BEGIN:VCALENDAR
VERSION:2.0
PRODID:-//Barski ljetopis - ECPv6.5.1.6//NONSGML v1.0//EN
CALSCALE:GREGORIAN
METHOD:PUBLISH
X-ORIGINAL-URL:https://www.barskiljetopis.me
X-WR-CALDESC:Events for Barski ljetopis
REFRESH-INTERVAL;VALUE=DURATION:PT1H
X-Robots-Tag:noindex
X-PUBLISHED-TTL:PT1H
BEGIN:VTIMEZONE
TZID:UTC
BEGIN:STANDARD
TZOFFSETFROM:+0000
TZOFFSETTO:+0000
TZNAME:UTC
DTSTART:20180101T000000
END:STANDARD
END:VTIMEZONE
BEGIN:VEVENT
DTSTART;TZID=UTC:20180701T210000
DTEND;TZID=UTC:20180701T210000
DTSTAMP:20260622T221101
CREATED:20180603T113247Z
LAST-MODIFIED:20180701T100611Z
UID:5467-1530478800-1530478800@www.barskiljetopis.me
SUMMARY:Sabahudin Hadžialić: promocija romana "Raskršće svjetova"
DESCRIPTION:Sabahudin Hadžialić\n“RASKRŠĆE SVJETOVA” (I dio triologije “Kutija života”)\nmoderator: Gordana Leković \nO autoru \nSabahudin Hadžialić je rođen u Mostaru 1960. godine. Odrastao je i školovao se u Sarajevu\, gdje i danas živi. Ima status Istaknutog umjetnika (Kanton Sarajevo). Profesionalno je aktivan u Bosni i Hercegovini (Travnik)\, Italiji (Rim) i Litvaniji (Vilnius)\, kao univerzitetski profesor (Assoc. Prof. Dr. i Dr. Honoris Causa) na svim ciklusima studija\, kao i u Poljskoj (Torun) gdje je ko-voditelj doktorskog studija. Objavio je 24 knjige (poezije i proze – aforizmi\, priče\, drame\, roman\, kao i esejističku publicistiku i udžbenike). Njegova književna refleksija je prevedena na 25 svjetskih jezika i zastupljen je u antologijama poezije i proze na svim meridijanima uz objavljene knjige u Francuskoj\, Švajcarskoj\, Italiji\, Sjedinjenim Američkim Državama\, Bosni i Hercegovini i Srbiji. Nagrađivani je autor u zemlji i inostranstvu. Njegovi udžbenici su zastupljeni u Syllabusima unutar kurikuluma u Litvaniji i Bosni i Hercegovini. Član je krovnih književnih asocijacija u Bosni i Hercegovini\, Srbiji i Crnoj Gori\, uz učešće na književnim festivalima. Bio je selektor i voditelj čuvenog sarajevskog Poetskog maratona (24 sata čitanja poezije u kući Maka Dizdara) od 2011 – 2013. godine\, kao i selektor Festivala „Sarajevska zima“ 2013. godine. Član je redakcije magazina i think-tanka „Eurasia Review“ (USA) od 2014. godine\, kao i glavni i odgovorni urednik i suvlasnik „Diogen pro kultura“ – magazin za umjetnost\, kulturu\, nauku i obrazovanje (USA\, od 2009). Suvlasnik je prvih privatnih novina u Bosni i Hercegovini („Potez“\, 1990)\, a objavljuje naučne radove u časopisima širom svijeta uz članstvo u Naučnim odborima časopisa i konferencija u Indiji\, Poljskoj\, Litvaniji i Bosni i Hercegovini. \nViše pročitajte na: http://sabihadzi.weebly.com \nO djelu \n“Poučna i uzbudljiva romansirana priča naslovljena sintagmom Raskršće svjetova\, započinje autentičnim autorovim zapisom s puta po Hercegovini u Međugorsko-čitlučkom ambijentu gdje su se\, sada već relativno daleke 1958. godine upoznali njegovi otac i majka; Fočak Ahmet i Mostarka Magbula. Njihove životne staze tu su se splele u jednu i odatle su\,  uzvodno Neretvom\, potekle do Sarajeva gdje su svili gnijezdo i ostali do dana današnjeg. Tu\, na pogled do izvora rijeke Bosne\, rođen je pisac ove zagonetne priče čije ćemo nastavke pratiti u novima knjigama\, koje će slijediti Raskršće svjetova. \nTeško je pronaći čovjeka koji se\, barem jedanput za svoga zemnog bitisanja\, nije zapitao: „Ko sam ja i odakle mi korijen porađa stablo što beskrajno teče\, dok mu se zadnja grana na osuši i zadnji list ne otpadne. Ili dok ljudska vrsta ne ode tamo gdje je neće biti“. Zavidan je broj onih koji to pitanje postavljaju sebi i drugima\, bez namjere da mu traže odgovor. Jer\, taj odgovor znade samo mašta. I bitak koji