BEGIN:VCALENDAR
VERSION:2.0
PRODID:-//Barski ljetopis - ECPv6.5.1.6//NONSGML v1.0//EN
CALSCALE:GREGORIAN
METHOD:PUBLISH
X-ORIGINAL-URL:https://www.barskiljetopis.me
X-WR-CALDESC:Events for Barski ljetopis
REFRESH-INTERVAL;VALUE=DURATION:PT1H
X-Robots-Tag:noindex
X-PUBLISHED-TTL:PT1H
BEGIN:VTIMEZONE
TZID:UTC
BEGIN:STANDARD
TZOFFSETFROM:+0000
TZOFFSETTO:+0000
TZNAME:UTC
DTSTART:20220101T000000
END:STANDARD
END:VTIMEZONE
BEGIN:VEVENT
DTSTART;TZID=UTC:20220717T213000
DTEND;TZID=UTC:20220717T213000
DTSTAMP:20260504T083337
CREATED:20220704T130914Z
LAST-MODIFIED:20220707T103619Z
UID:12572-1658093400-1658093400@www.barskiljetopis.me
SUMMARY:Narodno pozorište Niš: „Neki to vole vruće“
DESCRIPTION:Narodno pozorište Niš \nMjuzikl \n„Neki to vole vruće“ \nPo motivima istoimenog filma \nRežija: Aleksandar Marinković \n  \nDramaturg: Branislav Nedić \nAsistent reditelja i video radovi: Stefan Krasić \nScenograf/ Kostimograf: Katarina Pavlović \nMuzički saradnik: Irena Popović Dragović \nKoreograf: Nebojša Gromilić \nIgraju: \nDragana Mićalović\, Aleksandar Marinković\, Uroš Milojević\, Jasminka Hodžić\, Danilo Petrović\, Jovan Krstić\, Stefan Mladenović\, Bratislava Milić\, Maja Dejanović\, Mila Pužić\, Milica Krasić\, Aleksandar Stevanović\, Marko Milisavljević\, Mateja Mitić\, Dušan Petrović\, Željko Tasić\, Petar Ščepihin\, Aleksa Stojiljković\, Vuk Marinković \n  \nRiječ reditelja: \n\,\,Volim mjuzikl. Istinski volim\, poštujem i radujem se tom pozorišnom žanru\, bilo kao protagonista\, reditelj ili gledalac. Smatram ga posebnim i bliskim. Za mene je on pozorišna forma budućnosti. Ne mislim samo na brodvejske franšize i muzičke komedije već pre na ozbiljne ideje i teme sprovedene kroz ovu božanstvenu žanrovsku formu. \nOnomad sam gledao na nacionalnoj televiziji gostovanje svog profesora Svetozara Rapajića\, reditelja\, profesora emeritusa\, nekadašnjeg dekana FDU\, inače jednog od osnivača Pozorišta na Terazijama i pionira muzičkog teatra\, kako govori o mjuziklu kao svojevrsnom fenomenu. On skreće pažnju da ovaj\, nepravedno skrajnuti i kroz pejorativni pojam „bulevar“ tretiran žanr\, u stvari pruža talentovanom autoru neslućeni i beskrajni spektar tema i ideja kao mogućnost da se kroz ovu formu temeljno\, iskreno i duboko bavi njima. Od društvenih\, političkih\, socijalnih\, pa do filozofskih. Moj mnogopoštovani profesor podseća da velika evropska muzička pozorišta svoju slavu grade upravo spajajući značajne i velike teme sa specifičnostima ovog žanra. \nA ja\, zanesen\, opčinjen i bespovratno zaljubljen u taj pozorišni zagrljaj koji čine zamamni ton saksofona našeg orkestra\, vešt okret zavodljive igračice\, božanski glas horistkinje i reč dobrog glumca\, svoje prve rediteljske korake u mjuziklu započinjem vodvilj-komedijom i muzičko-scenskim omažem vanvremenskom filmu „Neki to vole vruće“ iz 1959. Moj mjuzikl je panagirik mojoj omiljenoj filmskoj komediji\, veličanstvenom glumačkom triju i slavnom reditelju. \nŽiveo mjuzikl!