BEGIN:VCALENDAR
VERSION:2.0
PRODID:-//Barski ljetopis - ECPv6.5.1.6//NONSGML v1.0//EN
CALSCALE:GREGORIAN
METHOD:PUBLISH
X-ORIGINAL-URL:https://www.barskiljetopis.me
X-WR-CALDESC:Events for Barski ljetopis
REFRESH-INTERVAL;VALUE=DURATION:PT1H
X-Robots-Tag:noindex
X-PUBLISHED-TTL:PT1H
BEGIN:VTIMEZONE
TZID:UTC
BEGIN:STANDARD
TZOFFSETFROM:+0000
TZOFFSETTO:+0000
TZNAME:UTC
DTSTART:20190101T000000
END:STANDARD
END:VTIMEZONE
BEGIN:VEVENT
DTSTART;TZID=UTC:20190721T213000
DTEND;TZID=UTC:20190721T213000
DTSTAMP:20260610T143552
CREATED:20190614T213300Z
LAST-MODIFIED:20190717T170004Z
UID:9790-1563744600-1563744600@www.barskiljetopis.me
SUMMARY:„Barski ljetopis“ i Gradsko pozorište Podgorica: „DON KIHOT“\, režija: Andraš Urban
DESCRIPTION:„Barski ljetopis“ i Gradsko pozorište Podgorica \nMigel de Servantes \n„DON KIHOT“ \nRežija: Andraš Urban \nTekst: Vedrana Božinović \nMuzika: Irena Popović Dragović \nScenorafija: Smiljka Šeparović Radonjić \nKostimografija: Lina Leković \nIgraju: Branka Femić Šćekić\, Kristina Obradović\, Branka Stanić\, Jelena Simić\, Sanja Popović\, Vanja Jovićević  i Anđelija Rondović. \n  \nRiječ reditelja: \nNeću da radim folirantsku predstavu. Da. Radim samo jednu. Ovu. Kao da je poslednja. Svaka je donkihotovsko ludilo. Borba na život i smrt. Pa svojevrsno ludilo. Nemoćni smo pred zlom. Kompromisni smo. Palićemo i knjige. A na početku smo samo hteli miran život. U biti. Borba za ideale postane samo budalaština iz mladosti. Krizis adolescensis. Svi nas ubeđuju da su to samo vetrenjače… da je pozorište samo ono sto oni razumeju\, samo ono sto oni umeju da rade. Sedam žena. Sedam glumica koje biju svoju bitku malo duže od sat vremena. Izgaraju na sceni. I 7 mikrofona. Opet. Da. Znači da vama ipak samo ostaje da se udobno namestite na vašim stolicama\, i prepustite se predstavi. \nAndraš Urban \nRiječ autorke teksta: \nDon Kihot je klasika. \nOvo je rečenica koja će na ovaj ili onaj način nekoliko puta biti izgovorena u predstavi. I to jeste tako. „Najprevođenije djelo nakon Biblije“\, roman koji se proglašava začetnikom savremenog romana\, lik koji je postao simbolom\, arhetipom\, vjerovatno najpoznatiji lutajući vitez svih vremena – samo je početak onoga što se kao teret svali na svakoga ko krene u dramsku borbu sa Don Kihotom. Servantes je veliki pisac i „Don Kihot“ je\, nesumnjivo\, veliko djelo\, ali čvrsto vjerujem u to da posao pozorišta nije da nam velika djela lijepo pročita sa scene. Pozorište je umjetnost za sebe. Nikako samo ilustracija književnosti\, ma kako ona genijalna bila. Zato ova predstava nije namijenjena srednjoškolcima koji se teško probijaju kroz školsku lektiru. Nije\, u slučaju da žele da im se prepriča fabula. I svakako jeste i njima\, ali i svima onima koji žele da se zajedno sa nama zapitaju – šta znači potraga za idealima danas. U kakvom društvu živimo\, kakvom težimo i da li je idealno društvo\, čak i ako ga dosegnemo\, zaista po našim mjerilima. Nas\, Balkanaca\, koji cijene činjenicu da ne mora sve uvijek po zakonu\, nego postoji i nešto što je stvar dogovora. \nPa makar se to ticalo i zakona koje smo sami donijeli. \nServantes piše roman koji je zabavna i duhovita pustolovina. Ali je i kritika književnosti\, pozorišta\, drame (Servantes je bio dramaturg