upravlja životom. Elem\, pisac Sabahudin Hadžialić\, u liku bosanskog insana Mehrida Čengića\, svjestan ograničenja što ih povijest nudi\, otvorio je kutiju u kojoj su pohranjene tajne njegovih predaka i sučelio ih sa zbiljom vlastitog življenja. Iz toga susreta minulog i znanog potekla je pripovijest koja nas je odvela do raskršća svjetova gdje se prepliću danas i negdanje\, stvarno i fiktivno\, znano i neznano\, željno i neželjno. U tome okružju\, koje se zemljopisno proteže od rijeke Save do Jadranskog mora i malo dalje dokle korak seže\, odvijaju se paralelne životne priče ovovremenskoga zapisivača i njegovog dalekog pretka iz jedanaestoga stoljeća\, raba Božjega Velikog Radona.” \nIvo Mijo Andrić\, Zagreb
URL:https://www.barskiljetopis.me/event/promocija-romana-raskrsce-svjetova-sabahudin-hadzialic/
LOCATION:Plato Knjaževe bašte
CATEGORIES:Književni program
ATTACH;FMTTYPE=image/jpeg:https://www.barskiljetopis.me/wp-content/uploads/2018/06/sabahudin-hadzialic.jpg
ORGANIZER;CN="JP Kulturni centar Bar":MAILTO:pr@barskiljetopis.me
END:VEVENT
BEGIN:VEVENT
DTSTART;TZID=UTC:20180708T210000
DTEND;TZID=UTC:20180708T210000
DTSTAMP:20260622T221101
CREATED:20180601T233635Z
LAST-MODIFIED:20180603T223017Z
UID:5441-1531083600-1531083600@www.barskiljetopis.me
SUMMARY:Svetislav Basara: promocija romana „Andrićeva lestvica užasa“
DESCRIPTION:Svetislav Basara\n„Andrićeva lestvica užasa“(roman)\nmoderator: Zoran Živković \nO autoru \nSvetislav Basara\, romansijer\, pripovjedač i dramski pisac\, je rođen 1953. godine\, u Bajinoj Bašti. Autor je više od trideset knjiga – romana\, zbirki pripovjedaka\, drama i eseja. Bio je ambasador Srbije na Kipru 2001–2005. godine. Član je Srpskog književnog društva. Dobitnik je više srpskih i međunarodnih nagrada za književnost\, a njegov roman „Fama o biciklistima“ smatra se jednim od najboljih romana druge polovine dvadesetog vijeka u srpskoj književnosti. \nObjavio je knjige: „Napuklo ogledalo“\, „Peking by Night“\, „Kinesko pismo“\, „Fama o biciklistima“\, „Bumerang“\, „Džon B. Malkovič“\, „Kratkodnevnica“\, „Looney Tunes“\, „Mongolski bedeker“ (Nolitova nagrada)\, „Na Gralovom tragu“\, „Na ivici“\, „Sveta mast“\, „Ukleta zemlja“\, „Srce zemlje“\, „Uspon i pad Parkinsonove bolesti“\, „Izgubljen u samoposluzi“\, „Dnevnik Marte Koen“\, „Stradija“\, „Fundamentalizam debiliteta“… \nZa roman „Uspon i pad Parkinsonove bolesti“ dobio je NIN-ovu nagradu za najbolji roman objavljen 2006. godine. Prvi je dobitnik nagrade Fondacije „Borislav Pekić“. Drame su mu izvođene na mnogim scenama a knjige prevođene na engleski\, francuski\, njemački\, mađarski\, bugarski\, italijanski\, španski i makedonski jezik. \nO djelu \nKaloperović\, glavni junak novog Basarinog romana „Andrićeva lestvica užasa“\, polazeći iz Beograda u Zagreb na promociju svoje knjige\, svraća kod prijatelja\, ali susret dva stara znanca pretvara se u ovoj paraboli balkanskog mentaliteta u neobuzdan i bespoštedan dijalog\, uz temeljno seciranje svih lokalnih nacionalnih svetinja i mitova pod aurom borbene gluposti\, primitivizma i iskvarenosti. Kako na sopstvenom\, tako i na primjeru Iva Andrića koga Balkanci i svojataju i odbacuju kad im se prohtje\, dva prijatelja će svojim komentarima čitaoce opet nasmijati do suza i istovremeno im priuštiti grotesknu viziju ovdašnjih naravi. Istim stilskim sredstvima i književnim postupkom Basara proširuje ciklus romana\, jedinstven u savremenoj srpskoj književnosti\, kojim se duhovito i britko obračunava kako sa srpskom mitomanijom\, na fenomenološkom planu\, tako i sa okovima postmodernih književnih trendova\, na unutrašnjem\, stvaralačkom planu.
