava „Persona“\, Ingmara Bergmana\, u režiji Stevana Bodrože\, za koju je po kultnom švedskom filmu\, adaptaciju uradila Dragana Tripković\, premijerno je izvedena 14. maja 2019. u Bijelom Polju. U predstavi uloge tumače Nada Vukčević i Vanja Jovićević. „Persona“ je rađena u produkciji Alternativne teatarske aktivne kompanije (ATAK)\, Centra za kulturu „Vojislav Bulatović – Strunjo“ iz Bijelog Polja\, KIC-a „Budo Tomović“ iz Podgorice i Grupe za istraživanje i razvoj kulturne politike. \nScenograf na predstavi je Ilija Vujošević\, glumci u videu su Dubravka Drakić i Đorđije Tatić\, vizuelni identitet potpisuje Srđa Dragović\, video Saša Radović\, glas Milica Šćepanović\, majstor tona je Osman Zaimović\, majstor svjetla Danilo Malović\, tehnički koordinator Mićo Kovačević i organizator Milivoje Lakić. \nPredstava „Persona“ je dio projekta „Śeverne scene – razvoj publike i podsticanje pozorišne produkcije u Centrima za kulturu na sjeveru Crne Gore“\, putem konkursa Ministarstva kulture\, u svrhu afirmacije kulturne nezavisne scene\, za NVO u Crnoj Gori. \n  \nRiječ reditelja: \n„Bergmanova Persona je lirska vivisekcija čovjekove nemoći da nešto osjeti… bilo sreću… bilo tugu… bilo povezanost s drugim bićem. Centralna misterija\, voljno ćutanje glavnog lika\, Elizabet Fogler\, ostaje samo po sebi nedokučena tajna… magično\, zastrašujuće\, nesaznatljivo kao uglačana lica kamenih idola. Drama počinje tamo gdje istražujemo šta ta tišina\, ta odlučnost da se ne komunicira\, budi u nama „običnim ljudima“\, u jednoj sestri Almi koja je naivno pogledala u okamenjene dubine idolovih očiju. Užas praznine i tuge koji nam se vraća iz vanvremenskog ogledala besmisla\, iz odluke da se u životu više ne učestvuje\, poražavajući je\, lomi… kao što slomljena biva i sestra Alma… zdrobljena pod žrvnjem pitanja da li je ikada išta što je osjećala ili doživjela imalo smisla. Budi li se u njoj neka prkosna\, životinjska volja za opstankom? I to ostaje otvoreno ali i prisutno\, kao nesigurna\, treperava nada. Na ovako kompleksne motive u teatru se može odgovoriti samo scenskom poemom\, samo lirsko-dramskom zagonetkom. Srećan sam što je ATAK jedno od rijetkih utočišta gdje su takav skok u nepoznato\, ali i takva bol postavljanja najtežih pitanja\, mogući.“ \nStevan Bodroža \n  \nO reditelju: \nStevan Bodroža rođen je 1978. godine u Beogradu. Završio je Pozorišnu režiju na Fakultetu dramskih umetnosti u svom rodnom gradu. Više od petnaest godina profesionalno je aktivan na pozorišnim scenama u Srbiji\, Crnoj Gori\, Bosni i Hercegovini i Austriji. Radio je u Beogradskom dramskom pozorištu\, Bitef teatru\, Narodnom pozorištu u Beogradu\, Ateljeu 212\, Malom pozorištu “Duško Radović”\, Drami i operi “Madlenianum”\, Crnogorskom narodnom pozorištu\, Mostarskom teatru mladih\, Bosanskom narodnom pozorištu u Zenici\, Teatru Nestroyhof- Hamakom i Hundsturm teatru u Beču kao i u niz drugih pozorišta. Devet godina predavao je na Fakultetu dramskih umetnosti u Beogradu. Režirao je tekstove značajnih klasičnih kao i savremenih pisaca.\nNeke od drama koje je postavio na scenu su: “Medeja\, materijal” Hajnera Milera\, “Prometej u okovima” Eshila\, “Ifigenijina smrt u Aulidi” Euripida\, “Učene žene” Molijera\, “Gospa od mora” Ibzena\, minijature Samjuela Beketa….Od savremenih tekstova režirao je dramu “Gospodin” Filipa Lolea\, “Lice od plamena” Mariusa fon Majenburga\, “Mali Geza” Janoša Haja\, “U samoći pamučnih polja” Bernar Mari Koltesa\, “Lasice” Bojane Mijović\, “o.REST IN PEACE” Jetona Neziraja\, “Mlijeko u prahu” Dragane Tripković\, “Pupoljci” Sanje Domazet (po motivima poezije Vaska Pope)\, “Smećarnik” Koste Peševskog\, “Telo” Branislave Ilić\, “Los Yugoslavos” Huana Majorge\, “Naši preci jedite sa nama” Gorana Milenkovića i mnoge druge. \nSa svojim predstava učestovao je na mnogobrojnim festivalima i dvostruki je dobitnik nagrade za najbolju režiju na Festivalu Joakim Vujić a jedanput na Festivalu savremene bosansko-hercegovčke drame. Nagradu za najbolju režiju dobio je i na Festivalu praizvedbi u Aleksincu. U poslednjih nekoliko sezona ostvaruje zapaženu saradnju sa Ustanovom kulture “Vuk Stefanović Karadžić kao i sa Puls teatrom. U Beogradu je svojevremeno učestovao u osnivanju Parobrod teatra. URL:https://www.barskiljetopis.me/event/atak-persona-rezija-stevan-bodroza/ LOCATION:Stari Bar – amfiteatar CATEGORIES:Pozorišni program END:VEVENT BEGIN:VEVENT DTSTART;TZID=UTC:20200919T210000 DTEND;TZID=UTC:20200919T210000 DTSTAMP:20260506T190834 CREATED:20200903T112228Z LAST-MODIFIED:20200903T151434Z UID:11261-1600549200-1600549200@www.barskiljetopis.me SUMMARY:Gala teatar: „SAMO JEDNA ŽENA“\, tragikomedija (monodrama)\, režija: Đuro Roić DESCRIPTION:Gala teatar \nDario Foa i Franca Rame \n„SAMO JEDNA ŽENA“ – tragikomedija (monodrama) \nRežija i prevod: Đuro Roić \nIgra: Matija Prskalo \n**Prema monologu „Sve\, kuća\, postelja i crkva i druge priče“ iz „Dvadeset pet monologa za ženu“ Franca Rame\, Daria Foa i Jakopa Foa \n  \nO PREDSTAVI: \nJe li između neka četiri zida zaista onako kako se na prvi pogled čini? Koliko truda i energije ulažemo da se zapravo\, dobro prikrijemo\, maskiramo\, pripremimo za vanjski svijet? Koliko poznajemo ljude koje\nsvaki dan viđamo? I koliko nas oni uopšte zanimaju?\nMaria naivno ali na duhovit\, komičan način\, progovara o svojoj\nsvakodnevnici\, ljubavi i nezadovoljstvu s kojima se stalno susreće. Ali\nkoliko joj snage još preostaje da se smije samoj sebi u lice? Koliko\nstrpljivosti\, posvećenosti\, čak pokornosti?!\nPrepoznajemo u njenoj priči kolotečinu u koju ponekad neprimjetno i\nsami upadnemo kao u živo blato i koja nas odvodi sve dalje od nas\nsamih. Kako to Marija podnosi\, kako se nosi sa svim ulogama koje su je\nkako ona kaže —dopale— i kako ih na koncu rješava? Možemo li je\nrazumjeti? \nO autorima: \nDario Fo\, Franca Rame i njihov sin Jakopo Fo su i porodica i umjetnička družina. Sve troje su glumci\, pisci i muzičari. Dario FO je dobitnik Nobelove nagrade za književnost 1997. godine. Porodica Fo i njihov teatar su pokretači društvenih akcija i humanitarnih poduhvata. Cijela Nobelova nagrada otišla je na pomoć onima kojima je potrebna\, ali ne izdaleka\, već živom aktivnošću i susretom sa ljudima. Osim glume\, režije\, pisanja\, Dario Fo se bavi i slikanjem\, scenografijom I kostimografijom. \nFranca Rame\, supruga Daria Foa\, bila je sjajna glumica\, dramaturškinja\, ali i italijanska političarka. \nJakopo Fo\, njihov sin\, pisac je\, glumac\, režiser\, crtač stripova i italijanski aktivista. \nO reditelju: \nĐuro Roić je rođen u Splitu 17. januara 1953. godine. Glumac je u Zagrebačkom kazalištu lutaka\, režiser\, pisac\, slikar i prevodilac. Svoje oduševljenje radom i djelima Daria Foe i France Rame gaji još od djetinjstva. \nO glumici: \nMatija Prskalo je poznata filmska\, televizijska i pozorišna glumica. Ostvarila je uloge u brojnim filmovima\, TV serijama i predstavama\, a ulogom Marie u predstavi „Samo jedna žena“ prvi put se okušava i u monodrami. \n  URL:https://www.barskiljetopis.me/event/gala-teatar-samo-jedna-zena-tragikomedija-monodrama-rezija-djuro-roic/ LOCATION:Stari Bar – amfiteatar CATEGORIES:Pozorišni program ORGANIZER;CN="JP Kulturni centar Bar":MAILTO:pr@barskiljetopis.me END:VEVENT BEGIN:VEVENT DTSTART;TZID=UTC:20200922T210000 DTEND;TZID=UTC:20200922T210000 DTSTAMP:20260506T190834 CREATED:20200903T134916Z LAST-MODIFIED:20200903T134916Z UID:11342-1600808400-1600808400@www.barskiljetopis.me SUMMARY:Dom Jevrema Grujića: "DVE ŽENE I JEDAN RAT"\, režija: Alek Conić DESCRIPTION:  \nDom Jevrema Grujića \nJelena Kajgo \n“DVE ŽENE I JEDAN RAT” \nRežija: Alek Conić \nUloge: Marija Bergam i Vjera Mujović \n  \nO predstavi:  \nOvo je predstava o prijateljskom odnosu dva naroda\, srpskog i američkog tokom Velikog rata\, najkritičnijeg perioda istorije ove zemlje\, a koja se ogleda kroz sudbinu dveju žena\, koje su višegodišnjim\, strastvenim zalaganjem za Srbiju širile diplomatsku misiju širom sveta. \nJedna je Amerikanka – Mabel Danlop Gordon Grujić\, udata za srpskog diplomatu\, Slavka Grujića\, a druga Srpkinja – Jelena Lozanić\, kasnije udata za najvećeg američkog dobrotvora srpskog naroda Džona Frotingama. Obje imaju dvije domovine- Srbiju i Ameriku. One su pravi primer zaboravljenih srpskih heroina\, potisnute u tišinu i zaborav. \nSubine i zaboravljene priče dve nepokolebljive i odvažne dobrotvorke naroda – Mabel i Jelene\, vjerno će dočarati glumice Vjera Mujović u ulozi Mabel Grujić i Marija Bergam kao Jelena Lozanić. U ulozi batlera Džejmsa\, igra Petar Milićević. Predstava je rađena po tekstu Jelene Kajgo i u režiji Aleka Conića. \nZbog svog snažnog humanitarnog rada\, Mabel Grujić\, je svjetska štampa prozvala srpskom Jovankom Orleankom. Prepričavalo se kako je okupila i ujedinila američke dame iz visokog društva da pletu vunene čarape za srpske vojnike na frontu i sa svojim usvojenim narodom prešla Albaniju\, tokom čega je zauvek izgubila šansu za potomstvom. Zajedno sa Mihajlom Pupinom gradila je domove za napuštenu srpsku siročad i mobilisala američke lekare da dođu u Srbiju i pomažu svojim kolegama u bolnicama. Njenom predavanju o stradanju srpskog naroda na Univerzitetu Prinston prisustvovalo je preko 4 000 studenata\, kao i tadašnji predsednik Univerziteta – Vudro Vilson\, koji postaje njen veliki prijatelj. Jedna od najvećih zasluga ovog srpsko-američkog para\, Mabel i Slavka Grujića\, jeste animacija Karnegi fondacije da uputi novac – tadašnjih 100 000 dolara\, za izgradnju Univerzitetske biblioteke u Beogradu\, što će ostati jedan od njihovih najvećih doprinosa. \nSa druge strane – Jelena Lozanić\, ćerka prvog rektora beogradskog univerziteta\, Sime Lozanića bila je veliki borac za ženska prava\, a tokom rata dobrovoljna bolničarka koja se brinula o ratnoj siročadi. Kao predstavnica jugoslovenskog Crvenog krsta\, tokom rata\, od 1915. do 1920. godine\, odlazi u veliku humanitarnu misiju u Ameriku gde