i dramski pisac)\, religije\, čak i odnosa prema ženama… Iako se opšte znanje o Don Kihotu zaustavlja na vjetrenjačama\, u romanu se jasno progovara o idealu države\, društva\, ljubavi i umjetnosti. Time smo se bavili. \nNaši lutajući vitezovi su viteškinje. Rogobatan termin. Ali gender ispravan\, te potpuno u skladu sa Zakonom o ravnopravnosti spolova u Crnoj Gori koji diskriminacijom smatra\, da parafraziram\, čak i jezičku upotrebu muškog roda kao generički neutralnog kada se govori o različitim rodovima. No\, zakoni su jedno. A praksa je\, rekoh\, gotovo uvijek\, nešto sasvim drugo. \nOvo nije priča o ženama. Ovo je priča o društvu. Jer su i žene i muškarci plod društvenih zakonitosti i posljedica odnosa koji se njeguju kao tradicija\, očuvanje reda ili\, što je možda i najvažnije – obraza. Ovo nije samo ženska priča\, ali jeste priča koju pričaju žene. Iz svoje vizure. One progovaraju o svojim\, tim strašnim i nerazumnim\, „ženskim pravima“. A samo onaj koji ne sluša ili neće da sluša neće shvatiti kako su to uvijek i samo prava svakog čovjeka. \nAko više iko ima snage i volje da se za prava bori. Jer\, „ovo je loše vrijeme za lutajuće vitezove“. \nJuriš na vjetrenjače. \nVedrana Božinović \n  \nO reditelju: \nAndraš Urban je rođen 1970. u Senti. Sa sedamnaest godina\, formira samostalnu pozorišnu i književnu radionicu\, u kojoj radi kao autor\, reditelj i glumac. Nakon izvjesnog vremena\, formira pozorišnu trupu „Aiowa“\, koja je teatar tretira kao specifičnu\, ali ipak sveumjetničku ideološku akciju. Na novosadskoj Akademiji umjetnosti\, studira filmsku i pozorišnu režiju. Istovremeno je kao reditelj angažovan u subotičkom Narodnom pozorištu. Sredinom devedesetih\, napušta studije\, rad u pozorištu i godinama živi povučeno. Režiju diplomira 2000. godine\, u klasi prof. Vlatka Gilića i Bora Draškovića\, i nastavlja intenzivan rad u pozorištu. Uz podršku segedinskog MASZK­a\, i vlastitog ansambla stvara i „nezavisne“ pozorišne predstave. Od 2005. godine direktor je Mađarskog gradskog pozorišta „Deže Kostolanji“ u Subotici. Osnivač je internacionalnog pozorišnog festivala „Desiré Central Station“. Radi u Novom Sadu i Subotici\, vodi umjetničke radionice u Rumuniji\, odlazi na studijsko putovanje u Japan. Režirao je predstave u Nišu\, Novom Sadu\, Beogradu\, Segedinu\, Bitolju\, Ljubljani\, Berlinu\, Klužu\, Varni. Ukupno\, četrdesetak profesionalnih režija. Pozorište percipira kao na prosvijetljeni prostor\, ponekad provokativne akcije\, gdje se misli\, govori i organizuje specifičan vid umjetničke stvarnosti. Predstava je za njega komunikacija\, i druga stvarnost\, koja postoji za sebe\, ali nastaje u odnosu izvođača\, izvođene stvarnosti i gledaoca. Režiju ostvaruje preko interaktivne komunikacije s glumcem. Nosilac je odlikovanja\, nagrada „Jasai Mari“ (Najprestižnija nagrada za pozorišnu umjetnost Republike Mađarske)\, nagrada „Joakim Vujić“\, „Pro urbe“ grada Subotice\, „Pro urbe“ grada Senta\, za Paralelnu umjetnost (Mediawave). Njegove režije i predstave su nagrađivane na festivalima: „Profesionalna pozorišta Vojvodine“\, „Sterija“\, „Infant“\, „Joakimfest“\, „Tvrđava fest“\, „Teatarfest“\, „Festival alternativnih pozorišta Republike Mađarske“\, „Festival mađarskih pozorišta“\, „MOT“.