URL:https://www.barskiljetopis.me/event/svetislav-basara-andriceva-lestvica-uzasa/
LOCATION:Plato Knjaževe bašte
CATEGORIES:Književni program
ATTACH;FMTTYPE=image/jpeg:https://www.barskiljetopis.me/wp-content/uploads/2018/06/BASARA2-28.jpg
ORGANIZER;CN="JP Kulturni centar Bar":MAILTO:pr@barskiljetopis.me
END:VEVENT
BEGIN:VEVENT
DTSTART;TZID=UTC:20180710T210000
DTEND;TZID=UTC:20180710T210000
DTSTAMP:20260622T221101
CREATED:20180603T115246Z
LAST-MODIFIED:20180603T223033Z
UID:5477-1531256400-1531256400@www.barskiljetopis.me
SUMMARY:Aleksandar Bečanović: promocija romana „Arcueil – iluzorni almanah“
DESCRIPTION:Aleksandar Bečanović\n„ARCUEIL – ILUZORNI ALMANAH“ (roman)\nmoderator: Andrej Nikolaidis \nO autoru\n \nAleksandar Bečanović\, crnogorski pjesnik\, prozaik\, prevodilac\, književni i filmski kritičar\, je rođen u Baru 1971. godine. Radio je kao urednik kulture u crnogorskom nedjeljniku „Monitor“\, sada je u uredništvu časopisa za kulturu „Plima“ i „Ars“. Dobitnik je književne nagrade „Risto Ratković“ za najbolju knjigu poezije u Crnoj Gori 2002\, za knjigu „Mjesta u pismu“. Prevodi s engleskog\, većinom filmsku teoriju. Filmski je kritičar „Vijesti“. Objavio je: „Ulisova daljina“ – poezija (1994)\, „Jeste“ – poezija (1996)\, „Ostava“ – poezija (1998)\, „Mjesta u pismu“ – poezija (2001)\, „Očekujem što će iz svega proizaći“ – zbirka priča (2005)\, „Žanr u savremenom filmu“ – filmska kritika (2005)\, „Preludiji i fuge“ – poezija (2007)\, „Opsjednutost“ – zbirka priča (2009)\, „Arcueil“ – roman (2015) i „Leksikon filmskih režisera“ – enciklopedijski poduhvat na više od devet stotina strana (2015). Dobitnik je EU nagrade za književnost za 2017. \nO djelu \nRoman „Arcueil – iluzorni almanah“ Aleksandra Bečanovića objavljen je u izdanju beogradske izdavačke kuće „Levo krilo“\, u ediciji „Podzemna struja“. Bečanovićev roman je priča o „božanskom markizu“\, francuskom misliocu\, piscu i amblematičnom otpadniku\, Markizu de Sadu. Riječ je o prvom romanu poznatog crnogorskog pjesnika\, proznog pisca i filmskog kritičara i teoretičara.