“ \nAleksandar Marinković \n  \nO reditelju: \nAleksandar Marinković je prvak drame Narodnog pozorišta Niš i njegov član dvadeset pet godina. Za to vreme odigrao je više od 50 uloga u matičnom pozorištu i mnogobrojne uloge gostujući u drugim teatrima u Srbiji (Kragujevcu\, Zaječaru\, Lazarevcu\, Beogradu\, Leskovcu)… \nDobitnik je mnogobrojnih nagrada na značajnim pozorišnim festivalima u zemlji: Dani komedije u Jagodini (dva puta)\, Festival profesionalnih pozorišta Srbije „Joakim Vujić“ (gran pri)\,Festival praizvedbi u Aleksincu\, „Dani Milivoja Živanovića“ u Požarevcu\, „Vršačka pozorišna jesen“. Dobitnik je Zlatne značke Kulturno-prosvetne zajednice Srbije. Bavio se pozorišnom pedagogijom. \nZnačajnije uloge: Volođa „Draga Jelena Sergejevna“ (B. Dimitrijević)\, Petručio „Ukroćena Goropad“ (M. Karadžić)\, Princ od Velsa „Edmund Kin“ (I. Mensur)\, Ninković „Gospođa ministarka“ (D. Jovanović)\, Mića Oficir „Limunacija“ (N. Bradić)\, Leka „Vlast i njena opozicija“ (E. Savin)\, Zobar „Cigani lete u nebo“ (D. Stanojević).
URL:https://www.barskiljetopis.me/event/narodno-pozoriste-nis-neki-to-vole-vruce/
LOCATION:Ljetnja pozornica Doma kulture
CATEGORIES:Pozorišni program
END:VEVENT
BEGIN:VEVENT
DTSTART;TZID=UTC:20220726T213000
DTEND;TZID=UTC:20220726T213000
DTSTAMP:20260504T083337
CREATED:20220707T103448Z
LAST-MODIFIED:20220707T103448Z
UID:12576-1658871000-1658871000@www.barskiljetopis.me
SUMMARY:Teatar Exit\, Zagreb: „Realisti"
DESCRIPTION:Teatar „Exit“ Zagreb \nJure Karas \n„REALISTI“ \nRežija: Matko Raguž \n  \n  \nScenograf i autor svjetla: Matko Raguž \nKoreografkinja: Ksenija Zec \n  \nIgraju: Domagoj Ivanković\, Nika Ivančić\, Nikola Nedić\, Rok Juričić\, Fabijan Komljenović \nO predstavi: \nSvijet srlja u propast\, a ljudi u šoping-centre. \nReality show postaje stvarniji od vijesti. Tražimo poslove tamo gdje ih nema\, a samo su smrt i kredit neizbježni. \nNepodnošljiva lakoća površnosti dopušta nam misliti da možemo ostvarivati svoje snove bez imalo uloženog truda ili resursa bilo koje vrste. \nDiskriminacija\, predrasude\, neprilagođenost\, narušeni raznovrsni međuljudski odnosi. \nRealisti nam kroz smijeh govore o haotičnoj realnosti i apsurdnostima vremena u kojem živimo u maniru kabarea kroz parodiju i muzičke komentare. \n  \nRiječ kritike:  \n„REALISTI” ISPRAĆENI STAJAĆIM OVACIJAMA \n„Teatar Exit ima novu hit-predstavu – Realiste\, kabare kojem se može predvidjeti ‘sudbina’ primjerice Njuški ili do sada nedostižnih Kauboja\, definitivno najvećeg hita ovog kazališta. Subotnja premijerna publika ispratila je Realiste stajaćim ovacijama. I bilo je zasluženo\, zbog nevjerojatne glumačke energije koja se vratila u kazalište koje od svojih početaka inzistira na glumačkoj izvrsnosti. Tekst Jure Karasa\, nije nepoznat zagrebačkoj kazališnoj publici\, jer Realiste smo gledali na Danima satire\, štoviše – u izvedbi SNG Nova Gorica i u režiji Tijane Zidajnič\, bila je to i pobjednička predstava Dana satire 2019. godine. Ovi zagrebački\, exitovski “Realisti” su čak i bolji od toga. Možda su i najbolja stvar koja nam se mogla dogoditi u ovim crnim