sakuplja novac za srpsku vojsku i iznemogao narod. Poput Mabel i ona je pokretala radionice u kojima su Amerikanke i Kanađanke šile zavoje i odeću za srpske vojnike\, gostovala na brojnim univerzitetima i držala predavanja širom Amerike. Upravo tamo upoznaje svoju najveću ljubav – Džona Frotingama\, koji je već uveliko zaražen ljubavlju prema Srbiji u kojoj je proveo najlepše godine tokom kojih je othranio preko 600 dece iz Vranja i okoline. \nO reditelju:  \nAleksandar Conić je producent\, reditelj i scenarista sa višedecenijskim iskustvom u radu na filmu i televiziji na tržištima Amerike\, Indije i Evrope. Kao stipendista kanadske Akademije za film\, diplomirao je režiju i filmsku produkciju u Torontu. Nakon 10 godina provedenih u Kanadi\, vraća se u Beograd gde osniva jednu od najuspešnijih produkcijskih kuća  “Clockwork Film Production”. \nU Srbiji je producirao internacionalna filmska ostvarenja koje je videlo preko 100 miliona gledalaca širom sveta. Posebno je posvećen promociji nacionalne filmske industrije u svetu. \nKoproducent je filma “Questi Giorni”koji je ušao u zvaničnu selekciju Filmskog festivala u Veneciji. Režirao i producirao više desetina marketinških kampanja\, TV reklama i emisija\, kratkih i dugometražnih igranih filmova u Evropi i Severnoj Americi. Autor je nagrađivanih scenarija\, među kojima je i scenario za film “Dodir” koji je prikazan na nekoliko najprestižnijih svetskih festivala. \nDugogodišnje iskustvo u radu u kreativnoj industriji\, prenosi i na angažovanje u promociji kulturnog nasleđa\, kao osnivač Muzeja istorije\, umetnosti i diplomatije “Doma Jevrema Grujića”. Član je UO Filmskog centra Srbije\, Srpske filmske asocijacije i potpredsednik Nacionalnog udruženja istorijskih kuća Evrope. URL:https://www.barskiljetopis.me/event/dom-jevrema-grujica-dve-zene-i-jedan-rat-rezija-alek-conic/ LOCATION:Stari Bar – amfiteatar CATEGORIES:Pozorišni program ORGANIZER;CN="JP Kulturni centar Bar":MAILTO:pr@barskiljetopis.me END:VEVENT BEGIN:VEVENT DTSTART;TZID=UTC:20200926T210000 DTEND;TZID=UTC:20200926T210000 DTSTAMP:20260506T190834 CREATED:20200903T111725Z LAST-MODIFIED:20200924T091250Z UID:11265-1601154000-1601154000@www.barskiljetopis.me SUMMARY:EXIT Teatar: CABARET – KONCERT ZA ŽLICE I GITARU\, mentori: Rade Šerbedžija i Lenka Udovički DESCRIPTION:CABARET – KONCERT ZA ŽLICE I GITARU                  \nMentori: Rade Šerbedžija i Lenka Udovički \nIgraju: Nikola Nedić i Mario Jovev \nFotografije: A. Saška Mutić \nAutor video spota: Hrvoje Zalukar \nProdukcija: Teatar EXIT i Kazalište Ulysses \n  \n  \nO predstavi:  \nŽlice & gitara dvojac su koji uz pomoć zvukova kuhinjskih kašika\, gitare i mandoline\, otkačenog nastupa\, pomalo trubadurski pričaju o svome životu kroz  poeziju\, a iza njihovog ludog i uvrnutog nastupa krije se poruka razuma. Svaka pjesma ima svoju priču i pozadinu i koliko god lepršavo i zabavno zvučale\, svaka ima duboku poruku o svijetu u kojem živimo. \nRadi se o autorskom projektu i angažovanoj predstavi u kojoj Mario Jovev i Nikola Nedić na izrazito duhovit i satiričan način progovaraju o problemima u društvu koji nas svakodnevno okružuju. Iako to rade dopadljivo i šarmantno\, stihovi njihovih pjesama pogađaju u samu srž ozbiljnih problema kao što su korupcija\, kriminal\, kapitalizam i iseljavanje mladih iz Hrvatske\, dotičući se pritom i tema iz svakodnevnog života. URL:https://www.barskiljetopis.me/event/exit-teatar-izlozak-br-49-rezija-damir-poljicak/ LOCATION:Stari Bar – amfiteatar CATEGORIES:Pozorišni program ORGANIZER;CN="JP Kulturni centar Bar":MAILTO:pr@barskiljetopis.me END:VEVENT BEGIN:VEVENT DTSTART;TZID=UTC:20210718T213000 DTEND;TZID=UTC:20210718T213000 DTSTAMP:20260506T190834 CREATED:20210708T085953Z LAST-MODIFIED:20210718T085431Z UID:11733-1626643800-1626643800@www.barskiljetopis.me SUMMARY:Predstava „Don Kihot“\, tekst Vedrana Božinović\, režija Andraš Urban\, produkcija Barski ljetopis i Gradsko pozorište Podgorica DESCRIPTION:Predstavom „Don Kihot”\, u režiji uglednog reditelja Andraša Urbana započeće na Barskom ljetopisu pozorišni segment. U pitanju je koprodukcija Gradskog pozorišta iz Podgorice i Barskog ljetopisa\, a premijera iste bila je 2019. godine na ovom festivalu. Ovo ostvarenje rađeno je po motivima Servantesovog romana\, a dramaturgiju je uradila Vedrana Božinović. \nU Urbanovom rediteljskom viđenju Servantesovog remek djela\, na neke ovdašnje „vjetrenjače“ juriša sedam žena – sedam glumica koje progovaraju o problemima i dilemama savremenog društva i žena u takvom okruženju. Predstava se\, između ostalog\, tiče i prepoznavanja donkihotovskog u sebi i u društvu oko nas\, jednako kao i obračuna sa samim sobom i određenim društvenim licemerjem i manipulacijama. \nIgraju: Branka Femić-Šćekić\, Vanja Jovićević\, Kristina Obradović\, Sanja Popadić\, Jelena Simić\, Branka Stanić i Anđelija Rondović. \nScenografiju predstave potpisuje Smiljka Šeparović-Radonjić\, muziku je uradila Irena Popović\, dok su kostimi djelo Line Leković. \n  \nPROMO URL:https://www.barskiljetopis.me/event/predstava-don-kihot-tekst-vedrana-bozinovic-rezija-andras-urban-produkcija-barski-ljetopis-i-gradsko-pozoriste-podgorica/ LOCATION:Ljetnja pozornica Doma kulture CATEGORIES:Pozorišni program ATTACH;FMTTYPE=image/jpeg:https://www.barskiljetopis.me/wp-content/uploads/2021/07/Poster-DON-KIHOT.jpg ORGANIZER;CN="Gradsko pozori%C5%A1te Podgorica":MAILTO:producent.organizator@pgpozoriste.me END:VEVENT BEGIN:VEVENT DTSTART;TZID=UTC:20210721T213000 DTEND;TZID=UTC:20210721T213000 DTSTAMP:20260506T190834 CREATED:20210708T090322Z LAST-MODIFIED:20210718T090251Z UID:11743-1626903000-1626903000@www.barskiljetopis.me SUMMARY:Predstava „Kozocid“ režija Vida Ognjenović\, produkcija Gradsko pozorište Podgorica DESCRIPTION:Projekat “Kozocid” u produkciji Večernje scene Gradskog pozorišta iz Podgorice jedna je od najvećih predstava ikada igranih na Barskom ljetopisu. Autorski projekat Vide Ognjenović biće izveden u utorak\, 21.jula. \nPolazište drame „Kozocid” je događaj iz prošlosti nekadašnje Jugoslavije\, kada je prioritet petogodišnjeg plana obnove i izgradnje nakon Drugog svjetskog rata bila industrijalizacija zemlje. Stručnjaci su tada procijenili da bi u planinskim krajevima zemlje (Crna Gora\, Hrvatska\, Bosna) trebalo razvijati drvnu industriju. Da bi se za to stvorili uslovi\, morale su se istrijebiti koze jer\, prema njihovim proračunima\, nanose veliku štetu obnavljanju šuma. U siromašnim seoskim domaćinstvima gdje su koze bile važan izvor prihoda\, to je odjeknulo kao kazneni pohod i nastala je velika pometnja… \nOva predstava ovjenčana je velikim brojem važnih nagrada\, a čak četiri osvojila je na 64. Međunarodnom pozorišnom festivalu „Sterijino pozorje“ u Novom Sadu. \nU predstavi igraju: Milivoje Mišo Obradović\, Igor Đorđević\, Dušan Kovačević\, Dejan Đonović\, Dubravka Drakić\, Simo Trebješanin\, Pavle Ilić\, Goran Slavić\, Danilo Čelebić\, Stevan Radusinović\, Ivana Mrvaljević\, Miloš Pejović\, Branka Femić Šćekić\, Jelena Simić\, Katarina Krek\, Omar Bajramspahić\, Davor Dragojević\, Maja Šarenac\, Pavle Popović \nStatisti: Olgica Lalović\, Zoran Rakočević\, Darko Bjelobrković. \n  \nPROMO URL:https://www.barskiljetopis.me/event/predstava-kozocid-rezija-vida-ognjenovic-produkcija-gradsko-pozoriste-podgorica/ LOCATION:Ljetnja pozornica Doma kulture CATEGORIES:Pozorišni program ATTACH;FMTTYPE=image/jpeg:https://www.barskiljetopis.me/wp-content/uploads/2021/07/KOZOCID-plakat.jpg ORGANIZER;CN="Gradsko pozori%C5%A1te Podgorica":MAILTO:producent.organizator@pgpozoriste.me END:VEVENT BEGIN:VEVENT DTSTART;TZID=UTC:20210801T213000 DTEND;TZID=UTC:20210801T213000 DTSTAMP:20260506T190834 CREATED:20210708T091336Z LAST-MODIFIED:20210718T112710Z UID:11779-1627853400-1627853400@www.barskiljetopis.me SUMMARY:U AMANET\, autorke Tamare Vujošević Mandić \, produkcija FIAT DESCRIPTION:Koreodrama „U amanet“ biće odigrana na ovogodišnjem Barskom ljetopisu. \nPremijerno je izvedena 3. aprila u Dodestu\, u KIC “Budo Tomović” u Podgorici. To je istovremeno i četvrta predstava u produkciji FIAT-a od njegove obnove 2013. U koreodrami Tamare Vujošević Mandić propituje se pojam straha kroz patološki odnos majke i kćerke: posesivnost\, strah i sadizam majke i kćerkinu introvertnost i čežnju za slobodom. U predstavi igraju: glumica Julija Milačić Petrović Njegoš i balerina Ana Babac. Dramaturškinja je Stela Mišković. \n  URL:https://www.barskiljetopis.me/event/u-amanet-autorke-tamare-vujosevic-mandic-produkcija-fiat/ LOCATION:Stari Bar – amfiteatar CATEGORIES:Pozorišni program ATTACH;FMTTYPE=image/jpeg:https://www.barskiljetopis.me/wp-content/uploads/2021/07/image3.jpeg ORGANIZER;CN="JP Kulturni centar Bar":MAILTO:pr@barskiljetopis.me END:VEVENT BEGIN:VEVENT DTSTART;TZID=UTC:20210802T213000 DTEND;TZID=UTC:20210802T213000 DTSTAMP:20260506T190834 CREATED:20210708T091425Z LAST-MODIFIED:20210720T100548Z UID:11782-1627939800-1627939800@www.barskiljetopis.me SUMMARY:ANA KARENJINA\, režija Mirko Radonjić\, produkcija Kraljevskog pozorišta „Zetski dom“ i dramski studio „Prazan prostor“ DESCRIPTION:Predstava “Ana Karenjina” je koprodukcija Kraljevskog pozorišta “Zetski dom” i Dramski studio Prazan prostor. Predstavu po motivima istoimenog djela Lava Nikolajeviča Tolstoja režirao je Mirko Radonjić. Igraju: Sanja Vujisić\, Aleksandar Gavranić\, Pavle Prelević. \n  \nPROMO \n  \n  URL:https://www.barskiljetopis.me/event/ana-karenjina-rezija-mirko-radonjic-produkcija-kraljevskog-pozorista-zetski-dom-i-dramski-studio-prazan-prostor/ LOCATION:Stari Bar – amfiteatar CATEGORIES:Pozorišni program ATTACH;FMTTYPE=image/jpeg:https://www.barskiljetopis.me/wp-content/uploads/2021/07/AK-0023-1.jpg ORGANIZER;CN="JP Kulturni centar Bar":MAILTO:pr@barskiljetopis.me END:VEVENT BEGIN:VEVENT DTSTART;TZID=UTC:20210804T213000 DTEND;TZID=UTC:20210804T213000 DTSTAMP:20260506T190834 CREATED:20210708T091534Z LAST-MODIFIED:20210720T094510Z