BEGIN:VCALENDAR
VERSION:2.0
PRODID:-//Barski ljetopis - ECPv6.5.1.6//NONSGML v1.0//EN
CALSCALE:GREGORIAN
METHOD:PUBLISH
X-ORIGINAL-URL:https://www.barskiljetopis.me
X-WR-CALDESC:Events for Barski ljetopis
REFRESH-INTERVAL;VALUE=DURATION:PT1H
X-Robots-Tag:noindex
X-PUBLISHED-TTL:PT1H
BEGIN:VTIMEZONE
TZID:UTC
BEGIN:STANDARD
TZOFFSETFROM:+0000
TZOFFSETTO:+0000
TZNAME:UTC
DTSTART:20190101T000000
END:STANDARD
END:VTIMEZONE
BEGIN:VEVENT
DTSTART;TZID=UTC:20190722T090000
DTEND;TZID=UTC:20190722T090000
DTSTAMP:20260610T143421
CREATED:20190614T213238Z
LAST-MODIFIED:20190618T060130Z
UID:9804-1563786000-1563786000@www.barskiljetopis.me
SUMMARY:Početak škole mozaika Petra Vujoševića
DESCRIPTION:O školi i autoru:  \nLjetnja škola mozaika održava se već šest godina za redom i uvijek okupi veliki broj polaznika\, kako djece\, tako i odraslih. Tokom ovogodišnjeg izdanja Festivala trajaće od 22. jula do 5. avgusta kada će biti organizovana završna izložba radova.  \nAutor i osnivač Ljetnje škole mozaika je Petar Vujošević\, magistar slikarstva. Za njenu organizaciju i rad\, 2015. godine je dobio Nagradu ulupuds-a za najuspješnijeg likovnog pedagoga  na 50. Dečjem oktobarskom salonu\, održanom u Muzeju primenjenih umetnosti u Beogradu. Takođe\, autor je i više projekata koji su realizovani u Baru u sklopu Barskog ljetopisa: Kamen je znamen (2000)\, Legenda o gvožđu (2001)\, Da\, voda(2002.)  i Jedan drugi svijet  (2004). Osnivač je i autor Beogradskog festivala mozaika (2016) kao i Festivala umjetnosti Virski (Bar -Virpazar\, 2015. i 2016). Održao je brojna predavanja  i vodio veliki broj radionica mozaika: Ljetnja škola mozaika (Stari grad\, Bar\, 2015/2014/2013)\, Ljetnja škola mozaika (Arheološki muzej – Muzeji i galerije Budva\, 2015)\, Kurs mozaika (Galerija V. A. Leković\, Bar\, 2013)\, Radionica mozaika za decu (Muzej primenjenih umetnosti\, Beograd\, 2013)\, XI Međunarodni umetnički kamp\, radionica mozaika sa grupom Ametist (Trstenik\, 2011)\, Letnja radionica mozaika za djecu (Kalemegdanska tvrđava\, Beograd\, 2009)\, Radionica mozaika u okviru manifestacije Noć muzeja\, (Kalemegdanska tvrđava\, 2009)\, Ljetnja škola keramike (Stari grad Bar\, 2006)\, Radionica mozaičkih tehnika\, grupa Ametist  (galerija Stara kapetanija\, Zemun\, 2004)\, Tribina Savremeni materijali u livenju mozaičkih kompozicija (galerija SULUJ\, Beograd\,  2004)\, Tribina Mozaik nekad i sad (galerija V. A. Leković\, Bar\, 2002).