vremenima\, predstava u kojoj publika uživa\, smije se od početka do kraja\, ali smije se na vlastitom sudbinom i nadasve pametnim prikazom naše stvarnosti. Redatelj Matko Raguž i koreografkinja Ksenija Zec stvorili su okvir za glumačke akrobacije i nevjerojatnu zajedničlu igru petoro mladih glumaca. Oni su: Domagoj Ivanković\, Nika Ivančić\, Nikola Nedić\, Rok Jurčić i Fabijan Komljenović.” \nBojana Radović (Večernji list) \n  \nNOVI HIT TEATRA EXIT \nExitove predstave uvijek su bile pravi izvedbeni biseri\, visokoestetizirane produkcije snažne scenske energije koje su okupljale sjajne\, iznimno kreativne umjetnike i glumce\, od kojih su mnogi poslije postali velike glumačke zvijezde. Zahvaljujući tomu\, to je malo nezavisno kazalište u Ilici 208 sagradilo postojanu bazu obožavatelja\, a da pritom u 28 godina postojanja nije bilo prisiljeno odstupiti od svoje misije stvaranja nešto „drukčijeg kazališta“\, temeljena na idealu autentične umjetnosti koja neumorno traži izlaz iz okvira konvencionalnoga scenskog promišljanja\, pritom uporno u središte svoga stvaralaštva postavljajući glumačko umijeće. \nNova Exitova predstava\, komični kabaret Realisti\, premijerno postavljen 12. ožujka\, apsolutno se nastavlja na dosadašnji niz najvećih uspješnica toga teatra. Komad koji je po predlošku slovenskoga pisca\, scenarista i glazbenika Jure Karasa preveo\, adaptirao i režirao Matko Raguž\, urnebesno je duhovita\, izvrsno glumački oblikovana predstava\, savršen spoj čiste kreativnosti\, oštre socijalne kritike i divnog\, sočnog humora. \nKabaretski uobličen satirični niz beskrajno zabavnih narativnih skečeva\, Realisti su britka parodija suvremenoga trenutka modelirana na spoju komične estetike bosanskohercegovačke Top liste nadrealista i ekspresivnog\, nesputanog\, politički nekorektnog montipajtonovskog humora\, koja pozornicu pretvara u poligon ozbiljnoga društvenokritičkog teatarskog angažmana. (…) \nBogato protkana iskričavim crnim humorom\, spektakularna komedija o tragičnom stanju suvremenoga svijeta pravo je osvježenje na kulturnoj karti Zagreba\, primjer izvanredno uigrane kolektivne scenske sinergije i pravi kreativni biser koji temama\, pristupom i izvedbom dokazuje da je kazalište još itekako relevantan medij\, da je itekako u dodiru s našom stvarnošću i da može biti itekako zanimljivo suvremenoj publici. \nUkratko\, zagrebački Teatar Exit ponovo ima hit.” \nGea Vlahović (Vijenac) \n 
URL:https://www.barskiljetopis.me/event/teatar-exit-zagreb-realisti/
LOCATION:Stari Bar – amfiteatar
CATEGORIES:Pozorišni program
END:VEVENT
BEGIN:VEVENT
DTSTART;TZID=UTC:20220727T213000
DTEND;TZID=UTC:20220727T213000
DTSTAMP:20260504T083337
CREATED:20220707T103422Z
LAST-MODIFIED:20220707T103422Z
UID:12815-1658957400-1658957400@www.barskiljetopis.me
SUMMARY:Pozorište „Deže Kostolanji“ Subotica/Kosztolányi Dezső Színház: Vitezovi “Lake male”