UID:11788-1628112600-1628112600@www.barskiljetopis.me SUMMARY:„Đokonda“\, Vikor Lodat\, režija i adaptacija Dušanka Belada\, produkcija Crnogorskog narodnog pozorišta DESCRIPTION:Predstava „Đokonda“\, po drami „Žena koja se igra“ Viktora Lodata\, u režiji Dušanke Belade\, biće izvedena na Barskom ljetopisu. Pored režije\, Dušanka Belada potpisuje i adaptaciju\, scenografkinja je Ivanka Vana Prelević\, kostimografkinja Gordana Bulatović\, kompozitorka Marija Mitrović\, lektorka Jelena Šušanj\, izvršne producentkinje Janja Ražnjatović i Jelena Milošević. U predstavi igraju: Zoran Vujović\, Slavko Kalezić\, Branka Otašević\, Slobodan Marunović\, Hana Jovićević\, Pavle Bogićević. \n„Žena koja se igra“ je drama zasnovana na čudnom istorijskom incidentu iz 1911. godine. Italijanski slikar sa prebavilištem u Francuskoj krade Mona Lizu iz muzeja Luvr\, a zatim živi sa slikom dvije i po godine u pariškom potkrovlju. Kroz seriju monologa\, predstava zamišlja život Vinćenca Peruđe\, kradljivca Đokonde\, od godina provedenih u potkrovlju do njegovog kasnijeg života u Italiji. \n  \nPROMO URL:https://www.barskiljetopis.me/event/djokonda-vikor-lodat-rezija-i-adaptacija-dusanka-belada-produkcija-crnogorskog-narodnog-pozorista/ LOCATION:Stari Bar – amfiteatar CATEGORIES:Pozorišni program ATTACH;FMTTYPE=image/jpeg:https://www.barskiljetopis.me/wp-content/uploads/2021/07/djokonda-1.jpg END:VEVENT BEGIN:VEVENT DTSTART;TZID=UTC:20220717T213000 DTEND;TZID=UTC:20220717T213000 DTSTAMP:20260506T190834 CREATED:20220704T130914Z LAST-MODIFIED:20220707T103619Z UID:12572-1658093400-1658093400@www.barskiljetopis.me SUMMARY:Narodno pozorište Niš: „Neki to vole vruće“ DESCRIPTION:Narodno pozorište Niš \nMjuzikl \n„Neki to vole vruće“ \nPo motivima istoimenog filma \nRežija: Aleksandar Marinković \n  \nDramaturg: Branislav Nedić \nAsistent reditelja i video radovi: Stefan Krasić \nScenograf/ Kostimograf: Katarina Pavlović \nMuzički saradnik: Irena Popović Dragović \nKoreograf: Nebojša Gromilić \nIgraju: \nDragana Mićalović\, Aleksandar Marinković\, Uroš Milojević\, Jasminka Hodžić\, Danilo Petrović\, Jovan Krstić\, Stefan Mladenović\, Bratislava Milić\, Maja Dejanović\, Mila Pužić\, Milica Krasić\, Aleksandar Stevanović\, Marko Milisavljević\, Mateja Mitić\, Dušan Petrović\, Željko Tasić\, Petar Ščepihin\, Aleksa Stojiljković\, Vuk Marinković \n  \nRiječ reditelja: \n\,\,Volim mjuzikl. Istinski volim\, poštujem i radujem se tom pozorišnom žanru\, bilo kao protagonista\, reditelj ili gledalac. Smatram ga posebnim i bliskim. Za mene je on pozorišna forma budućnosti. Ne mislim samo na brodvejske franšize i muzičke komedije već pre na ozbiljne ideje i teme sprovedene kroz ovu božanstvenu žanrovsku formu. \nOnomad sam gledao na nacionalnoj televiziji gostovanje svog profesora Svetozara Rapajića\, reditelja\, profesora emeritusa\, nekadašnjeg dekana FDU\, inače jednog od osnivača Pozorišta na Terazijama i pionira muzičkog teatra\, kako govori o mjuziklu kao svojevrsnom fenomenu. On skreće pažnju da ovaj\, nepravedno skrajnuti i kroz pejorativni pojam „bulevar“ tretiran žanr\, u stvari pruža talentovanom autoru neslućeni i beskrajni spektar tema i ideja kao mogućnost da se kroz ovu formu temeljno\, iskreno i duboko bavi njima. Od društvenih\, političkih\, socijalnih\, pa do filozofskih. Moj mnogopoštovani profesor podseća da velika evropska muzička pozorišta svoju slavu grade upravo spajajući značajne i velike teme sa specifičnostima ovog žanra. \nA ja\, zanesen\, opčinjen i bespovratno zaljubljen u taj pozorišni zagrljaj koji čine zamamni ton saksofona našeg orkestra\, vešt okret zavodljive igračice\, božanski glas horistkinje i reč dobrog glumca\, svoje prve rediteljske korake u mjuziklu započinjem vodvilj-komedijom i muzičko-scenskim omažem vanvremenskom filmu „Neki to vole vruće“ iz 1959. Moj mjuzikl je panagirik mojoj omiljenoj filmskoj komediji\, veličanstvenom glumačkom triju i slavnom reditelju. \nŽiveo mjuzikl!“ \nAleksandar Marinković \n  \nO reditelju: \nAleksandar Marinković je prvak drame Narodnog pozorišta Niš i njegov član dvadeset pet godina. Za to vreme odigrao je više od 50 uloga u matičnom pozorištu i mnogobrojne uloge gostujući u drugim teatrima u Srbiji (Kragujevcu\, Zaječaru\, Lazarevcu\, Beogradu\, Leskovcu)… \nDobitnik je mnogobrojnih nagrada na značajnim pozorišnim festivalima u zemlji: Dani komedije u Jagodini (dva puta)\, Festival profesionalnih pozorišta Srbije „Joakim Vujić“ (gran pri)\,Festival praizvedbi u Aleksincu\, „Dani Milivoja Živanovića“ u Požarevcu\, „Vršačka pozorišna jesen“. Dobitnik je Zlatne značke Kulturno-prosvetne zajednice Srbije. Bavio se pozorišnom pedagogijom. \nZnačajnije uloge: Volođa „Draga Jelena Sergejevna“ (B. Dimitrijević)\, Petručio „Ukroćena Goropad“ (M. Karadžić)\, Princ od Velsa „Edmund Kin“ (I. Mensur)\, Ninković „Gospođa ministarka“ (D. Jovanović)\, Mića Oficir „Limunacija“ (N. Bradić)\, Leka „Vlast i njena opozicija“ (E. Savin)\, Zobar „Cigani lete u nebo“ (D. Stanojević). URL:https://www.barskiljetopis.me/event/narodno-pozoriste-nis-neki-to-vole-vruce/ LOCATION:Ljetnja pozornica Doma kulture CATEGORIES:Pozorišni program END:VEVENT BEGIN:VEVENT DTSTART;TZID=UTC:20220726T213000 DTEND;TZID=UTC:20220726T213000 DTSTAMP:20260506T190834 CREATED:20220707T103448Z LAST-MODIFIED:20220707T103448Z UID:12576-1658871000-1658871000@www.barskiljetopis.me SUMMARY:Teatar Exit\, Zagreb: „Realisti" DESCRIPTION:Teatar „Exit“ Zagreb \nJure Karas \n„REALISTI“ \nRežija: Matko Raguž \n  \n  \nScenograf i autor svjetla: Matko Raguž \nKoreografkinja: Ksenija Zec \n  \nIgraju: Domagoj Ivanković\, Nika Ivančić\, Nikola Nedić\, Rok Juričić\, Fabijan Komljenović \nO predstavi: \nSvijet srlja u propast\, a ljudi u šoping-centre. \nReality show postaje stvarniji od vijesti. Tražimo poslove tamo gdje ih nema\, a samo su smrt i kredit neizbježni. \nNepodnošljiva lakoća površnosti dopušta nam misliti da možemo ostvarivati svoje snove bez imalo uloženog truda ili resursa bilo koje vrste. \nDiskriminacija\, predrasude\, neprilagođenost\, narušeni raznovrsni međuljudski odnosi. \nRealisti nam kroz smijeh govore o haotičnoj realnosti i apsurdnostima vremena u kojem živimo u maniru kabarea kroz parodiju i muzičke komentare. \n  \nRiječ kritike:  \n„REALISTI” ISPRAĆENI STAJAĆIM OVACIJAMA \n„Teatar Exit ima novu hit-predstavu – Realiste\, kabare kojem se može predvidjeti ‘sudbina’ primjerice Njuški ili do sada nedostižnih Kauboja\, definitivno najvećeg hita ovog kazališta. Subotnja premijerna publika ispratila je Realiste stajaćim ovacijama. I bilo je zasluženo\, zbog nevjerojatne glumačke energije koja se vratila u kazalište koje od svojih početaka inzistira na glumačkoj izvrsnosti. Tekst Jure Karasa\, nije nepoznat zagrebačkoj kazališnoj publici\, jer Realiste smo gledali na Danima satire\, štoviše – u izvedbi SNG Nova Gorica i u režiji Tijane Zidajnič\, bila je to i pobjednička predstava Dana satire 2019. godine. Ovi zagrebački\, exitovski “Realisti” su čak i bolji od toga. Možda su i najbolja stvar koja nam se mogla dogoditi u ovim crnim vremenima\, predstava u kojoj publika uživa\, smije se od početka do kraja\, ali smije se na vlastitom sudbinom i nadasve pametnim prikazom naše stvarnosti. Redatelj Matko Raguž i koreografkinja Ksenija Zec stvorili su okvir za glumačke akrobacije i nevjerojatnu zajedničlu igru petoro mladih glumaca. Oni su: Domagoj Ivanković\, Nika Ivančić\, Nikola Nedić\, Rok Jurčić i Fabijan Komljenović.” \nBojana Radović (Večernji list) \n  \nNOVI HIT TEATRA EXIT \nExitove predstave uvijek su bile pravi izvedbeni biseri\, visokoestetizirane produkcije snažne scenske energije koje su okupljale sjajne\, iznimno kreativne umjetnike i glumce\, od kojih su mnogi poslije postali velike glumačke zvijezde. Zahvaljujući tomu\, to je malo nezavisno kazalište u Ilici 208 sagradilo postojanu bazu obožavatelja\, a da pritom u 28 godina postojanja nije bilo prisiljeno odstupiti od svoje misije stvaranja nešto „drukčijeg kazališta“\, temeljena na idealu autentične umjetnosti koja neumorno traži izlaz iz okvira konvencionalnoga scenskog promišljanja\, pritom uporno u središte svoga stvaralaštva postavljajući glumačko umijeće. \nNova Exitova predstava\, komični kabaret Realisti\, premijerno postavljen 12. ožujka\, apsolutno se nastavlja na dosadašnji niz najvećih uspješnica toga teatra. Komad koji je po predlošku slovenskoga pisca\, scenarista i glazbenika Jure Karasa preveo\, adaptirao i režirao Matko Raguž\, urnebesno je duhovita\, izvrsno glumački oblikovana predstava\, savršen spoj čiste kreativnosti\, oštre socijalne kritike i divnog\, sočnog humora. \nKabaretski uobličen satirični niz beskrajno zabavnih narativnih skečeva\, Realisti su britka parodija suvremenoga trenutka modelirana na spoju komične estetike bosanskohercegovačke Top liste nadrealista i ekspresivnog\, nesputanog\, politički nekorektnog montipajtonovskog humora\, koja pozornicu pretvara u poligon ozbiljnoga društvenokritičkog teatarskog angažmana. (…) \nBogato protkana iskričavim crnim humorom\, spektakularna komedija o tragičnom stanju suvremenoga svijeta pravo je osvježenje na kulturnoj karti Zagreba\, primjer izvanredno uigrane kolektivne scenske sinergije i pravi kreativni biser koji temama\, pristupom i izvedbom dokazuje da je kazalište još itekako relevantan medij\, da je itekako u dodiru s našom stvarnošću i da može biti itekako zanimljivo suvremenoj publici. \nUkratko\, zagrebački Teatar Exit ponovo ima hit.” \nGea Vlahović (Vijenac) \n  URL:https://www.barskiljetopis.me/event/teatar-exit-zagreb-realisti/ LOCATION:Stari Bar – amfiteatar CATEGORIES:Pozorišni program END:VEVENT BEGIN:VEVENT DTSTART;TZID=UTC:20220727T213000 DTEND;TZID=UTC:20220727T213000 DTSTAMP:20260506T190834 CREATED:20220707T103422Z LAST-MODIFIED:20220707T103422Z UID:12815-1658957400-1658957400@www.barskiljetopis.me SUMMARY:Pozorište „Deže Kostolanji“ Subotica/Kosztolányi Dezső Színház: Vitezovi “Lake male” DESCRIPTION:Pozorište „Deže Kostolanji“ Subotica/Kosztolányi Dezső Színház \nVitezovi “Lake male” \nRežija i scenografija: Andraš Urban \n  \nDramaturzi: Kornelija Goli i Tamaš Olah\nKompozitor: Arpad Serda\nKostimografkinja: Marina Sremac\nAsistentkinja kostimografkinje: Senka Ranosavljević\nKoreografkinja: Timea Filep\nAsistentkinja reditelja: Žofija Serda \nIgraju: Timea Filep\, Andrea Verebš\, Dina Dedović Tomić\, Blanka Horvat\, Gabor Mesaroš\, Boris Kučov\, David Buboš \nUčesnici video snimaka: Marta Bereš\, Emeše Nađabonji\, Arpad Mesaroš\, Imre Elek Mikeš \n  \nRiječ dramaturškinje: \n„Posegnuli smo za praoperetom\, koja se nije ustručavala od izrugivanja politici ili javnosti\, za ironijom. Ovo je šarolika predstava\, uspostavili smo šaroliku strukturu sa pesmama\, šalama\, ali bavili smo se i sopstvenom tradicijom\, što je veoma važno. Osvrćemo se na istoriju vojvođanskog mađarskog pozorišta\, na baštinu kojoj pripadamo\, koja predstavlja organski deo ovog operetskog sveta\, što će publika moći da vidi na sceni.” \nTamaš Olah \n  \nRiječ reditelja: \nSiže predstave staje u nekoliko reči: glumcima je dozlogrdio njihov položaj i formirali su sindikat. Pod rediteljskom imaginacijom\, uz improvizacije glumaca\, dobija se dvočasovna opereta sa mnogo pesme\, igre\, humora\, ali i ironije. Opereta je popularna forma u mađarskom kulturnom miljeu i specifičan momenat. Ipak\, mi nismo izabrali žanr\, ja se ne bavim žanrom\, niti me zanima\, niti mislim da je to bitno pitanje\, ali žanr je nastao tokom procesa proba\, naravno\, uz našu želju da predstavu vodimo u pravcu varijetea. \nČesto se postavlja pitanje zone komfora\, to jeste teško\, ali ima izazova u tome da prevaziđeš svoje granice. Veoma brzo shvatimo da smo ušli u rutinu\, to ubija naše scene. Rutina je\, u stvari\, najveći otrov za umetnost. Probijanje određenih ograničenja upravo je protivotrov. Ali pitanje je i o čemu možemo i o čemu smemo da govorimo. \nAndraš Urban \n  \nRiječ kritike: \n(…) Savremeni teatar\, barem onaj koji poput „Deže Kostolanjija“ odbija da svede sebe na zabavu za dokonu publiku – ne samo da je odustao od podražavanja života i od tako shvaćene glume nego insistira na potrazi za istinom o tom životu. Današnje istraživačko pozorište preispituje odnose između stvarnosti i teatra ne pristajući da bude imitacija života i pokušava da na umetničke načine u teatru generiše autentičan život. Takvom pozorištu više nisu potrebni glumci izvođači nego glumci kreatori. Da li je\, međutim\, savremeno pozorište svim svojim segmentima spremno za ovakve izazove\, i da li su baš svi glumciu stanju da participiraju u takvom teatru? \n(…) Postepeno se\, dakle\, u Vitezovima ՚Lake male՚ razgrću zavese koje prikrivaju autentično utemeljenje ove pobune u teatru\, da bi\, posredstvom tipično malograđanskog žanra\, na pozornicu stupilo i sve ono što uz taj žanr i tu estetiku logično sledi. Naspram autentično umetničkih preispitivanja istine o životu i stvarnosti\, od teatra se danas zahteva da bude zabavan\, a sa zabavom ide i zaborav koji lako vodi u samozaborav. \n(…) Urban se u predstavi poigravao i vlastitim rediteljskim pristupom teatru. Atraktivnom operetskom koreografijom\, koju je osmislila Timea Filep\, vešto i promišljeno\, ali i samoironično\, razgrađivao je svoju rediteljsku svedenost; operetski kupleti sada imaju funkciju songova\, a sadržaj njihovih tekstova dobija ironičnu snagu na koju nas je ovaj reditelj navikao. Ujedno\, Urban je i autor scenografije: u prvom delu predstave scenski proctor je sveden na praznu pozornicu\, dok nas u drugom tri velika platna banalnošću svojih motiva – predeo s drvetom\, razigrani jeleni na poljani te fontana na pustoj livadi s plavim nebom kojim krstare oblačići – upućuju na kič kao temelj operetskog pogleda na svet. Na tragu Abrahama Mola i njegove studije „Psihologija kiča – umetnost sreće”\, Urban pokazuje kako operetski kič ne samo što čini svakodnevni život prijatnim nego i na koji način teatar\, želeći da u kontekstu tiranije tržišta ugodi gledaocu (koji je postao kupac umetnosti)\, uspostavlja konkretne rituale koji taj život čine lepšim. No\, isto tako\, reditelj ukazuje i kuda prepuštanje kiču vodi – i umetnike i publiku. Srećom\, Andrea Verebeš\, Blanka Horvat\, David Buboš\, Dina Dedović Tomić\, a naročito Timea Filep\, Boris Kučov i Gabor Mesaroš evidentno nisu glumci koji se pobune protiv teatra kakav pravi Andraš Urban. Ne samo da su iskazali volju i predanost da učestvuju u ovoj „pobuni“ nego su savršeno balansirali između različitih estetika i raznovrsnih zadataka koje je reditelj stavio pred njih\, bili su i pomalo zbunjeni pozorišni debitanti\, i uspaljeni pobunjenici\, ali i sjajni učesnici operetskog spektakla. Svakako su doprineli da nastane nova\, odlična i uzbudljiva predstava Pozorišta „Deže Kostolanji“\, ali i još jedna tačka scenske smelosti i pameti na sve skromnijoj mapi ovdašnjeg teatarskog života. \nAleksandar Milosavljević \n(Kritika je deo projekta „Kritičarski karavan“ koji realizuje \nUdruženje pozorišnih kritičara i teatrologa Srbije\, pod pokroviteljstvom Ministarstva kulture i informisanja) \n  \nO reditelju: \nAndraš Urban (Senta\, 1970) studirao je na Akademiji umetnosti u Novom Sadu u klasi Vlatka Gilića i režirao u Narodnom pozorištu u Subotici. Devedesetih godina napušta studije i vraća se u Sentu da bi 2000. diplomirao u klasi Bore Draškovića. Po završetku studija započinje njegov profesionalni angažman u pozorištu „Deže Kostolanji” u Subotici\, čiji je sadašnji direktor. Bogati rediteljski opus Andraša Urbana svedoči o njegovom raznolikom interesovanju i traganju za novim\, alternativnim pozorišnim izrazom. \nNagrađen je brojnim i značajnim nagradama na pozorišnim festivalima (Bitef\, 1992\, Festival alternativnog teatra Mađarske\, 2003. i 2004\, Sterijino pozorje 2011. i 2016\, Infant\, 2008) ali svakako treba izdvojiti prestižnu nagradu „Mari Jašai” koja se dodeljuje kao najznačajnija nagrada Mađarske za pozorišnu umetnost čiji laureat postaje 2008. godine. \n  URL:https://www.barskiljetopis.me/event/pozoriste-deze-kostolanji-subotica-kosztolanyi-dezso-szinhaz-vitezovi-lake-male/ LOCATION:Ljetnja pozornica Doma kulture CATEGORIES:Pozorišni program END:VEVENT BEGIN:VEVENT DTSTART;TZID=UTC:20220803T213000 DTEND;TZID=UTC:20220803T213000 DTSTAMP:20260506T190834 CREATED:20220707T103305Z LAST-MODIFIED:20220801T133418Z UID:12650-1659562200-1659562200@www.barskiljetopis.me SUMMARY:Barski ljetopis i Gradsko pozorište Podgorica: „Bez portfelja"- PREMIJERA DESCRIPTION:Gradsko pozorište Podgorica i „Barski ljetopis“ \nTekst: Stevan Koprivica \n„BEZ PORTFELJA“ \nRežija: Branislav Mićunović \n  \n  \nDramaturgija: Dragana Tripković \nScenografija: Marko Petrović-Njegoš \nKostimografija: Lina Leković \nAsistentkinja reditelja: Branka Knežević \n  \nIgraju: Dubravka Drakić\, Dušan Kovačević\, Simo Trebješanin\, Ivana Mrvaljević\, Jelena Nenezić Rakočević\, Miloš Pejović\, Omar Bajramspahić\, Ivona Čović Jaćimović i Vahidin Prelić. \n  \nRiječ pisca:  \nImao sam nakanu da napišem još jednu komediju. Ispočetka\, postojala je namjera da se oslonim na Branislava Nušića\, kao što se on oslanjao na Gogolja. Da\nnapravimo ogled – šta bi bilo sa njegovom ministarkom u našem vremenu\, u našim prostorima. Stvarnost vremena u kojem živimo\, ova neviđena kolekcija oksimorona\, ubijedila me je /dodajmo tu i argumentacije reditelja Branislava Mićunovića/ da je izlišno i deplasirano praviti transmisiju Nušića u naše okolnosti.\nSveli bi se na\, ko zna koju po redu\, reciklažu. Inicijalni motiv postoji\, sve ostalo je proizvod ličnog viđenja aktuelnog herbarijuma\, u kojem su presovane halucinantne\nbiljke\, čije derivate sami sebi svakodnevno ubrizgavamo. Od tužne komedije „Bez portfelja” se pretvorilo u horor komediju\, čiji junaci nisu čudovišta i zombiji\, nego neki „slični nama”\, kako bi rekao Aristotel. Ili je ovdje ipak riječ o čudovištima? \nStevan Koprivica \n  \n  \nRiječ reditelja: \n„Čovječanstvo se toliko prozlilo da mu više ne vrijedi fabulizirati“\, napisao je Vladan Desnica u komentaru svog esejizovanog romana „Proljeća Ivana Galeba“. \nOd te konstatacije\, koje sam se bezbroj puta sjetio radeći ovu predstavu\, prošlo je više od šezdeset godina\, a mi smo gradirali zlo. \nZalud prividi civilizacijskog napretka\, zalud. \nČini se da smo mi posebno nadareni za takvu vrstu gradacije. \nZato sam od Stevana Koprivice zatražio tekst koji se neće bazirati na fabuli\, nego na vivisekciji fenomena naših svagdašnjih malformacija. \nNijesam u rediteljskom postupku krivio druge\, već sam\, zajedno sa ansamblom\, sklonio zastore sa zrcala u kome se ogledaju naši mrakovi. \nU nekoj vrsti pozorišnog egzorcizma suočavali smo se sa zlom i njegovim modifikacijama\, glupošću\, sujetom\, pohlepom\, izdajom\, koja je postala paradigma vremena. \nDozvoljeno je\, u samoodbrani\, i nasmijati se tim odrazima\, ali nas to neće spasiti od usuda gubitništva. \n  \nBranislav Mićunović \n\n  \nO reditelju: \nBranislav Mićunović rođen je u Podgorici. \nPozorišni je reditelj. Radio je kao profesor glume na Fakultetu dramskih umetnosti u Beogradu. Režirao je u pozorištima u Beogradu\, Novom Sadu\, Rijeci\, Tuzli\, Nišu. U Crnogorskom narodnom pozorištu ostvario značajne režije: Gospodska krv M. Kavaje\, Odbrana i poslednji dani i Obešenjak B. Pekića\, Hasanaginica Lj. Simovića\, Rat i mir u Grudi V. Radovića\, Nora H. Ibzena\, Lažni car M. Kovača\, San o Svetom Petru Cetinjskom M. Drljević i Njegošev Gorski vijenac. Nagrade: nagrada za režiju Joakim Vujić i Jovan Putnik\, Gran-prix za režiju Festivala festivala; Sterijina nagrada; Velika nagrada Crnogorskog narodnog pozorišta; Nagrada za doprinos pozorišnoj kulturi u Crnoj Gori Veljko Mandić; Trinaestojulska nagrada; Decembarska nagrada\, Međunarodna nagrada Zlatna jabuka; Orden Reda Danice hrvatske sa likom Marka Marulića. \nBio je umjetnički direktor festivala “Barski ljetopis”. Obavljao