URL:https://www.barskiljetopis.me/event/skola-mozaika-petra-vujosevica/
LOCATION:Stari Bar – amfiteatar
CATEGORIES:bARS program
ATTACH;FMTTYPE=image/jpeg:https://www.barskiljetopis.me/wp-content/uploads/2019/06/skola-mozaika.jpg
ORGANIZER;CN="JP Kulturni centar Bar":MAILTO:pr@barskiljetopis.me
END:VEVENT
BEGIN:VEVENT
DTSTART;TZID=UTC:20190722T213000
DTEND;TZID=UTC:20190722T213000
DTSTAMP:20260610T143421
CREATED:20190614T212841Z
LAST-MODIFIED:20190717T170159Z
UID:9792-1563831000-1563831000@www.barskiljetopis.me
SUMMARY:„Barski ljetopis“ i Gradsko pozorište Podgorica: „DON KIHOT“\, režija: Andraš Urban
DESCRIPTION:„Barski ljetopis“ i Gradsko pozorište Podgorica \nMigel de Servantes \n„DON KIHOT“ \nRežija: Andraš Urban \nTekst: Vedrana Božinović \nMuzika: Irena Popović Dragović \nScenorafija: Smiljka Šeparović Radonjić \nKostimografija: Lina Leković \nIgraju: Branka Femić Šćekić\, Kristina Obradović\, Branka Stanić\, Jelena Simić\, Sanja Popović\, Vanja Jovićević  i Anđelija Rondović. \n  \nRiječ reditelja: \nNeću da radim folirantsku predstavu. Da. Radim samo jednu. Ovu. Kao da je poslednja. Svaka je donkihotovsko ludilo. Borba na život i smrt. Pa svojevrsno ludilo. Nemoćni smo pred zlom. Kompromisni smo. Palićemo i knjige. A na početku smo samo hteli miran život. U biti. Borba za ideale postane samo budalaština iz mladosti. Krizis adolescensis. Svi nas ubeđuju da su to samo vetrenjače… da je pozorište samo ono sto oni razumeju\, samo ono sto oni umeju da rade. Sedam žena. Sedam glumica koje biju svoju bitku malo duže od sat vremena. Izgaraju na sceni. I 7 mikrofona. Opet. Da. Znači da vama ipak samo ostaje da se udobno namestite na vašim stolicama\, i prepustite se predstavi. \nAndraš Urban \nRiječ autorke teksta: \nDon Kihot je klasika. \nOvo je rečenica koja će na ovaj ili onaj način nekoliko puta biti izgovorena u predstavi. I to jeste tako. „Najprevođenije djelo nakon Biblije“\, roman koji se proglašava začetnikom savremenog romana\, lik koji je postao simbolom\, arhetipom\, vjerovatno najpoznatiji lutajući vitez svih vremena – samo je početak onoga što se kao teret svali na svakoga ko krene u dramsku borbu sa Don Kihotom. Servantes je veliki pisac i „Don Kihot“ je\, nesumnjivo\, veliko djelo\, ali čvrsto vjerujem u to da posao pozorišta nije da nam velika djela lijepo pročita sa scene. Pozorište je umjetnost za sebe. Nikako samo ilustracija književnosti\, ma kako ona genijalna bila. Zato ova predstava nije namijenjena srednjoškolcima koji se teško probijaju kroz školsku lektiru. Nije\, u slučaju da žele da im se prepriča fabula. I svakako jeste i njima\, ali i svima onima koji žele da se zajedno sa nama zapitaju – šta znači potraga za idealima danas. U kakvom društvu živimo\, kakvom težimo i da li je idealno društvo\, čak i ako ga dosegnemo\, zaista po našim mjerilima. Nas\, Balkanaca\, koji cijene činjenicu da ne mora sve uvijek po zakonu\, nego postoji i nešto što je stvar dogovora. \nPa makar se to ticalo i zakona koje smo sami donijeli. \nServantes piše roman koji je zabavna i duhovita pustolovina. Ali je i kritika književnosti\, pozorišta\, drame (Servantes je bio dramaturg i dramski pisac)\, religije\, čak i odnosa prema ženama… Iako se opšte znanje o Don Kihotu zaustavlja na vjetrenjačama\, u romanu se jasno progovara o idealu države\, društva\, ljubavi i umjetnosti. Time smo se bavili. \nNaši lutajući vitezovi su viteškinje. Rogobatan termin. Ali gender ispravan\, te potpuno u skladu sa Zakonom o ravnopravnosti spolova u Crnoj Gori koji diskriminacijom smatra\, da parafraziram\, čak