DESCRIPTION:Pozorište „Deže Kostolanji“ Subotica/Kosztolányi Dezső Színház \nVitezovi “Lake male” \nRežija i scenografija: Andraš Urban \n  \nDramaturzi: Kornelija Goli i Tamaš Olah\nKompozitor: Arpad Serda\nKostimografkinja: Marina Sremac\nAsistentkinja kostimografkinje: Senka Ranosavljević\nKoreografkinja: Timea Filep\nAsistentkinja reditelja: Žofija Serda \nIgraju: Timea Filep\, Andrea Verebš\, Dina Dedović Tomić\, Blanka Horvat\, Gabor Mesaroš\, Boris Kučov\, David Buboš \nUčesnici video snimaka: Marta Bereš\, Emeše Nađabonji\, Arpad Mesaroš\, Imre Elek Mikeš \n  \nRiječ dramaturškinje: \n„Posegnuli smo za praoperetom\, koja se nije ustručavala od izrugivanja politici ili javnosti\, za ironijom. Ovo je šarolika predstava\, uspostavili smo šaroliku strukturu sa pesmama\, šalama\, ali bavili smo se i sopstvenom tradicijom\, što je veoma važno. Osvrćemo se na istoriju vojvođanskog mađarskog pozorišta\, na baštinu kojoj pripadamo\, koja predstavlja organski deo ovog operetskog sveta\, što će publika moći da vidi na sceni.” \nTamaš Olah \n  \nRiječ reditelja: \nSiže predstave staje u nekoliko reči: glumcima je dozlogrdio njihov položaj i formirali su sindikat. Pod rediteljskom imaginacijom\, uz improvizacije glumaca\, dobija se dvočasovna opereta sa mnogo pesme\, igre\, humora\, ali i ironije. Opereta je popularna forma u mađarskom kulturnom miljeu i specifičan momenat. Ipak\, mi nismo izabrali žanr\, ja se ne bavim žanrom\, niti me zanima\, niti mislim da je to bitno pitanje\, ali žanr je nastao tokom procesa proba\, naravno\, uz našu želju da predstavu vodimo u pravcu varijetea. \nČesto se postavlja pitanje zone komfora\, to jeste teško\, ali ima izazova u tome da prevaziđeš svoje granice. Veoma brzo shvatimo da smo ušli u rutinu\, to ubija naše scene. Rutina je\, u stvari\, najveći otrov za umetnost. Probijanje određenih ograničenja upravo je protivotrov. Ali pitanje je i o čemu možemo i o čemu smemo da govorimo. \nAndraš Urban \n  \nRiječ kritike: \n(…) Savremeni teatar\, barem onaj koji poput „Deže Kostolanjija“ odbija da svede sebe na zabavu za dokonu publiku – ne samo da je odustao od podražavanja života i od tako shvaćene glume nego insistira na potrazi za istinom o tom životu. Današnje istraživačko pozorište preispituje odnose između stvarnosti i teatra ne pristajući da bude imitacija života i pokušava da na umetničke načine u teatru generiše autentičan život. Takvom pozorištu više nisu potrebni glumci izvođači nego glumci kreatori. Da li je\, međutim\, savremeno pozorište svim svojim segmentima spremno za ovakve izazove\, i da li su baš svi glumciu stanju da participiraju u takvom teatru? \n(…) Postepeno se\, dakle\, u Vitezovima ՚Lake male՚ razgrću zavese koje prikrivaju autentično utemeljenje ove pobune u teatru\, da bi\, posredstvom tipično malograđanskog žanra\, na pozornicu stupilo i sve ono što uz taj žanr i tu estetiku logično sledi. Naspram autentično umetničkih preispitivanja istine o životu i stvarnosti\, od teatra se danas zahteva da bude zabavan\, a sa zabavom ide i zaborav koji lako vodi u samozaborav. \n(…) Urban se u predstavi poigravao i vlastitim rediteljskim pristupom teatru. Atraktivnom operetskom koreografijom\, koju