je funkciju direktora i umjetničkog direktora CNP-a. Član je Odbora za pozorišnu umjetnost CANU\, predsjednik Senata DANU\, počasni predsjednik Festivala Kotor Art. Predsjednik je Nacionalne komisije za saradnju sa UNESCO i Nacionalnog savjeta za kulturu. \nBranislav Mićunović je za ministra kulture biran u tri mandata 2008\, 2010. i 2012\, a bio je ambasador Crne Gore u Beogradu. URL:https://www.barskiljetopis.me/event/barski-ljetopis-i-gradsko-pozoriste-podgorica-bez-portfelja-premijera/ LOCATION:Ljetnja pozornica Doma kulture CATEGORIES:Pozorišni program END:VEVENT BEGIN:VEVENT DTSTART;TZID=UTC:20220804T213000 DTEND;TZID=UTC:20220804T213000 DTSTAMP:20260506T190834 CREATED:20220707T103247Z LAST-MODIFIED:20220801T133524Z UID:12651-1659648600-1659648600@www.barskiljetopis.me SUMMARY:Barski ljetopis i Gradsko pozorište Podgorica: „Bez portfelja"- repriza DESCRIPTION:Gradsko pozorište Podgorica i „Barski ljetopis“ \nTekst: Stevan Koprivica \n„BEZ PORTFELJA“ \nRežija: Branislav Mićunović \n  \n  \nDramaturgija: Dragana Tripković \nScenografija: Marko Petrović-Njegoš \nKostimografija: Lina Leković \nAsistentkinja reditelja: Branka Knežević \n  \nIgraju: Dubravka Drakić\, Dušan Kovačević\, Simo Trebješanin\, Ivana Mrvaljević\, Jelena Nenezić Rakočević\, Miloš Pejović\, Omar Bajramspahić\, Ivona Čović Jaćimović i Vahidin Prelić. \n  \nRiječ pisca:  \nImao sam nakanu da napišem još jednu komediju. Ispočetka\, postojala je namjera da se oslonim na Branislava Nušića\, kao što se on oslanjao na Gogolja. Da\nnapravimo ogled – šta bi bilo sa njegovom ministarkom u našem vremenu\, u našim prostorima. Stvarnost vremena u kojem živimo\, ova neviđena kolekcija oksimorona\, ubijedila me je /dodajmo tu i argumentacije reditelja Branislava Mićunovića/ da je izlišno i deplasirano praviti transmisiju Nušića u naše okolnosti.\nSveli bi se na\, ko zna koju po redu\, reciklažu. Inicijalni motiv postoji\, sve ostalo je proizvod ličnog viđenja aktuelnog herbarijuma\, u kojem su presovane halucinantne\nbiljke\, čije derivate sami sebi svakodnevno ubrizgavamo. Od tužne komedije „Bez portfelja” se pretvorilo u horor komediju\, čiji junaci nisu čudovišta i zombiji\, nego neki „slični nama”\, kako bi rekao Aristotel. Ili je ovdje ipak riječ o čudovištima? \nStevan Koprivica \n  \nO reditelju: \nBranislav Mićunović rođen je u Podgorici. \nPozorišni je reditelj. Radio je kao profesor glume na Fakultetu dramskih umetnosti u Beogradu. Režirao je u pozorištima u Beogradu\, Novom Sadu\, Rijeci\, Tuzli\, Nišu. U Crnogorskom narodnom pozorištu ostvario značajne režije: Gospodska krv M. Kavaje\, Odbrana i poslednji dani i Obešenjak B. Pekića\, Hasanaginica Lj. Simovića\, Rat i mir u Grudi V. Radovića\, Nora H. Ibzena\, Lažni car M. Kovača\, San o Svetom Petru Cetinjskom M. Drljević i Njegošev Gorski vijenac. Nagrade: nagrada za režiju Joakim Vujić i Jovan Putnik\, Gran-prix za režiju Festivala festivala; Sterijina nagrada; Velika nagrada Crnogorskog narodnog pozorišta; Nagrada za doprinos pozorišnoj kulturi u Crnoj Gori Veljko Mandić; Trinaestojulska nagrada; Decembarska nagrada\, Međunarodna nagrada Zlatna jabuka; Orden Reda Danice hrvatske sa likom Marka Marulića. \nBio je umjetnički direktor festivala “Barski ljetopis”. Obavljao je funkciju direktora i umjetničkog direktora CNP-a. Član je Odbora za pozorišnu umjetnost CANU\, predsjednik Senata DANU\, počasni predsjednik Festivala Kotor Art. Predsjednik je Nacionalne komisije za saradnju sa UNESCO i Nacionalnog savjeta za kulturu. \nBranislav Mićunović je za ministra kulture biran u tri mandata 2008\, 2010. i 2012\, a bio je i ambasador Crne Gore u Beogradu. URL:https://www.barskiljetopis.me/event/barski-ljetopis-i-gradsko-pozoriste-podgorica-bez-portfelja-repriza/ LOCATION:Ljetnja pozornica Doma kulture CATEGORIES:Pozorišni program END:VEVENT BEGIN:VEVENT DTSTART;TZID=UTC:20220819T213000 DTEND;TZID=UTC:20220819T213000 DTSTAMP:20260506T190834 CREATED:20220707T102530Z LAST-MODIFIED:20220707T102556Z UID:12589-1660944600-1660944600@www.barskiljetopis.me SUMMARY:Beogradsko dramsko pozorište i Beo Art produkcija: „U raljama života” DESCRIPTION:  \nBeogradsko dramsko pozorište i Beo Art produkcija \n„U raljama života” \nPrema romanu Dubravke Ugrešić \nReditelj: Andrej Nosov \n  \nDramatizacija i adaptacija: Biljana Srbljanović \nScenograf: Una Jankov \nScenski pokret: Marija Milenković \nKompozitor: Irena Popovic Dragović \nSaradnica na dramatizaciji: Hristina Mitić \nAsistent reditelja: Aleksandra Lozanović \nDramaturg saradnik: Đorđe Kosić \n  \nIgraju: Iva Ilinčić\, Aleksandar Vučković\, Vesna Čipčić\, Dunja Stojanović\, Vanja Nenadić\, Luka Grbić\, Miloš Petrović Trojpec\, Marko Todorović \n  \nRiječ reditelja: \n„Šta to znači biti mlada žena na Balkanu? Kako sa muškarcima? Kako naći svog idealnog tipa? Kako žena danas da bude srećna? „U raljama života“ je predstava o muškarcima\, na kakve muke stavljaju žene\, i sa kakvim mukama žene moraju da se nose. Osnovna ideja je da se spremimo za svadbu\, jednu dugu\, lepu\, mrsnu\, balkansku svadbu koja bi trebalo da nam iznedri mladu\, a mlada puno mladunčadi. I tako\, sve kako su babe htele. I dede. Sve onako kako su oni svi za nju\, tu Šteficu sanjali. Šta je zapravo taj san – on je satkan između nametnute patrijahalne matrice i medijske kulture koja jede i jede. Često se samo prilikom žestokog nasilja govori o ženskim pravima\, ili uopšte o toj tihoj puzajućoj\, prihvatljivoj\, svakodnevnoj i nepodnošljivoj diskriminaciji i nadasve prihvaćenom nasilju. Nije to samo pitanje diskriminacije\, to je pitanje jezika\, to je pitanje normi\, to je pitanje pravila koja su dodatno pometenim postjugoslovenskim društvima emancipaciju i napredak podredile suvom kapitalu. Diskriminacija postaje takođe roba\, svet se kao menja\, a sve zapravo ostaje manje više isto. Ključna je paradigma današnjeg nametnutog i često osuđivanog okvira lepote\, sreće\, bliskosti ili pak potreba i namera koje žena ima. Nekadašnje ljubiće zamenili su instagram postovi\, svet satkan u medijskoj kakofoniji i sve neke velike priče koje svako ima. Šta je na nekom jednostavnom čoveku željnom sreće? Može li se izaći iz takvog okvira? I zašto bi? I ko bi i kako? Kako u odnosu na film? Dosta drugačije\, ova predstava nastaje tridest i više godina posle filma. Ona je čitanje neke nove generacije.“ \nAndrej Nosov \n  \nRiječ kritike: \nP(l)tka komedija o našim tragedijama \n„Polazeći od romana Dubravke Ugrešić\, autori predstave “U raljama života” su uobličili delo za koje je ispravnije reći da je nastalo prema motivima iz ovog romana\, jer su radnja\, kao i sadržaj i forma prilično drugačiji od njega (dramatizacija i adaptacija Biljana Srbljanović). Za početak\, u predstavu nije uključeno autorefleksivno\, postmodernističko rešenje “dela u delu”\, postavka procesa nastajanja dela\, koja upadljivo određuje ovaj “pačvork roman”\, ali i kasniji\, čuveni film Rajka Grlića. Taj postupak je vrlo izazovan na planu značenja i strukture\, romana kao i filma\, jer omogućava idejno i komičko poigravanje sa konvencijama žanrova\, a ono bi bilo naročito provokativno u pozorištu\, jer je ono živo\, nastaje u realnom vremenu\, pred gledaocima\, zbog čega su mogućnosti za poigravanje veće. Radnja predstave je bitno drugačija od fragmentarnije radnje romana\, čiji glavni tok\, između ostalog\, prati Šteficine pokušaje da nađe ljubav\, u kratkim epizodama sa različitim muškarcima. U predstavi je Štefica u vezi\, što je slučaj i sa njene dve drugarice\, Anuškom i Marijanom\, dok su originalni likovi iz romana\, Trokrilni\, Intelektualac i Mister Frndić\, koji su bili Šteficini pokušaji ljubavnih avantura\, u predstavi\, između ostalog\, postali partneri njenih prijateljica (neki od njih). Dakle\, scenski tekst se u ogromnoj meri udaljio od romana\, što je naravno legitimno\, ali\, sa isključivanjem postupka metateatralnosti\, isključena su i potencijalno izazovna značenja predstave. Novi komad je strukturalno i idejno uprošćeniji\, više-manje je sveden na savremenu pripovest o napetostima u muško-ženskim odnosima\, p(l)itku komediju o tragičnoj otuđenosti i izgubljenosti današnjeg čoveka. Foto Dragana Udovičić Scenski prostor koji predstavlja Šteficin i Tetin stan je odgovarajuće savremeno\, stilizovano\, pomalo i kičasto dizajniran\, kao i kostimi likova (scenografija Una Jankov). Vođeni rediteljem Andrejem Nosovim\, glumci igraju energično i nadahnuto\, nesporno ubedljivo gradeći mozaik nezadovoljstva i nemoći današnjeg čoveka. Likovi provode vreme tražeći seks\, drogu i beskonačne žurke\, što se može shvatiti kao pokušaj bega od praznina u njihovim životima. Vesna Čipčić izuzetno šarmantno i dirljivo igra Tetu koja se trapavo muva po Šteficinom životu\, označavajući i njenu emotivnu podršku. Komički je efektno rešenje Tetine bezubosti\, zbog odsustva veštačke vilice koja je neprestano negde zaturena\, pa ona stalno šuška dok priča. Iva Ilinčić je takođe ubedljiva kao nezadovoljna\, ali odlučna i samosvesna Štefica\, mnogo samouverenija od one nesigurne i kilave Štefice iz romana. Vanja Nenadić igra vrlo samouverenu Šteficinu prijateljicu Anušku\, u vezi sa lažljivim oženjenim muškarcem (Trokrilnim)\, a Dunja Stojanović predstavlja drčnu Marijanu\, pred udajom. Ženski likovi su jaki\, možda i snažniji od muških\, što istinito odražava stanje našeg društva. Luka Grbić izuzetno uverljivo predstavlja Trokrilnog\, jednu sirovinčinu sa viškom testosterona\, Marko Todorović je nešto smireniji Mister Frndić\, Aleksandar Vučković igra Šofera\, dok Miloš Petrović Trojpec ekspresivno i komički sugestivno oblikuje lik Intelektualca koji neprestano filozofira o weltschmerzu.” \nAna Tasić \nKritika je objavljena u Politici 27. oktobra 2021. godine \n  URL:https://www.barskiljetopis.me/event/beogradsko-dramsko-pozoriste-i-beo-art-produkcija-u-raljama-zivota/ LOCATION:Ljetnja pozornica Doma kulture CATEGORIES:Pozorišni program END:VEVENT BEGIN:VEVENT