URL:https://www.barskiljetopis.me/event/promocija-romana-arcueil-iluzorni-almanah-aleksandar-becanovic/
LOCATION:Plato Knjaževe bašte
CATEGORIES:Književni program
ATTACH;FMTTYPE=image/jpeg:https://www.barskiljetopis.me/wp-content/uploads/2018/06/aleksandar-becanovic.jpg
ORGANIZER;CN="JP Kulturni centar Bar":MAILTO:pr@barskiljetopis.me
END:VEVENT
BEGIN:VEVENT
DTSTART;TZID=UTC:20180715T210000
DTEND;TZID=UTC:20180715T210000
DTSTAMP:20260622T221101
CREATED:20180603T120033Z
LAST-MODIFIED:20180609T125904Z
UID:5483-1531688400-1531688400@www.barskiljetopis.me
SUMMARY:Jovica Aćin: promocija romana „Srodnici“
DESCRIPTION:Jovica Aćin\n„SRODNICI“ (roman)\nmoderator: Nikoleta Dabanović \nO autoru  \nJovica Aćin je rođen 1946. godine u Zrenjaninu\, gdje je završio osnovno i srednje obrazovanje. Dolaskom u Beograd na studije\, započinje njegova i urednička karijera\, od biltena Tehnološkog fakulteta\, preko lista beogradskih studenata „Student“\, kasnije do časopisa („Delo“\, „Književna reč“\, „Gradac“…) i izdavačkih kuća (Rad\, Službeni glasnik…). Uprkos političkim prijetnjama i zabranama\, uz ostalo\, priredio je u Srednjoj i Istočnoj Evropi prvo izdanje važnog djela o logorskom sistemu\, Solženjicinov „Arhipelag Gulag“\, i to srpsko izdanje je u španskim novinama proglašeno jednim od deset najvažnijih događaja te godine u svijetu. O njegovom književnom djelu priređeni su\, između ostalog\, temati u časopisima „Reč“ (Beograd)\, „Polјa“ (Novi Sad)\, „Ulaznica“ (Zrenjanin) i „Braničevo“ (Požarevac). Monografsku studiju o njegovom esejističkom djelu napisao je dr Svetislav Jovanov\, „Jeretik u oltaru“\, Vršac\, 1994. Ogledi i kritičko-interpretativni tekstovi o Aćinu nalaze se u autorskim knjigama Vladimira Bitija (Zagreb)\, Branka Popovića\, Marka Nedića\, Mihajla Pantića\, Radomana Kordića\, Saše Hadži Tančića\, Tanje Kragujević\, Ivane Milivojević\, Zorana Slavića\, Dragana Velikića\, Slađane Ilić\, Save Damjanova\, Bogića Rakočevića\, Aleksandre Mančić i drugih. O njegovim radovima objavlјeno je i stotinak studija\, osvrta i prikaza u književnim časopisima\, listovima\, dnevnoj i nedjelјnoj štampi\, na radiju i televiziji. Kao osobeni izraz književnog povjerenja\, otvorena pisma u časopisima\, a svako je svojevrsni esej za sebe\, napisali su mu profesor Sreten Marić\, Ivan Lovrenović (Sarajevo)\, Ljubomir Simović i Jovan Hristić. Preveo je na srpski više od četrdeset klasičnih i novijih književnih i filozofskih djela sa nemačkog\, francuskog i engleskog jezika. Živi i radi u Beogradu. Član je Srpskog književnog društva. „Srodnici“ su njegov prvi roman.
URL:https://www.barskiljetopis.me/event/promocija-romana-srodnici-jovica-acin/
LOCATION:Plato Knjaževe bašte
CATEGORIES:Književni program
ATTACH;FMTTYPE=image/jpeg:https://www.barskiljetopis.me/wp-content/uploads/2018/06/jovica-acin-1.jpg
ORGANIZER;CN="JP Kulturni centar Bar":MAILTO:pr@barskiljetopis.me
END:VEVENT
BEGIN:VEVENT
DTSTART;TZID=UTC:20180722T210000
DTEND;TZID=UTC:20180722T210000
DTSTAMP:20260622T221101
CREATED:20180603T121134Z
LAST-MODIFIED:20180623T205427Z
UID:5490-1532293200-1532293200@www.barskiljetopis.me
SUMMARY:Dino Mustafić i Stela Mišković: "O miševima i ljudima" Džona Stajnbeka