je osmislila Timea Filep\, vešto i promišljeno\, ali i samoironično\, razgrađivao je svoju rediteljsku svedenost; operetski kupleti sada imaju funkciju songova\, a sadržaj njihovih tekstova dobija ironičnu snagu na koju nas je ovaj reditelj navikao. Ujedno\, Urban je i autor scenografije: u prvom delu predstave scenski proctor je sveden na praznu pozornicu\, dok nas u drugom tri velika platna banalnošću svojih motiva – predeo s drvetom\, razigrani jeleni na poljani te fontana na pustoj livadi s plavim nebom kojim krstare oblačići – upućuju na kič kao temelj operetskog pogleda na svet. Na tragu Abrahama Mola i njegove studije „Psihologija kiča – umetnost sreće”\, Urban pokazuje kako operetski kič ne samo što čini svakodnevni život prijatnim nego i na koji način teatar\, želeći da u kontekstu tiranije tržišta ugodi gledaocu (koji je postao kupac umetnosti)\, uspostavlja konkretne rituale koji taj život čine lepšim. No\, isto tako\, reditelj ukazuje i kuda prepuštanje kiču vodi – i umetnike i publiku. Srećom\, Andrea Verebeš\, Blanka Horvat\, David Buboš\, Dina Dedović Tomić\, a naročito Timea Filep\, Boris Kučov i Gabor Mesaroš evidentno nisu glumci koji se pobune protiv teatra kakav pravi Andraš Urban. Ne samo da su iskazali volju i predanost da učestvuju u ovoj „pobuni“ nego su savršeno balansirali između različitih estetika i raznovrsnih zadataka koje je reditelj stavio pred njih\, bili su i pomalo zbunjeni pozorišni debitanti\, i uspaljeni pobunjenici\, ali i sjajni učesnici operetskog spektakla. Svakako su doprineli da nastane nova\, odlična i uzbudljiva predstava Pozorišta „Deže Kostolanji“\, ali i još jedna tačka scenske smelosti i pameti na sve skromnijoj mapi ovdašnjeg teatarskog života. \nAleksandar Milosavljević \n(Kritika je deo projekta „Kritičarski karavan“ koji realizuje \nUdruženje pozorišnih kritičara i teatrologa Srbije\, pod pokroviteljstvom Ministarstva kulture i informisanja) \n  \nO reditelju: \nAndraš Urban (Senta\, 1970) studirao je na Akademiji umetnosti u Novom Sadu u klasi Vlatka Gilića i režirao u Narodnom pozorištu u Subotici. Devedesetih godina napušta studije i vraća se u Sentu da bi 2000. diplomirao u klasi Bore Draškovića. Po završetku studija započinje njegov profesionalni angažman u pozorištu „Deže Kostolanji” u Subotici\, čiji je sadašnji direktor. Bogati rediteljski opus Andraša Urbana svedoči o njegovom raznolikom interesovanju i traganju za novim\, alternativnim pozorišnim izrazom. \nNagrađen je brojnim i značajnim nagradama na pozorišnim festivalima (Bitef\, 1992\, Festival alternativnog teatra Mađarske\, 2003. i 2004\, Sterijino pozorje 2011. i 2016\, Infant\, 2008) ali svakako treba izdvojiti prestižnu nagradu „Mari Jašai” koja se dodeljuje kao najznačajnija nagrada Mađarske za pozorišnu umetnost čiji laureat postaje 2008. godine. \n 
URL:https://www.barskiljetopis.me/event/pozoriste-deze-kostolanji-subotica-kosztolanyi-dezso-szinhaz-vitezovi-lake-male/
LOCATION:Ljetnja pozornica Doma kulture
CATEGORIES:Pozorišni program
END:VEVENT
END:VCALENDAR