DTSTART;TZID=UTC:20220821T213000 DTEND;TZID=UTC:20220821T213000 DTSTAMP:20260506T190834 CREATED:20220707T102521Z LAST-MODIFIED:20220714T075238Z UID:12593-1661117400-1661117400@www.barskiljetopis.me SUMMARY:SNP\, Kulturni centar Pančeva\, BEO ART i Saveza dramskih umetnika Vojvodine: „Lutka sa kreveta broj 21” DESCRIPTION:SNP\, Kulturni centar Pančeva\, BEO ART i Saveza dramskih umetnika Vojvodine \nĐorđe Lebović \n„Lutka sa kreveta broj 21” \nAdaptacija: Ana Đorđević\nReditelj: Slobodan Branković \nDramaturg: Nikolina Đukanović\nScenograf i kostimograf: Minja Poljak\nIzbor muzike: Slobodan Branković \nIgraju:Jasmina Večanski Kujundžić\, Branislav Jerković\, Jugoslav Krajnov\, Marko Marković \n  \n O predstavi: \nU slavu pozorišta \n„Kad su u skorijoj prošlosti\, na nekom konkursu\, koji se odvijao pod motom „Šta je meni stvarno važno“\, pitali dječaka od 16 godina\, šta je njemu stvarno važno\, dječak je odgovorio da mu je stvarno važna mašta. Začuđeni ispitivači su ga potom pitali\, zbog čega mu je baš mašta najvažnija\, a dječak spremno odgovorio- zato što je to jedino na šta niko ne može da mi utiče! \nPozorište je važno. I danas\, kad se perfidno\, gura u estradu\, zabavu\, provod…\, pozorište je važno. I biće važno\, dok je svijeta i vijeka\, ako ni zbog čega drugog\, ono zbog toga\, što je mašta\, a to je drugo ime za pozorište\, jedini\, preostali prostor slobode\, kako ga divno formulisa dječak iz navedene priče\, neraskidivo vezana za našu unutrašnju slobodu. A sloboda je\, znamo\, neodoljiva… \nSNP iz Novog Sada i KC Pančeva su na predlog Beo Art-a\, čiji sam osnivač i umjetnički direktor\, sa radošću prihvatili\, da se uhvatimo u koštac sa fantastičnim Lebovićevim tekstom\, koga je\, genijalno\, adaptirala Ana Đorđević\, čime su se\, nedvosmisleno\, svrstali u red onih kojima je do pozorišta\, itekako\, stalo. Jer naša predstava jeste pozorište. Pravo. Pošteno. Iskreno. Koje propituje\, podsjeća\, upozorava. Pozorište kakvo treba da bude. \nVjerujem da smo uradili nešto značajno za ovo društvo\, a to\, odmah\, čini da se čovjek osjeća dobro. Nadajmo se\, da će se\, posle svakog izvođenja predstave\, tako osjećati i naša publika\, da sve protekne u slavu pozorišta!” \nBoris Mišković \n  \nRiječ reditelja:  \n„Prošlo je više od deset godina od kada sam prvi put pročitao ovu dramu. Osećaj jeze koji sam imao nakon pročitanog dela nije me prošao ni danas. \nĐorđe Lebović je majstorskim rukopisom dao svojim likovima takvu moć da pred vašim očima očiglednu istinu kidaju\, transformišu\, manipulatorski besprekorno pervertuju u svoju suprotnost\, tako da vi možete samo da se smrznete od straha kad shvatite sa kakvom je lakoćom to moguće učiniti. \nOksfordski rečnik je 2016. za reč godine izabrao reč postistina. Definicija kaže da ta reč odražava stanje u kojem su činjenice manje važne od od ličnog ubeđenja šta je istina i time otvara prostor za manipulaciju svake vrste. Veliki pisac Đorđe Lebović je za to znao i mnogo pre\, u ovom tekstu pisanom pre više od pedeset godina\, na to nas je proročki i upozoravao. \nOvu predstavu posvećujemo svim onim žrtavama seksualnog nasilja koje su smogle hrabrosti da izađu i javno „upere prstom direktno u lice zla” ali onim koje još ćute\, jer ova predstava prikazuje sav pakao koji jedna žrtva prolazi kada reši da progovori.” \nSlobodan Branković \n  \n  URL:https://www.barskiljetopis.me/event/snp-kulturni-centar-panceva-beo-art-i-saveza-dramskih-umetnika-vojvodine-lutka-sa-kreveta-broj-21/ LOCATION:Stari Bar – amfiteatar CATEGORIES:Pozorišni program END:VEVENT BEGIN:VEVENT DTSTART;TZID=UTC:20220825T213000 DTEND;TZID=UTC:20220825T213000 DTSTAMP:20260506T190834 CREATED:20220707T102441Z LAST-MODIFIED:20220707T102441Z UID:12596-1661463000-1661463000@www.barskiljetopis.me SUMMARY:Hrvatsko narodno kazalište Zagreb i teatar „Erato“ Zagreb: “Kad svijeće dogore” DESCRIPTION:Hrvatsko narodno kazalište Zagreb i teatar „Erato“ Zagreb \nSándor Márai-Christopher Hampton \n“Kad svijeće dogore” \nrežija: Branko Ivanda \n  \nprevod: Veronika Kordić \nscenografija: Andrea Lipaj \nkostimografija: Slavica Šnur \nsvjetlo: Milan Kovačević \nvideo i zvuk: Alfred Kolombo\, Mario Romulić\, Tomislav Gučić \nIgraju: Siniša Popović\, Goran Grgić\, Zrinka Cvitešić/Iva Mihalić \n  \nO predstavi: \nDvojica prijatelja nalaze se nakon trideset godina i svojevrsnim verbalnim sukobom suočavaju se s dugo skrivanom tajnom njihovog odnosa. Šta ih je razdvojilo  i šta ih je ponovo spojilo u jednoj burnoj noći\, da bi se ponovo rastali\, ali ovaj put zauvijek? Je li to duh mrtve žene koja se pojavljuje prelazeći u njihovu realnost? Koja je uloga muzike u njihovim životima\, naročito Šopena? Dvojica ostarjelih muškaraca i tri žene isprepliću  svoje živote\, miješaju prošlost sa sadašnjošću\, dajući priči okvir napetog suspensa. Evocirajući prošlost\, skidajući veo po veo s tajanstvenog događaja koji je turbulentno promijenio njihove živote\, prenose dramski sukob u sadašnjost i tražeći razrješenje plešu između osvete i pomirenja. Tražeći svrhu svojih života\, jedno epizodno lice će im prigovoriti: Što hoćete? Preživjeli ste. Je li zaista svrha naših života preživjeti? Na to pitanje Márai daje konkretan odgovor. \nA odgovor daje i kreativni tim predstave Kad svijeće dogore. Zaveden i inspirisan\, Ivanda slijedi Máraiev put prema središtu tamnih prostora naše psihe. Odriče se efekata teatra vizualnih i fizičkih atrakcija te vodi svoje glumce do dubokih intimnih odnosa u kojem svaka riječ\, ponekad šapat\, traži uvjerljivost u privatnosti glumčeve osobe. Nazovimo to shvaćanjem Máraievog de profundisa ili pokušajem povratka uvjerljivosti pozorišne riječi. \n  \nRiječ reditelja: \n“Dok se bauk masovne zaraze i straha od bolnog umiranja širi zemaljskom kuglom\, Márai nas vraća u intimni svijet živih lica i kontradiktornih moralnih stavova. Ako je smrt zadana i neizbježna\, onda postaju dominantna pitanja odnosa muškarca i žene\, prijateljstva i izdajstva\, moralnost ubojstva u namjeri i kao kruna: Što je smisao ljudskog života\, preživjeti ili doživjeti? Máraieva dramatična introspekcija budi kreativnu strast i neodoljivu potrebu da se dramska lica oplode životnom uvjerljivošću\, a publici udahne jedinstveni emotivni doživljaj. Márai preskače banalnosti i piše o suštini. A povratak suštini je za sve nas pomalo zaboravljena kategorija.” \n  \nBranko Ivanda \n  \nO reditelju: \nBranko Ivanda rođen je 1941. godine u Splitu\, a komparativnu književnost i filozofiju apsolvirao je na zagrebačkom Filozofskom fakultetu te diplomirao filmsku i pozorišnu režiju na Akademiji dramske umjetnosti u Zagrebu. Profesionalnu filmsku karijeru započeo je 1967. kao scenarista filma Iluzija\,  a od tada je kao scenarista i/ili reditelj učestvovao u tridesetak filmskih projekata. Prvi rediteljski radio bio je film Gravitacija ili fantastična Mladost činovnika Borisa Horvata  iz 1968. Snimio je nekoliko televizijskih serija i filmova\, režirao dokumentarne i reklamne filmove\, direktne televizijske prenose operskih i dramskih predstava\, koncerata klasične i jazz muzike i učestvovao kao autor stručnih filmskih priloga u specijalnim televizijskim emisijama o filmu. Od 1980. bio je redovni profesor filmske I televizijske režije na Akademiji dramske umjetnosti u Zagrebu\, a od 1985. do 1990. predavao je režiju na University of California u Los Anđelesu. Dobitnik je nekoliko domaćih i inostranih nagrada na filmskim festivalima. \n  URL:https://www.barskiljetopis.me/event/hrvatsko-narodno-kazaliste-zagreb-i-teatar-erato-zagreb-kad-svijece-dogore/ LOCATION:Stari Bar – amfiteatar CATEGORIES:Pozorišni program END:VEVENT BEGIN:VEVENT DTSTART;VALUE=DATE:20230715 DTEND;VALUE=DATE:20230716 DTSTAMP:20260506T190834 CREATED:20230703T142001Z LAST-MODIFIED:20230703T142001Z UID:13685-1689379200-1689465599@www.barskiljetopis.me SUMMARY:Plesno-pozorišni komad inspirisan romanom „Bjeguni“ DESCRIPTION:Ljetnja scena Doma kulture \n 21.00h \nPlesno-pozorišni komad inspirisan romanom „Bjeguni“ poljske književnice i nobelovke Olge Tokarczuk. \nKoreograf i reditelj: Staša Zurovac \nMuzika: Alexander Balanescu \nKostimografkinja/Scenografkinja: Bjanka Adžić Ursulov \nDizajner svjetla: Marko Mijatović \nInženjer zvuka: David Kent \nIzvođači: Yuko Harada\, Núria Giménez Villarroya\, Kasija Vrbanac-Strelkin\, Lucija Kukor\, Juliana Vargas Rodriguez\, Shao Yang Hsieh \nMuziku izvodi: Balanescu Quartet \nAlexander Balanescu – violina \nYuri Kalnits – violina \nUna Palliser – viola \nNicholas Holland – cello \nKoprodukcija: Hrvatski institut za pokret i ples / 40. Tjedan suvremenog plesa \n  \nO predstavi: \nOlga Tokarczuk\, poljska nobelovka\, napisala je „Bjegune“ kao posvetu putovanju i bijegu\, potrazi za smislom i besciljnom lutanju. Fascinantno stjecište vremena\, mjesta i prostora\, ovo izvanredno djelo zbirka je dužih i kraćih priča koje se spajaju poput šarenog kaleidoskopa. Smješten između 17. i 21. vijeka\, roman je „filozofsko promišljanje savremenog putovanja“. Roman je strukturiran kao niz vinjeta\, od kojih su neke izmišljene\, a druge temeljene na činjenicama. \n„Bjeguni“ su predstava koja crpi inspiraciju iz začudnih slika romana te kroz istraživački proces stvara vlastiti slikopis. Autori pronalaze poveznice sa junacima knjige\, u nastojanju da publiku povedu na putovanje gdje im se iskustva susreću. \n  \nRiječ reditelja: \nKako i sama autorka u jednom tekstu u knjizi kaže: „Ne zanimaju me ponovljivi događaji\, onakvi kakvima se sa pažnjom klanja statistika\, oni koje svi slave sa zadovoljnim\, familijarnim smiješkom na licima\, zanima me nenadano\, slučajno razgolićavanje. Stidljivo „ups“\, porub rublja ispod pomno plisirane haljine. Metalni\, odvratni skelet iznenada izvire ispod baršunaste presvlake; erupcija opruge iz plišanog naslonjača koja besramno demaskira iluziju svake mekoće. \n„Muzika Alexandera Balanescua\, virtuoza na violini i osnivača svjetski poznatog Balanescu Quartetа sa kojim će nastupiti u predstavi\, bila je neodoljiv partner u ovom pokušaju da zajedno stvorimo ovu priču o putovanju\, o kretanju.