{"id":12715,"global_id":"www.barskiljetopis.me?id=12715","global_id_lineage":["www.barskiljetopis.me?id=12715"],"author":"1","status":"publish","date":"2022-07-07 10:24:46","date_utc":"2022-07-07 10:24:46","modified":"2022-08-23 08:25:13","modified_utc":"2022-08-23 08:25:13","url":"http:\/\/www.barskiljetopis.me\/event\/slobodan-vuckovic-hram-zlatnog-lotosa-40-godina-kasnije-multimedijalno-vece\/","rest_url":"http:\/\/www.barskiljetopis.me\/wp-json\/tribe\/events\/v1\/events\/12715","title":"Slobodan Vu\u010dkovi\u0107: \u201eHram zlatnog lotosa, 40 godina kasnije\u201c, multimedijalno ve\u010de","description":"

SLOBODAN VU\u010cKOVI\u0106:\u00a0\u201eHRAM ZLATNOG LOTOSA, 40 GODINA KASNIJE\u201c<\/strong><\/p>\n

multimedijalno ve\u010de (poezija, muzika, izlo\u017eba fotografija)<\/strong><\/p>\n

Moderator: \u017deljko Milovi\u0107<\/strong><\/p>\n

 <\/p>\n

\u201eHRAM ZLATNOG LOTOSA\u201c<\/strong><\/p>\n

\u201e<\/strong>Ve\u0107 vi\u0161e od dvije decenije, u raznim intervjuima i na skupnim susretima knji\u017eevnika, potenciram kako je najljep\u0161u zbirku poezije ovda\u0161njih pisaca objavio jo\u0161 1982. Slobodan Vu\u010dkovi\u0107. Zove se Hram zlatnog lotosa.<\/em><\/p>\n

Bivalo je i bi\u0107e u Baru i boljih pjesnika, i boljih pjesama, ali nijedna zbirka nije bila ovako rasko\u0161na, puna mirisa i boja koji vri\u0161te sa stranica, iz stihova, nijedna nije imala duh slobode i \u0161irokih prostranstava kao ova.<\/p>\n

Vu\u010dkovi\u0107 je do ove knjige stigao u 32. godini, nakon putovanja po svijetu, no\u0161en neuni\u0161tivim osje\u0107ajem hipi slobode koja se poklapala sa autorovim afinitetima. Bio je, naime, pjeva\u010d, izvo\u0111a\u010d, kompozitor, u monografiji crnogorskog rocka ima zna\u010dajno mjesto.<\/p>\n

\"\"Boravio je 1976. na putovanju po Istoku u \u201cMagic Busovima\u201d od Istanbula do Indije, \u0161to ga je inspirisalo za nagra\u0111ivanu zbirku psihodeli\u010dne hermeti\u010dne poezije Cvijet na kamenu (Titograd, 1980), ali i na autobiografsku putopisnu poetsku knjigu Hram zlatnog lotosa (uz putovanja kao oficir na trgova\u010dkim brodovima), i danas u Crnoj Gori neprevazi\u0111enu u domenu post-hipi poetskog izraza.<\/p>\n

Knjiga Hram zlatnog lotosa je, nakon uvodne pjesme Pjesnik na putu, koja obja\u0161njava credo \u010ditavog izdanja, podijeljena na nekoliko poglavlja.<\/p>\n

\u201cNeka horovo\u0111e nategnu bubnjeve\u201d donosi pjesme napisane u Istanbulu (Kapali\u010dar\u0161ija ima dar da odagna te\u0161ke misli), Dakaru (tam-tam, kora i balafon odzvanja u crnoj maski), Port Luisu (Lizu s Mauricijusa poznaje svaki mornar koji zna da bos hoda zelenim pla\u017eama ostrva), ispod Kilimand\u017eara (dje\u010dak Bao Bao u\u017earenim okom topi snijeg vrha Kibo), Singapura (podatim tijelom u ljubavi vje\u0161te Malajke) i Kabulu (oaza proizvo\u0111a\u010da ha\u0161i\u0161a iz Masar- i-\u0160erifa).<\/p>\n

Slijedi \u201c\u010ce\u017enjiva pjesma punog mjeseca\u201d od spisa nastalih u Amritsaru – Pend\u017eab (zaboravi na ime, porijeklo i vjeru kada ulazi\u0161 u Zlatni hram), Benaresu na Gangu (zvuci sitara iz hrama na obali, miris sandalovog drveta), Agri (cio svijet zna kako voli slavni \u0161ah Jahana), Meruliju kod Nju Delhija (Ashoka mision miruje par koraka od solitera), Bengala (tra\u017ee\u0107i lik bengalca Tagore, bivam osvijetljen svije\u0107om sa glave bogalja bez nogu i ruku), voze\u0107i se Indijskom dr\u017eavnom \u017eeljeznicom (prodavac \u010daja prodorno opominje na \u017ee\u0111)… Tre\u0107i pjesni\u010dki ciklus \u201cPorculanska faza jasminovog \u010daja\u201d vodi \u010ditaoca na putovanje Kinom: Dairenom (plave, crvene, \u017eute, crne porculanske vaze plove morima, kupe pra\u0161inu na ne\u010dijim policama), \u0160angaja (\u0161ampion rada fabrike Hero izlazi na glavnu kapiju), Kineskim zidom (nije se mogao sa\u010duvati od malog cvijeta \u0161to je iznikao u kamenu).<\/p>\n