i jezičku upotrebu muškog roda kao generički neutralnog kada se govori o različitim rodovima. No\, zakoni su jedno. A praksa je\, rekoh\, gotovo uvijek\, nešto sasvim drugo. \nOvo nije priča o ženama. Ovo je priča o društvu. Jer su i žene i muškarci plod društvenih zakonitosti i posljedica odnosa koji se njeguju kao tradicija\, očuvanje reda ili\, što je možda i najvažnije – obraza. Ovo nije samo ženska priča\, ali jeste priča koju pričaju žene. Iz svoje vizure. One progovaraju o svojim\, tim strašnim i nerazumnim\, „ženskim pravima“. A samo onaj koji ne sluša ili neće da sluša neće shvatiti kako su to uvijek i samo prava svakog čovjeka. \nAko više iko ima snage i volje da se za prava bori. Jer\, „ovo je loše vrijeme za lutajuće vitezove“. \nJuriš na vjetrenjače. \nVedrana Božinović \n  \nO reditelju: \nAndraš Urban je rođen 1970. u Senti. Sa sedamnaest godina\, formira samostalnu pozorišnu i književnu radionicu\, u kojoj radi kao autor\, reditelj i glumac. Nakon izvjesnog vremena\, formira pozorišnu trupu „Aiowa“\, koja je teatar tretira kao specifičnu\, ali ipak sveumjetničku ideološku akciju. Na novosadskoj Akademiji umjetnosti\, studira filmsku i pozorišnu režiju. Istovremeno je kao reditelj angažovan u subotičkom Narodnom pozorištu. Sredinom devedesetih\, napušta studije\, rad u pozorištu i godinama živi povučeno. Režiju diplomira 2000. godine\, u klasi prof. Vlatka Gilića i Bora Draškovića\, i nastavlja intenzivan rad u pozorištu. Uz podršku segedinskog MASZK­a\, i vlastitog ansambla stvara i „nezavisne“ pozorišne predstave. Od 2005. godine direktor je Mađarskog gradskog pozorišta „Deže Kostolanji“ u Subotici. Osnivač je internacionalnog pozorišnog festivala „Desiré Central Station“. Radi u Novom Sadu i Subotici\, vodi umjetničke radionice u Rumuniji\, odlazi na studijsko putovanje u Japan. Režirao je predstave u Nišu\, Novom Sadu\, Beogradu\, Segedinu\, Bitolju\, Ljubljani\, Berlinu\, Klužu\, Varni. Ukupno\, četrdesetak profesionalnih režija. Pozorište percipira kao na prosvijetljeni prostor\, ponekad provokativne akcije\, gdje se misli\, govori i organizuje specifičan vid umjetničke stvarnosti. Predstava je za njega komunikacija\, i druga stvarnost\, koja postoji za sebe\, ali nastaje u odnosu izvođača\, izvođene stvarnosti i gledaoca. Režiju ostvaruje preko interaktivne komunikacije s glumcem. Nosilac je odlikovanja\, nagrada „Jasai Mari“ (Najprestižnija nagrada za pozorišnu umjetnost Republike Mađarske)\, nagrada „Joakim Vujić“\, „Pro urbe“ grada Subotice\, „Pro urbe“ grada Senta\, za Paralelnu umjetnost (Mediawave). Njegove režije i predstave su nagrađivane na festivalima: „Profesionalna pozorišta Vojvodine“\, „Sterija“\, „Infant“\, „Joakimfest“\, „Tvrđava fest“\, „Teatarfest“\, „Festival alternativnih pozorišta Republike Mađarske“\, „Festival mađarskih pozorišta“\, „MOT“.
URL:https://www.barskiljetopis.me/event/barski-ljetopis-i-gradsko-pozoriste-podgorica-don-kihot-rezija-andras-urban/
LOCATION:Ljetnja pozornica Doma kulture
CATEGORIES:Pozorišni program
ORGANIZER;CN="JP Kulturni centar Bar":MAILTO:pr@barskiljetopis.me
END:VEVENT
BEGIN:VEVENT
DTSTART;TZID=UTC:20190722T213000
DTEND;TZID=UTC:20190722T213000
DTSTAMP:20260610T143421
CREATED:20190614T212946Z
LAST-MODIFIED:20190614T212946Z
UID:9668-1563831000-1563831000@www.barskiljetopis.me
SUMMARY:Katarina Sarić: „SVEJADNO MI JE I OSTALE DIJAGNOZE SOCIJALE“