“ \nStaša Zurovac \n  \nO kompozitoru: \nTokom svoje karijere Balanescu je crpio brojne inspiracije iz svojih saradnji. U svijetu plesa: s Pinom Bausch\, Meryl Tankard\, Jochenom Ulrichom\, Virgiliom Sienijem; u pozorištu: s Pippom Delbonom\, Matthewom Dunsterom\, Chiara Guidi; u filmu je dva puta nagrađen Gopo nagradom za najbolji originalni soundtrack. Balanescu odbija prihvatiti podjele između različitih muzičkih polja\, posljedično radeći s tako raznolikim umjetnicima kao što su Michael Nyman\, Gavin Bryars\, David Byrne\, Kraftwerk\, Pet Shop Boys\, Jack De Johnette\, Ornette Coleman\, John Surman\, Goldfrapp\, Depeche Mode i Grace Jones. \n \n  URL:https://www.barskiljetopis.me/event/plesno-pozorisni-komad-inspirisan-romanom-bjeguni/ CATEGORIES:Pozorišni program END:VEVENT BEGIN:VEVENT DTSTART;VALUE=DATE:20230728 DTEND;VALUE=DATE:20230729 DTSTAMP:20260506T190834 CREATED:20230705T180710Z LAST-MODIFIED:20230705T180710Z UID:13804-1690502400-1690588799@www.barskiljetopis.me SUMMARY:Pozorišna premijera „Dekameron“ DESCRIPTION:Pozorišna premijera\nKoprodukcija „Barskog ljetopisa“\, Gradskog pozorišta Podgorica i Narodnog pozorišta Niš\n„Dekameron“\nLjetnja scena Doma kulture\n21.30h \n  \nO predstavi \n„Dekameron“ Đovanija Bokača predstavlja međašni kamen evropske književnosti i civilizacije. Ovo raskošno renesansno djelo čiji je osnovni motiv kuga\, koja je u trinaestom vijeku harala Evropom\, dobija novo viđenje u koprodukciji Gradskog pozorišta Podgorica\, Narodnog pozorišta Niš i „Barskog ljetopisa“. Eros i Тanatos\, pobuna protiv dogmi\, anegdotalno i tragično sažimaju se u namjerama ove predstave\, a neizbježne su i savremene konоtacije. Ponekad nam se učini da\, na civilizacijskom planu\, trinaesti vijek još uvijek traje. \nRežija – Dejan Projkovski \nDramaturške premise – Sašo Dimoski \nDramatizacija – Stevan Koprivica \nScenografija – Valentin Svetozarev \nMuzika – Goran Trajkoski \nKostim – Marija Pupučevska \nScenski pokret i koreografija – Tamara Vujošević – Mandić \nAsistent reditelja – Branka Knežević \nMuzički urednik i korepetitor – Renata Perazić \n  \nU predstavi igraju: \nOmar Bajramspahić (Gradsko pozorište Podgorica)\, Stefan Vuković (Gradsko pozorište Podgorica)\, Pavle Popović (Gradsko pozorište Podgorica)\, Vanja Jovićević (Gradsko pozorište Podgorica)\, Una Lučić (Gradsko pozorište Podgorica)\, Evgenija Stanković (Narodno pozorište Niš)\, Maja Vukojević Cvetković (Narodno pozorište Niš)\, Dušan Kovačević (gostujući glumac)\, Dragana Jovanović (Narodno pozorište Niš)\, Lara Dragović (Gradsko pozorište Podgorica)\, Miloš Pejović (Gradsko pozorište Podgorica)\, Dragiša Veljković (Narodno pozorište Niš) i Sanja Krstović (Narodno pozorište Niš). URL:https://www.barskiljetopis.me/event/pozorisna-premijera-dekameron/ CATEGORIES:Pozorišni program END:VEVENT BEGIN:VEVENT DTSTART;VALUE=DATE:20230729 DTEND;VALUE=DATE:20230730 DTSTAMP:20260506T190834 CREATED:20230705T180901Z LAST-MODIFIED:20230722T142653Z UID:13807-1690588800-1690675199@www.barskiljetopis.me SUMMARY:Repriza pozorišne premijere „Dekameron“ DESCRIPTION:Repriza pozorišne premijere \nKoprodukcija „Barski ljetopis“\, Gradsko pozorište Podgorica i Narodno pozorište Niš \n„Dekameron“ \nLjetnja scena Doma kulture \n21.30h \n  \nO predstavi \n„Dekameron“ Đovanija Bokača predstavlja međašni kamen evropske književnosti i civilizacije. Ovo raskošno renesansno djelo čiji je osnovni motiv kuga koja je u trinaestom vijeku harala Evropom dobija novo viđenje u koprodukciji Gradskog pozorišta Podgorica\, Narodnog pozorišta Niš i „Barskog ljetopisa“. Eros i tanatos\, pobuna protiv dogmi\, anegdotalno i tragično sažimaju se u namjerama ove predstave\, a neizbježne su i savremene konatacije. Ponekad nam se učini da\, na civilizacijskom planu\, trinaesti vijek još uvijek traje. \nRežija – Dejan Projkovski \nDramaturške premise – Sašo Dimoski \nDramatizacija – Stevan Koprivica \nScenografija – Valentin Svetozarev \nMuzika – Goran Trajkoski \nKostim – Marija Pupučevska \nScenski pokret i koreografija – Tamara Vujošević Mandić \nAsistent reditelja – Branka Knežević \nMuzički urednik i korepetitor – Renata Perazić \nU predstavi igraju: \nOmar Bajramspahić (Gradsko pozorište Podgorica)\, Stefan Vuković (Gradsko pozorište Podgorica)\, Pavle Popović (Gradsko pozorište Podgorica)\, Vanja Jovićević (Gradsko pozorište Podgorica)\, Una Lučić (Gradsko pozorište Podgorica)\, Evgenija Stanković (Narodno pozorište Niš)\, Maja Vukojević Cvetković (Narodno pozorište Niš)\, Dušan Kovačević (gostujući glumac)\, Dragana Jovanović (Narodno pozorište Niš)\, Lara Dragović (Gradsko pozorište Podgorica)\, Miloš Pejović (Gradsko pozorište Podgorica)\, Dragiša Veljković (Narodno pozorište Niš) i Sanja Krstović (Narodno pozorište Niš). URL:https://www.barskiljetopis.me/event/repriza-pozorisne-premijere-dekameron/ CATEGORIES:Pozorišni program END:VEVENT BEGIN:VEVENT DTSTART;VALUE=DATE:20230810 DTEND;VALUE=DATE:20230811 DTSTAMP:20260506T190834 CREATED:20230703T141708Z LAST-MODIFIED:20230716T213744Z UID:13674-1691625600-1691711999@www.barskiljetopis.me SUMMARY:Banović Strahinja / BÁNOVITY SZTRAHINYA DESCRIPTION:BANOVIĆ STRAHINJA / BÁNOVITY SZTRAHINYA \npozorišna junačka balada \nStari grad Bar \n21.30h \n  \nAdaptacija i režija: Mirko Radonjić k.g. \nDramaturgija: Rozi B. Brešćanski \nScena i svjetlo: Mirko Radonjić k.g. \nKostim: Lina Leković k.g. \nMuzika: Ervin Palfi \nAsistentkinja reditelja: Valeria Kočiš \nInspicijent: Edina Kulhanek \n  \nIgraju: \nErvin Palfi \nHermina G. Erdelji \nDina Dedović Tomić \nTamaš Hajdu \nArpad Černik \nČaba Ralbovski \nAkoš Njari \n \nŠef scene: Goran Mačković; majstor tona: Mikloš Matlari; majstor svjetla: Dejan Kovačević; rekviziter: Darko Čović; dežurni dekorater: Mirsad Kulašić; garderoberke: Aniko Palković i Magdalena Goliat; šminker/frizer: Mila Kujundžić; izrada dekora i rekvizite: Dušan Pilipović\, Robert Sebenji\, Tibor Takač – Faki; izrada kostima: Magdolna Čaki\, Gordana Milunović\, Andraš Farkaš. \nRiječ reditelja: \n  \nNetko bješe (Strahinjiću bane) \n„Banović Strahinja“\, kako je Vuk naslovio pjesmu o banu Strahinjiću\, jedan je od dragulja narodne usmene književnosti i usamljen primjer da centar epskog pripovijedanja ne zauzima događaj\, već junak. U centru naše predstave je pripovijedanje\, odnosno pjevanje sâmo. Epska pjesma je povod da u pozorištu potražimo iskre iz ognjištā oko kojih smo se nekada okupljali i slušali priče koje su uspostavljale\, ali i propitivale\, velike narative na kojima su formirane naše zajednice. Motiv nipošto nije žudnja za velikim narativom. Savremenost nas iznova uči da su upravo veliki narativi najčešći izgovor za upotrebu sile. Naša želja je da u fragmentima Milijine pjesme i Mihizove drame pronađemo male\, ljudske priče unutar jednog mitskog narativa. Jer nam je danas više nego ikad potreban „netko“ ko će ethos staviti ispred sile. \nMirko Radonjić \n    \n  \n   \n  \n  \n \n  \n  \n  URL:https://www.barskiljetopis.me/event/banovic-strahinja-banovity-sztrahinya/ CATEGORIES:Pozorišni program END:VEVENT BEGIN:VEVENT DTSTART;VALUE=DATE:20230823 DTEND;VALUE=DATE:20230824 DTSTAMP:20260506T190834 CREATED:20230703T142552Z LAST-MODIFIED:20230801T113247Z UID:13698-1692748800-1692835199@www.barskiljetopis.me SUMMARY:Predstava „Deca“ DESCRIPTION:Predstava „Deca“ \nNarodno pozorište u Beogradu \nOpera u 17 pjesama na muziku Irene Popović\, po romanu Milene Marković \nLjetnja scena Doma kulture \n21.30h \n \nU predstavi igraju: Nela Mihailović\, Suzana Lukić\, Predrag Miletić\, Vanja Milačić\, Pavle Jerinić\, Milena Đorđević\, Bojana Stefanović\, Bojana Bambić\, Dragana Varagić\, Aleksandar Vučković\, Miona Marković\, Teodora Sparavalo\, Jelena Blagojević\, Vladan Matović i pjevači Tamara Mitrović\, Iskra Sretović i Marko Kostić. \nKamerni orkestar nastupiće u sastavu: Nikola Dragović\, Ivan Mirković\, Aleksandar Jovan Krstić\, Vladimir Gurbaj\, Luka Sparavalo\, Aleksandra Kijanović\, Pavle Rakočević\, Aleksandar Petrović\, Vid Milošević i Tina Miladinović. \nU predstavi učestvuje i Dječiji hor „Nade“\, koji vodi Biljana Simenović. \nAutorski tim čine i Dimitrije Kokanov (dramaturg/ libreto)\, Jelena Novak (muzički dramaturg)\, Igor Koruga (koreograf)\, Miraš Vuksanović (scenograf)\, Selena Orb (kostimograf) i Ljiljana Mrkić Popović (scenski govor). \nRiječ reditelja i kompozitora: \nU muzici koju sam komponovala za „Decu“ pokušala sam da pronađem boju kolektivnog glasa tj. Mileninog bića. Kompleksnost Milenine poezije i njena slojevitost mi je dala prostor da taj kolektivni glas može biti i operski\, i običan\, da može biti i djetinji i da može biti savršen u svojoj nesavršenoj boji. Glasovi u „Deci“ su jedinstven spoj nespojivog i čini mi se samim tim dobijamo jedan nadglas koji plovi kroz prostore i koji naprosto odbija da bude definisan i uhvaćen u zamku klasične analize. \nMilenina djeca su slaba ljudska djeca… pokvarena\, uplakana\, bijesna\, teturava\, drhtava\, skakutava\, pomamljena\, omamljena\, potuljena i svi hoće sve… Vrištava ljudska djeca… \nU poziciji kada komponujemo za djecu vrlo često ulazimo u zamku prilagođenja muzike i zaista mislim da je to pogrešno. Kroz stihove koje sam citirala\, Milena upravo piše o tome da to dijete jesmo mi koji smo to isto dijete zaboravili\, sakrili\, uvili u neke lažne norme i kodekse ponašanja. Kada pišem tj. komponujem o njima postajem to isto skakutavo i vrištavo dijete\, oslobođeno\, srećno… Sam čin stvaranja onda postaje igra i radost bez ikakve mistifikacije i tjeskobe i samo želim da taj stvaralački vrtlog nikada ne prestane i traje stotinu hiljadu milion dana i stotinu hiljadu milion noći… \nIrena Popović Dragović \n \n  URL:https://www.barskiljetopis.me/event/predstava-deca/ CATEGORIES:Pozorišni program END:VEVENT BEGIN:VEVENT DTSTART;VALUE=DATE:20240721 