Knjiga zavr\u0161ava ciklusom \u201cHamburger i coca- cola\u201d, pjesmama povratka u ralje moderne civilizacije, kao kontrasta dalekom istoku: iz voza Balkan- express (sufi ples bez kraja vrti se na kru\u017enom putovanju od Istanbula do Kelna), \u0110enove (na trgu slavnog Andrea Dorie ni turista nema vi\u0161e), Roterdama (ja i moj prijatelj Dragon sti\u0161avamo mora u uzburkanim kriglama Heineken piva), luke Konstanca u Rumuniji (Marina Kotkina ima ples od sedefa), Pariza (jedan trenutak zaustavljanja na mostu na Seni dovoljan je), Njujorka (no\u0107 u Americi je budnija od dana), iz aviona preko Atlantika (reguli\u0161i \u010dasovnik kada se spusti\u0161 na aerodrom Kenedi)…<\/p>\n

Svaka od stranica buja od treperenja \u010dula, pisana je \u0161irom otvorenih o\u010diju \u010dovjeka koji u sebe upija sve mogu\u0107e impresije iz raznih krajeva planete. Bavi se globalnim, ali i li\u010dnim sudbinama; pri\u010da o antiherojima koji umiru od sifilisa, ali i o junacima koji osvajaju gradove i zemlje; govori o vje\u010dnoj ljubavi persijskih \u0161ahova ali i \u010dinovnika sa o\u010dima okruglih od pljeskavica… Pripovijeda o ribarima koji pote\u017eu mre\u017eu, pijanim mornarima, zurlama od tikovine, avetima pustinjskih vjetrova, bisernim \u0111in\u0111uvama crne ljubavnice, redovima pred bordelom madam Niko, tezgama u Ulici koko\u0161aka, \u0111ubri\u0161tima Starog i Novog svijeta, \u017eutim lotosima, svetim kravama, \u010dovjeku-svije\u0107i, budistima koji hodaju kao gazele, ausslanderima nakon te\u0161kog rada, baru Zanzibar u kome se skupljaju doma\u0107i, pari\u0161kim mamurlucima, halucinacijama, azbintu i kokainu, a sve zato \u0161to \u201cplavu epohu bilje\u017ei istorija\u201d.<\/p>\n

Knjiga je pravi ud\u017ebenik primijenjene geografije, jo\u0161 bolje koktel putopisnih reporta\u017ea Milana Kova\u010devi\u0107a, Zuka D\u017eumhura i \u017deljka Malnara (prva od pjesama je i posve\u0107ena Zuku D\u017eumhuru, a mnoge autorima koji su ogromnoj ve\u0107ini Barana tada (a sad ne?) bili nepoznati – Allenu Ginsbergu, Khalilu Jubranu, Waltu Whitmanu, Andy Warholu…), pravi spektar civilizacija u 80 stanica knjige poezije, \u0161tampane u barskoj \u0161tampariji, od barskog izdava\u010da i napisane od (tada) barskog autora.<\/p>\n

\u201cHram zlatnog lotosa\u201d je bio dobro prihva\u0107en me\u0111u kolegama, koje su znale o kakvoj je knjizi rije\u010d, pa je Vu\u010dkovi\u0107 pozivan da \u010dita poeziju \u0161irom Crne Gore, ali je ostala dru\u0161tveno nevalorizovana, najvi\u0161e zbog \u010dinjenice da je kriti\u010darska i op\u0161tekulturna scena toga doba bila konzervativna i tradicionalisti\u010dka, nesenzibilna i nedorasla za ovakav vid pjesni\u0161tva. O\u010dekivano, ve\u0107ini su se najvi\u0161e dopale radovi sa jasnim asocijacijama i slikama, poput Balkan ekspresa ili Mosta na Seni.\u201c<\/p>\n