DESCRIPTION:Džon Stajnbek\n“O MIŠEVIMA I LJUDIMA” \nO djelu govore: Dino Mustafić (reditelj) i Stela Mišković (dramski pisac) \nModerator: Maja Simović \n  \n\nPozorišni program Barskog ljetopisa 2018. i ove godine uključuje veliku produkciju inspirisanu klasičnim djelom svjetske književnosti. Ovoga ljeta biće to predstava „O miševima i ljudima“\, po motivima istoimenog romana Džona Stajnbeka. Predstavu koju Barski ljetopis postavlja u koprodukciji sa Gradskim pozorištem iz Podgorice\, režiraće jedan od najuspješnijih reditelja u regionu\, Dino Mustafić. Premijera je zakazana za 23. jul\, u Baru\, u okviru 31. \n„O miševima i ljudima“\, jedna od najkontroverznijih knjiga XX vijeka\, od  govori o posljedicama ekonomske krize u Americi tridesetih godina prošlog vijeka i u tom smislu odlično korespondira sa današnjim vremenom. Naše čitanje stavlja fokus na nit koju je i sam Stajnbek suptilno provukao kroz novelu: progovorićemo o snovima\, iluzijama kao neophodnosti opstanka u surovom okruženju koje marginalizuje drukčije\, stare\, bolesne i osobe sa smetnjama u razvoju; o bijegu u utopiju kao jedinom mjestu na kojem možemo biti srećni dok nas ne ugrizu oštri zubi stvarnosti – dok se ne suočimo sa činjenicom da se ovdje i sada prijateljstvo\, humanost i sloboda povlače pred strahom\, interesom i taštinom. \nO djelu \nOni su neobičan par: Džordž je mali\, vispren i tamnoput; Leni\, krupan čovek koji poseduje um malog deteta. Ipak\, oni čine „porodicu“\, držeći se jedan drugog kako bi pobedili usamljenost i otuđenost.\nKao radnici u kalifornijskim prašnjavim poljima koji jedva sastavljaju kraj sa krajem\, oni grabe svaki posao koji stignu. Jer Džordž i Leni imaju plan: da postanu vlanici komada zemlje i barake koju mogu nazvati svojom. Kad pronađu posao na ranču u dolini Salinas\, ostvarenje njihovih snova čini se da je nadohvat ruke. Ali čak ni Džordž ne može sačuvati Lenija od provokacija koketne žene niti predvideti kobne posledice Lenijevog nepokolebljivog pokoravanja stvarima kojima ga je Džordž učio. \n„Stajnbekov kratki roman uzdiže živote siromašnih i obespravljenih na jedan viši\, simboličan nivo.“ Džems Topam
URL:https://www.barskiljetopis.me/event/o-misevima-i-ljudima-dzona-stajnbeka-uoci-premijere/
LOCATION:Plato Knjaževe bašte
CATEGORIES:Književni program
ATTACH;FMTTYPE=image/jpeg:https://www.barskiljetopis.me/wp-content/uploads/2018/06/o-misevima-i-ljudima.jpg
ORGANIZER;CN="JP Kulturni centar Bar":MAILTO:pr@barskiljetopis.me
END:VEVENT
BEGIN:VEVENT
DTSTART;TZID=UTC:20180724T210000
DTEND;TZID=UTC:20180724T210000
DTSTAMP:20260622T221101
CREATED:20180603T122139Z
LAST-MODIFIED:20180603T223140Z
UID:5495-1532466000-1532466000@www.barskiljetopis.me
SUMMARY:Jicak Bar Josef: promocija romana „Sećanje na ljubav“
DESCRIPTION:Jicak Bar Josef\n„SEĆANJE NA LJUBAV“ (roman)\nU programu učestvuje i Zoran Hamović\, direktor i glavni urednik IK „Clio“ \nO autoru  \nJicak Bar Josef rođen je u Tel Avivu 1949. godine. Diplomirao je nacionalnu istoriju na univerzitetu u Jerusalimu\, a magistrirao komparativnu književnost. Dugo je radio kao novinar u dnevnom listu „Jediot Ahronot“\, a trenutno radi u institutu „Gnazim“ u Tel Avivu. Dobitnik je Kugelove (1995) i Premijerove (2002) nagrade za književnost. \nO djelu \nAutor pripovijeda o svom preminulom ocu\, čuvenom izraelskom književniku Jošui Bar Josefu. Radnja romana počinje očevom smrću i isprepletana je sjećanjima na piščevo djetinjstvo i mladost. Očev život je zadivljujuć. Rođen je u pravovjernoj porodici u naselju Mea Šearim u Jerusalimu. Pošto se razočarao u religiju\, napušta ženu i dvoje male dece i seli se u Tel Aviv. Iako je u zagrljaju druge\, Jošua redovno posjećuje bivšu ženu i djecu i tokom jedne od tih posjeta začinje se i njihov sin Jicak. Ostavljena žena odgaja novorođenče i dvoje starije dece u siromaštvu. Kad oboli od raka\, Jošua joj se vraća i oni žive zajedno u Haifi sve do njene smrti. \nJicak Bar Josef pun je saosjećanja prema majci i ogorčen je na oca\, ali ga ipak voli. Opisuje ga kao zadivljujuću ličnost\, koje se istovremeno i plaši i divi joj se. U ovoj knjizi Jošua je pun žudnje za životom\, ženskaroš i sebičnjak. Priču o vrtlogu osjećanja\, razapet između oca i majke\, Jicak Bar Josef pripovijeda bez zadrške i iskreno. Radnja knjige se premješta iz Jerusalima u Tel Aviv\, zatim Haifu i Safed\, gdje Jošua i umire. \nPrevod sa hebrejskog: Dušica Stojanović Čvorić