DTEND;VALUE=DATE:20240722 DTSTAMP:20260506T190834 CREATED:20240702T093744Z LAST-MODIFIED:20240702T093744Z UID:14722-1721520000-1721606399@www.barskiljetopis.me SUMMARY:Kamerni teatar 55 Sarajevo „Mirna Bosna“ DESCRIPTION:Nezaposlenost je jedan od gorućih problema u našoj zemlji. Besposlica znači siromaštvo\, dosadu i porok. Svakoga dana širom Bosne i Hercegovine na desetine hiljada mladih ljudi mašta o odlasku iz svoje domovine u zemlje gdje se pošteni rad isplati\, a oni kojima je mogućnost odlaska skraćena u startu\, oni maštaju o potezima koji bi ih preko noći podigli sa dna među zvijezde. \nPredstava „Mirna Bosna“ prikazuje odmetanje dvije male bosanskohercegovačke porodice u smjeru kriminalne organizacije. Izmučene siromaštvom i okoštale u uvjerenju da im niko sa strane neće pomoći\, one odlučuju iskoristiti svoju društvenu nevidljivost za bavljenje unosnim poslom trgovine narkoticima. Sa još uvijek ne u potpunosti propalim Rizom kao vođom\, penzionerkama Šapkom i Aleksandrom kao radnicama\, te jurodivim Bokijem kao pokrićem za njihov mali biznis\, njih četvoro su spremni uraditi sve što treba kako bi jednom zauvijek pobjegli od bijede. \nDrugim riječima\, predstava „Mirna Bosna“ prikazuje ono što se ovih dana krije iza sintagme „najtvrđa Bosna“\, direktno i bez ikakvih poređenja i drugih pjesničkih ukrasa. Obilje komike koje se pri tome isporučuje možda neće biti smiješno na onaj veseli način\, kakvim naši ljudi vole da se smiju i kad kontaju i kad ne kontaju fazon\, ali će zato ovaj put ljubitelji slanih šala i smijeha kroz suze doći na svoje. \nPredstava je naročito podesna za učenike mašinske\, drvne\, saobraćajne i drugih tehničkih škola\, naročito za učenike koji pohađaju zanat\, a bježe sa prakse sve tri godine. \nPisac teksta\, Boris Lalić \nRežija: Saša Peševski\nDramaturg: VedranFajković\nKostim/Scena: Adisa Vatreš – Selimović\nMuzika: po izboru reditelja\nInspicijent: SenadBešić\nProducent: Emir Hadžihafizbegović\nMarketing: Vesna Kenjić \nIGRAJU: \nFeđa Štukan – RIZO SOLIĆ\nGordana Boban – ALEKSA ALEKSIĆ\nVanesa Glođo – ŠAPKA SOLIĆ\nDavor Golubović – BOKI ALEKSIĆ \nŠef tehnike: MirsadImamović\nMajstori svjetla: ElvedinBajraktarević i Nino Brutus\nMajstori tona: EdinHajdarević i EdinaHajdarević\nMajstor scene: Milan Nović\nDekorateri: Emir Pamuk\, Samir Muhović i Denis Silajdžić\nŠminka: Jasmina Hadžić-Ajanović\nGarderoba: SemraĐidelija\nRekvizita: MirelaGutić\nStolarski radovi: Ramo Pamuk\nKrojački radovi: HajdarTinjak \n  \nKamerni teatar 55 Sarajevo \n „Mirna Bosna“ \nBoris Lalić \n Nedjelja\, 21. јul u 21.30 \nLjetnja pozornica Doma kulture „Vladimir Popović Španac“ URL:https://www.barskiljetopis.me/event/kamerni-teatar-55-sarajevo-mirna-bosna/ CATEGORIES:Pozorišni program END:VEVENT BEGIN:VEVENT DTSTART;VALUE=DATE:20240724 DTEND;VALUE=DATE:20240725 DTSTAMP:20260506T190834 CREATED:20240702T095013Z LAST-MODIFIED:20240702T095013Z UID:14725-1721779200-1721865599@www.barskiljetopis.me SUMMARY:„Barski ljetopis“ i Kraljevsko pozorište Zetski dom Bertolt Breht „Malograđanska svadba“ Premijera DESCRIPTION:„Malograđanska svadba“je jednočinka nastala nakon I svjetskog rata (1919. godine)\, kada je prilikom raslojavanja njemačkog društva došlo do formiranja nove klase\, klasifikovane kao malograđanska klasa ili sitna buržoazija. Breht je u ovom novoformiranom društvenom sloju pronašao uzroke fašizmu kog se njemačko\, ali i mnoga druga društva i danas pokušavaju riješiti – zapisao je Pejanović. \nIgraju: \nDragan Račić \nJadranka Mamić \nAleksandar Radulović \nDubravka Drakić \nVule Marković \nGoran Vujović \nJelica Vukčević \nJelena Laban \nAnja Misović. \n  \nScenski pokret: Tamara Vujošević Mandić \nScenografija: Marko Petrović Njegoš \nKostimografija: Lina Leković \nAsistentkinja režije: Nina Martinović \nIzbor muzike i dizajn svjetla: Damjan Pejanović \n  \n„Barski ljetopis“ i Kraljevsko pozorište Zetski dom \nBertolt Breht \n „Malograđanska svadba“ \n Damjan Pejanović \nPremijera: 24. jul u 21.30 \nStari Bar\, Mala scena \nRepriza: 26. jul u 21.30 \nStari Bar\, Mala scena URL:https://www.barskiljetopis.me/event/barski-ljetopis-i-kraljevsko-pozoriste-zetski-dom-bertolt-breht-malogradjanska-svadba-premijera/ CATEGORIES:Pozorišni program END:VEVENT BEGIN:VEVENT DTSTART;VALUE=DATE:20240726 DTEND;VALUE=DATE:20240727 DTSTAMP:20260506T190834 CREATED:20240702T095158Z LAST-MODIFIED:20240702T095237Z UID:14729-1721952000-1722038399@www.barskiljetopis.me SUMMARY:„Barski ljetopis“ i Kraljevsko pozorište Zetski dom Bertolt Breht „Malograđanska svadba“ Repriza DESCRIPTION:„Malograđanska svadba“je jednočinka nastala nakon I svjetskog rata (1919. godine)\, kada je prilikom raslojavanja njemačkog društva došlo do formiranja nove klase\, klasifikovane kao malograđanska klasa ili sitna buržoazija. Breht je u ovom novoformiranom društvenom sloju pronašao uzroke fašizmu kog se njemačko\, ali i mnoga druga društva i danas pokušavaju riješiti – zapisao je Pejanović. \nIgraju: \nDragan Račić \nJadranka Mamić \nAleksandar Radulović \nDubravka Drakić \nVule Marković \nGoran Vujović \nJelica Vukčević \nJelena Laban \nAnja Misović. \n  \nScenski pokret: Tamara Vujošević Mandić \nScenografija: Marko Petrović Njegoš \nKostimografija: Lina Leković \nAsistentkinja režije: Nina Martinović \nIzbor muzike i dizajn svjetla: Damjan Pejanović \n  \n„Barski ljetopis“ i Kraljevsko pozorište Zetski dom \nBertolt Breht \n „Malograđanska svadba“ \n Damjan Pejanović \nPremijera: 24. jul u 21.30 \nStari Bar\, Mala scena \nRepriza: 26. jul u 21.30 \nStari Bar\, Mala scena URL:https://www.barskiljetopis.me/event/barski-ljetopis-i-kraljevsko-pozoriste-zetski-dom-bertolt-breht-malogradjanska-svadba-repriza/ CATEGORIES:Pozorišni program END:VEVENT BEGIN:VEVENT DTSTART;VALUE=DATE:20240729 DTEND;VALUE=DATE:20240730 DTSTAMP:20260506T190834 CREATED:20240702T100650Z LAST-MODIFIED:20240702T100719Z UID:14735-1722211200-1722297599@www.barskiljetopis.me SUMMARY:JU Kulturni centar Bar\, festival „Barski ljetopis“ Vojislav Savić „Egzekutor“ Milija Šćepanović (Premijera) DESCRIPTION:„Egzekutor“ je crnohumorna psihološka drama apsurda sa elementima saspensa. U središtu priče je čovjek (Branko Ilić) koji bježi od neznanca (Mirko Vlahović) i sklanja se u polupropali hotel\, gdje zatiče sobaricu (Mira Đurđević) koja sama održava taj zaboravljeni prostor. U takvom ambijentu\, oni su primorani da igraju do kraja svoje sudbinski predodređene i nepromjenljive uloge\, dok svako od njih nosi svoju tragičnu perspektivu kao nužno zlo od koga se ne može pobjeći. \nIgraju: \nMirjana Đurđević \nMirko Vlahović \nBranko Ilić \n  \nAutorski tim čine: \nScenografija: Andreja Rondović \nKostimografija: Lina Leković \nAutor muzike: Enes Tahirović \nDizajn svjetla: Danilo Malović \nProducent: Milena Charan \nInspicijent: Davud Bahović \nGlavni organizator: Mirko Bujišić \nAsistent scenografa: Jelena Vojinović \nMajstor zvuka: Nemanja Dragović \n  \nJU Kulturni centar Bar\, festival „Barski ljetopis“ \nVojislav Savić \n„Egzekutor“ \nMilija Šćepanović \nPremijera: 29. jul u 21.30 \nStari Bar\, Mala scena \nRepriza: 30. jul u 21.30 \nStari Bar\, Mala scena URL:https://www.barskiljetopis.me/event/ju-kulturni-centar-bar-festival-barski-ljetopis-vojislav-savic-egzekutor-milija-scepanovic/ CATEGORIES:Pozorišni program END:VEVENT BEGIN:VEVENT DTSTART;VALUE=DATE:20240730 DTEND;VALUE=DATE:20240731 DTSTAMP:20260506T190834 CREATED:20240702T100954Z LAST-MODIFIED:20240702T101128Z UID:14740-1722297600-1722383999@www.barskiljetopis.me SUMMARY:JU Kulturni centar Bar\, festival „Barski ljetopis“ Vojislav Savić „Egzekutor“ Milija Šćepanović (Repriza) DESCRIPTION:„Egzekutor“ je crnohumorna psihološka drama apsurda sa elementima saspensa. U središtu priče je čovjek (Branko Ilić) koji bježi od neznanca (Mirko Vlahović) i sklanja se u polupropali hotel\, gdje zatiče sobaricu (Mira Đurđević) koja sama održava taj zaboravljeni prostor. U takvom ambijentu\, oni su primorani da igraju do kraja svoje sudbinski predodređene i nepromjenljive uloge\, dok svako od njih nosi svoju tragičnu perspektivu kao nužno zlo od koga se ne može pobjeći. \nIgraju: \nMirjana Đurđević \nMirko Vlahović \nBranko Ilić \n  \nAutorski tim čine: \nScenografija: Andreja Rondović \nKostimografija: Lina Leković \nAutor muzike: Enes Tahirović \nDizajn svjetla: Danilo Malović \nProducent: Milena Charan \nInspicijent: Davud Bahović \nGlavni organizator: Mirko Bujišić \nAsistent scenografa: Jelena Vojinović \nMajstor zvuka: Nemanja Dragović \n  \nJU Kulturni centar Bar\, festival „Barski ljetopis“ \nVojislav Savić \n„Egzekutor“ \nMilija Šćepanović \nPremijera: 29. jul u 21.30 \nStari Bar\, Mala scena \nRepriza: 30. jul u 21.30 \nStari Bar\, Mala scena URL:https://www.barskiljetopis.me/event/ju-kulturni-centar-bar-festival-barski-ljetopis-vojislav-savic-egzekutor-milija-scepanovic-repriza/ CATEGORIES:Pozorišni program END:VEVENT BEGIN:VEVENT DTSTART;VALUE=DATE:20240804 DTEND;VALUE=DATE:20240805 DTSTAMP:20260506T190834 CREATED:20240702T091934Z LAST-MODIFIED:20240702T091934Z UID:14709-1722729600-1722815999@www.barskiljetopis.me SUMMARY:„Oleana“ DESCRIPTION:Igraju: Jovana Krstić i Branislav Lečić \nOvim komadom razorena je tradicionalna slika o obrazovnom sistemu\, pedagogiji\, slobodoumnim nezavisnim intelektualcima\, čistoj i progresivnoj studentskoj omladini\, ženskim pravima i ravnopravnosti polova\, nasilju nad ženama… \nKompleksan odnos profesor – studentkinja u savremenomsvijetu ogledalo je političkog licemjerstva\, obostrane manipulacije i uzajamnog zlostavljanja. Naša „Oleana“ je jedna autoironijska groteska na temu naše narcisoidnosti\, nedostižnih ambicija\, nekontrolisane požude i nastranih ideoloških uvjerenja. \nCentar za kulturu Tivat\nDejvid Mamet\n„Oleana“\nEgon Savin \n4. avgust u 21.30\nLjetnja pozornica Doma kulture „Vladimir Popović Španac“ \n  URL:https://www.barskiljetopis.me/event/oleana/ CATEGORIES:Pozorišni program END:VEVENT END:VCALENDAR