DESCRIPTION:Katarina Sarić: „SVEJADNO MI JE I OSTALE DIJAGNOZE SOCIJALE“\, zbirka poezije \nModerator: Marija Krivokapić \nO autorki: \nKatarina Sarić rođena 1976. godine\, crnogorska je pjesnikinja srednje generacije. Na Filozofskom fakultetu u Nikšiću\, diplomirala je najprije maternji jezik i južnoslovenske književnosti a potom i filozofiju. U Podgorici\, na Fakultetu političkih nauka\, magistrirala je socijalnu politiku i socijalni rad. \nDo sada je objavila tri romana: „S one strane svjetlosti“\, „Nađa uspori\, zgazićeš pticu“\, koji je ujedno i drugoplasirani na konkursu atinske izdavačke kuće „Monoceros books“ za balkansko područje\, 2014. godine\, i „Amputirani“\, kao i roman-putopis pod nazivom „Moja Indija\, OM journay“. Pored ovoga\, objavila je i filozofsko-fragmentarnu trilogiju „Caligat in Sole“\, zbirku priča pod nazivom „Akutna ženska sedmica“ te zbirke poezije „G-đice Teatralne“ i „SvejAdno mi je i ostale dijagnoze socijale“. \nSarić piše socijalno angažovanu poeziju\, prozu i esejistiku namijenjenu za izvođačke performanse. Do sada je nastupala je na mnogim regionalnim festivalima od „Trga pjesnika“\, „Grad – Teatra“\, „Barskog ljetopisa“ do Sarajevske zime „Buka i bijes“\, „Festivala Gornji-grad“ Zagreb\, „Orfej na Dunavu“ Domus „Viminacijum“ itd. \nTekstovi su joj zastupljeni na svim važnijim portalima u regionu kao što su Buka\, Lupiga\, Strane\, Hiperboreja – kulturna čitanka\, Prometej\, Abeceda nezavisne kulture\, kao i u brojnim časopisima\, zbornicima i antologijama poput „Književnost i jezik“\, „Minervinim tragom“ – antologija crnogorskog ženskog proznog stvaralaštva\, „Personalni karusel – šizofrena zbirka“\, „Europski glasnik“\, „Riječ“ Brčko\, „Akt“ Valjevo\, „Književne vertikale“\, „Avangrad“\, „Anima-art“\, „Libartes“\, „Kult“\, „Krik“\, „Bundolo“\, „Balkan poetry today“\, „Kvaka“\, „Ars“\, „Branuvanja“ Struga itd. U prevodu na engleski jezik\, poezija joj je objavljivana na platformama Vox poetika\, Versifi community\, međunarodnoj antologiji novih glasova „East meet West Anthology“ editor Sunita Paul India\, 2018. „Epoque press“\, Brighton i Cheltenham UK u seriji „Ezine Edition“ 2018. „United P. C. publisher“ Great Britain\, Amazon i Waterstones\, iste godine. \nIzbor iz političko-erotske poezije objavljuje u specijalnoj izdavačkoj kući za avangardna i ekscentrična djela svjetskih umjetnika „Black Scat Books“ u Kaliforniji. Izborom iz socijalne poezije uvrštena je u ediciju „Artifact Nouveau“ 2019. kao materijal za čitanje na seminarima i kursevima Delta Koledža\, okrug San Joaquin\, Kalifornija. \n  \nO djelu: \nKnjiga Katarine Sarić \,\,SvejAdno mi je i ostale dijagnoze socijale“  društveno je angažovana poezija\, prevashodno narativna\, s dramskim elementima\, namijenjena za performanse i scenu prije nego li tradicionalno čitanje. \nRiječ kritike:  \n\,\,U radu Katarine Sarić prepoznaju se četiri konteksta u kojim se pozicionira savremena crnogorska žena: kontekst amputiranosti\, kontekst modernosti\, kontekst doma i kontekst autorstva. Ovi konteksti značajno su magnetizovani figurom muškarca\, oca\, brata\, sina\, vođe\, preostalom iz tradicionalne patrijarhalne kulture\, no neprilagođenom kako post-komunističkom haosu vrijednosti\, tako ni savremenoj globalnoj situaciji koja neprestano podriva ustanovljena značenja…“ \n                          dr Marija Krivokapić
URL:https://www.barskiljetopis.me/event/katarina-saric-svejadno-mi-je-i-ostale-dijagnoze-socijale/
LOCATION:Dvorac kralja Nikole
CATEGORIES:Književni program
ATTACH;FMTTYPE=image/jpeg:https://www.barskiljetopis.me/wp-content/uploads/2019/06/katarina-sarić-cover.jpg
ORGANIZER;CN="JP Kulturni centar Bar":MAILTO:pr@barskiljetopis.me
END:VEVENT
END:VCALENDAR