URL:https://www.barskiljetopis.me/event/promocija-roman-secanje-na-ljubav-jicak-bar-josef/
LOCATION:Plato Knjaževe bašte
CATEGORIES:Književni program
ATTACH;FMTTYPE=image/jpeg:https://www.barskiljetopis.me/wp-content/uploads/2018/06/SECANJE-NA-LJUBAV-1.jpg
ORGANIZER;CN="JP Kulturni centar Bar":MAILTO:pr@barskiljetopis.me
END:VEVENT
BEGIN:VEVENT
DTSTART;TZID=UTC:20180729T210000
DTEND;TZID=UTC:20180729T210000
DTSTAMP:20260622T221101
CREATED:20180603T114631Z
LAST-MODIFIED:20180729T083101Z
UID:5472-1532898000-1532898000@www.barskiljetopis.me
SUMMARY:Balša Brković: promocija zbirke poezije "Crno igralište"
DESCRIPTION:Balša Brković\n“CRNO IGRLIŠTE” (poezija)\nmoderator: Aleksandar Bečanović \nO autoru  \nBalša Brković\, crnogorski pisac\, književni i pozorišni kritičar\, rođen je u Titogradu\, 1966. godine. Završio je Filološki fakultet u Beogradu\, grupa za opštu književnost i teoriju književnosti. Prvu zbirku poezije\, „Konji jedu breskve“\, objavio je u Beogradu 1985. godine. Početkom devedesetih godina je\, slijedeći oca\, Jevrema Brkovića\, pripadao grupi crnogorskih intelektualaca koji su se usprotivili ratu\, kao i politici crnogorskih vlasti. Bio je urednik za kulturu „Liberala“\, zvaničnog glasila Liberalnog saveza Crne Gore\, a urednik je i kolumnista dnevnika „Vijesti“\, od njegovog osnivanja\, 1997. godine. Dobio je državnu nagradu „Miroslavlјevo jevanđelјe“ za roman „Privatna galerija“\, 2003. godine. Član je Crnogorskog PEN centra i Crnogorskog društva nezavisnih književnika. Napisao je knjige poezije: „Konji jedu breskve“ (Beograd 1985)\, „Filip boje srebra“ (Podgorica 1991)\, „Rt Svete Marije“ (Zagreb 1993)\, „Contrapposto“ (Cetinje 1998)\, „Dvojenje“ (Podgorica 2001)\, „Crno igralište“ (Podgorica 2017); zatim romane: „Privatna galerija“ (Zagreb 2002)\, „Paranoja u Podgorici“ (Podgorica 2010)\, „Plaža Imelde Markos“ (Podgorica 2013)\, i knjigu pripovijedaka „Berlinski krug“ (Beograd 2008). \nO djelu  \n„…Kod Brkovića je fascinantno što otvorenost njegove poezije\, njena  komunikativnost\, ne samo da ne sprečava nego pojačava semantičke dubine. To je velika stvar – da znate da izbalansirate emocionalni sloj i konotativni sloj teksta. Njegova komunikativnost je vrlo poetički utemeljena. Pjesme su pisane u kavafijevskom ritmu (Kavafi je pisao po dvije-tri pjesme godišnje). I kada pogledate te datume vidjećete da je pjesnički Balša Brković ostao u tom svom privilegovanom području\, da je zanatski trening ostao na snazi i ono što je ekstremno važno je da je ova zbirka duboko konceptualna\, a to nije mali podvig kada znate u kolikom je vremenskom rasponu nastajala. Ova je knjiga jedna vrsta Balšinog danteovskog istraživanja sebe\, svoje poeezije\, i svijeta oko sebe“ \nAleksandar Bečanović
URL:https://www.barskiljetopis.me/event/balsa-brkovic-crno-igraliste/
LOCATION:Plato Knjaževe bašte
CATEGORIES:Književni program
ATTACH;FMTTYPE=image/jpeg:https://www.barskiljetopis.me/wp-content/uploads/2018/06/balsa-brkovic.jpg
ORGANIZER;CN="JP Kulturni centar Bar":MAILTO:pr@barskiljetopis.me
END:VEVENT
END:VCALENDAR