URL:https://www.barskiljetopis.me/event/barski-ljetopis-i-gradsko-pozoriste-podgorica-don-kihot-rezija-andras-urban-2/
LOCATION:Ljetnja pozornica Doma kulture
CATEGORIES:Pozorišni program
ORGANIZER;CN="JP Kulturni centar Bar":MAILTO:pr@barskiljetopis.me
END:VEVENT
BEGIN:VEVENT
DTSTART;TZID=UTC:20190721T213000
DTEND;TZID=UTC:20190721T213000
DTSTAMP:20260610T143552
CREATED:20190614T213319Z
LAST-MODIFIED:20190615T111437Z
UID:9719-1563744600-1563744600@www.barskiljetopis.me
SUMMARY:Vesna Pisarović: „THE GREAT YUGOSLAV SINGBOOK"
DESCRIPTION:Projekat „The great Yugoslav singbook” / „Naša velika Pjesmarica“ specifičan je i nadasve originalan osvrt na nasljeđe bivše jugoslovenske zabavne muzike iz razdoblja od pedesetih do sedamdesetih godina. Srceparajuće balade u big-band aranžmanima i laki evrovizijski hitovi\, francuske šansone i italijanski šlageri u prepjevima\, maštovite twist melodije i pastoralne rock scene\, sving plesači i neizbježni južnoamerički ritmovi Mediterana – Vesna Pisarović i njeni muzički partneri sve to podvrgavaju minucioznom postupku dekonstrukcije: ogoljavajući i rastavljajući\, izokrećući i manipulišući\, te ponovo sastavljajući u ekscentričnu muzičku montažu. \nU tom smislu\, umjesto nostalgijske čežnje za starim\, ono što nam još jedan plod Vesninog zaokreta džezu pruža\, zapravo je posebno kreativan odnos prema prošlosti. Njen neobičan glas i muzički izraz nekih od slavnih svjetskih džez imena\, kao što su Zeno de Rossi na bubnjevima\, Romano Todesco na kontrabasu te Giorgio Pacorig na klaviru\, tako aktualizuju kolekciju nemogućih „standarda“ – koji više nisu stvar zabavne muzike – već su osnova i preduslov za džez improvizaciju i eksperimentisanje: za igru između forme i neformalnog\, između melodičnog i disonantnog\, između autentičnog i hibridnog. \nVesna Pisarović (1978) renomirana je hrvatska pjevačica koju do džeza vodi neobičan put uz radikalan zaokret u muzičkom izrazu. Nakon dugogodišnje istaknute karijere u popularnoj muzici u Hrvatskoj i drugim zemljama bivše Jugoslavije\, 2012. godine objavljuje svoj džez prvijenac „With Suspicious Minds“ pri čuvenoj berlinskoj avangardnoj etiketi „Jazzwerkstatt“. Trenutno živi i radi u Berlinu\, sarađujući sa brojnim muzičarima kao što su Greg Cohen\, Tony Buck\, Chris Abrahams\, Chris Dahlgren\, John Betsch\, Gerhard Gschlößl\, Steve Heather\, Clayton Thomas\, Wolfgang Schmidtke\, Martin Sasse te Frederick Köster. \nZeno de Rossi (1970) nezaobilazno je ime mlađe generacije italijanske džez scene\, poznat po saradnji s nizom svjetskih muzičara kao što su Chris Speed\, Dave Douglas\, Cuong Vu\, Mike Patton\, Briggan Krauss\, Anthony Coleman\, Marc Ribot\, Steven Bernstein\, Josh Roseman\, Kurt Rosenwinkel te Jamie Saft. Slovi kao bubnjar nevjerovatnog muzičkog senzibiliteta i lakoće snalaženja u veoma raznolikim muzičkim žanrovima\, od džeza do improvizovane muzike. \nGiorgio Pacorig (1970) etablirano je ime italijanske avangardne džez scene. Kao vrsni pijanista sarađuje s nebrojenim svjetskim muzičarima\, poput Tristana Honsingera\, Gianluigija Trovesija\, Giancarla Schiaffinija\, Antonella Salisa\, Daniele D’Agara\, Massima De Mattija\, Marc Ribota\, Jessice Lurie\, Cuong Vua i mnogih drugih. \nRomano Todesco (1958) italijanski je muzičar\, multiinstrumentalista koji zauzima posebno mjesto na muzičkoj sceni gdje se prepliću žanrovi džez\, klasične i etno muzike\, rock-a ili slobodne improvizacije. Od muzičara s kojim je surađivao treba istaći su imena poput Flavija Boltra\, Lugija Bonafedea\, Brune Cassellija\, Tonyija Scotta\, Cuong Vua\, Stevea Guta\, Tom Kirka i mnogi drugi. Osim samog umijeća sviranja nekoliko instrumenata ono što ga dodatno ističe jeste nevjerovatna lakoća i preciznost prelaska s jednog instrumenta na drugi. Instrumenti na kojima najčešće muzicira su kontrabas i harmonika.
URL:https://www.barskiljetopis.me/event/vesna-pisarovic-the-great-yugoslav-singbook/
LOCATION:Dvorac kralja Nikole
CATEGORIES:Muzički program
ATTACH;FMTTYPE=image/jpeg:https://www.barskiljetopis.me/wp-content/uploads/2019/06/pisarovic-cover.jpg
ORGANIZER;CN="JP Kulturni centar Bar":MAILTO:pr@barskiljetopis.me
END:VEVENT
BEGIN:VEVENT
DTSTART;TZID=UTC:20190721T223000
DTEND;TZID=UTC:20190721T223000
DTSTAMP:20260610T143552
CREATED:20190615T103225Z
LAST-MODIFIED:20190721T100057Z
UID:9941-1563748200-1563748200@www.barskiljetopis.me
SUMMARY:Varljivo sunce (Утомлённые солнцем)\, režija: Nikita Mihalkov
DESCRIPTION:Varljivo sunce (Утомлённые солнцем) \nrežija: Nikita Mihalkov \nUloge: Nikita Mihalkov\, Ingeborga Dapkunaite i Oleg Menshikov \nVarljivo sunce (Утомлённые солнцем) je film iz 1994.godine koji obrađuje napetu atmosferu za vrijeme Staljinovih čistki. Sergej Kotov je ostareli pukovnik sovjetske crvene armije koga u njegovom rodnom mjestu posjećuje agent političke policije. \nOvaj film predstavlja najviši domet talenta Nikite Mihalkova. To je prepoznao i žiri Festivala u Kanu na kojem je film osvojio Grand-Prix\, kao i Američka filmska akademija koja mu je dodijelila nagradu Oskar u kategoriji najbolji strani film. Britanski dramaturg Peter Flannery je po motivima „Varljivog sunca“ napisao pozorišni komad koji je 2009. premijerno izveden u Londonu.
URL:https://www.barskiljetopis.me/event/varljivo-sunce-rezija-nikita-mihalkov/
LOCATION:Ljetnja pozornica Doma kulture
CATEGORIES:Filmski program
ATTACH;FMTTYPE=image/jpeg:https://www.barskiljetopis.me/wp-content/uploads/2019/06/varljivo-sunce-cover.jpg
ORGANIZER;CN="JP Kulturni centar Bar":MAILTO:pr@barskiljetopis.me
END:VEVENT
END:VCALENDAR