\u017deljko Milovi\u0107<\/p>\n

 <\/p>\n

O autoru:<\/strong><\/p>\n

\"\"Slobodan Vu\u010dkovi\u0107\u00a0<\/strong> je ro\u0111en u glavnom gradu Crne Gore, bio bubnjar titogradskog benda \u201cStelle\u201d jo\u0161 avgusta 1966. godine, pa se pojavljivao kao pridru\u017eeni \u010dlan grupe \u201cBliss\u201d, a u drugoj polovini sedamdesetih jedan od dva vokala prve crnogorske super-grupe \u201cTitogradska rock selekcija\u201d, da bi potom pre\u0161ao u barski hard rock bend \u201cNapokon\u201d.<\/p>\n

Bio je jedan od pokreta\u010da prvih skupnih rock de\u0161avanja vode\u0107ih crnogorskih bendova, po uzoru na one u Evropi, \u201cPop parada\u201d, u Baru, februara 1977. Srednju pomorsku \u0161kolu (Nautika) u Kotoru zavr\u0161io je 1970, pa plovio tri godine na brodovima \u201cPrekookeanske plovidbe\u201d, a onda na \u0161vajcarskoj kompaniji \u201cTulier\u201d. U Baru se nastanio maja 1977. kada se zaposlio u Luci (organizator rada na brodu, pa referent za odnose sa brodarima, zatim \u0161ef smjene na gatu 2).<\/p>\n

Boravio je 1976. na putovanju po Istoku, od Istanbula do Indije, \u0161to ga je inspirisalo za nagra\u0111ivanu zbirku psihodeli\u010dne hermeti\u010dne poezije \u201cCvijet na kamenu\u201d (izdava\u010di: Knji\u017eevna omladina Crne Gore \/ Omladinski pokret \/ Univerzitetska rije\u010d, Titograd, 1980), ali i na autobiografsku putopisnu poetsku knjigu \u201cHram zlatnog lotosa\u201d (Knji\u017eevni klub Bar, 1982), i danas u Crnoj Gori neprevazi\u0111enu u domenu post-hippie poetskog izraza.<\/p>\n

Jedan je osniva\u010da agilnog Knji\u017eevnog kluba Bar 1977. godine, a pjesme su mu objavljene u prvom skupnom izdanju poezije u Baru \u2013 zborniku\u201d Vertikale\u201d, 1979. Bio je poznat po u\u010de\u0161\u0107u na \u010ditala\u010dkim sesijama pod nazivom \u201cKnji\u017eevni utorak\u201d, a me\u0111u \u201ckrivcima\u201d je za pokretanje festivala \u201cSusreti pod Starom maslinom\u201d.<\/p>\n

Nakon koncerta gitariste John McLaughlina sa indijskom formacijom \u201cShakti\u201d, aprila 1977, beogradski presti\u017eni muzi\u010dki \u010dasopis \u201cD\u017euboks\u201d mu na \u010ditavoj strani objavljuje pjesmu \u201cZov\u201d, posvetu velikom muzi\u010dkom u\u010ditelju. Vu\u010dkovi\u0107 se nakon boravka u Indiji u potpunosti okre\u0107e isto\u010dnja\u010dkim filozofijama, pa prevodi i objavljuje dvije knjige Bhogwan Shree Rajneesha \u2013 Osha, indijskog duhovnog majstora i filozofa: \u201cVje\u010dno hodo\u010da\u0161\u0107e\u201d (Lotos, 1986.) i \u201cO osnovnim ljudskim pravima\u201d (Lotos, 1988.). Pokre\u0107e izdava\u010dku djelatnost u okviru edicije \u201cOsho Lotos Knjiga\u201d u kojoj prevodi i objavljuje na desetine naslova svjetski poznatog autora Oshoa. Tokom 1988. odlazi na studijsko putovanje u Indiju gdje izu\u010dava isto\u010dnja\u010dku kulturu i meditaciju na institutu Multiversity u Osho International Foundation. Do danas je preveo i objavio 16 Oshovih knjiga.<\/p>\n

Od 1987. do 2010. U elektonskom izdanju objavio je knjige poezije: \u201cAntiplanetum\u201d (Protestne i pjesme katarze), 1987, \u201cJutarnji zazen\u201d (haiku poezija), 1992. i \u201cHorizont smiraja\u201d (objektivna poetika), 2010.<\/p>\n

Bavi se prevo\u0111enjem sa engleskog i italijanskog.<\/p>\n

Od 2000. \u017eivi i radi u Pr\u010danju, u Boki Kotorskoj.<\/p>\n

\u00a0<\/strong><\/p>","excerpt":"","slug":"slobodan-vuckovic-hram-zlatnog-lotosa-40-godina-kasnije-multimedijalno-vece","image":false,"all_day":false,"start_date":"2022-08-24 21:00:00","start_date_details":{"year":"2022","month":"08","day":"24","hour":"21","minutes":"00","seconds":"00"},"end_date":"2022-08-24 21:00:00","end_date_details":{"year":"2022","month":"08","day":"24","hour":"21","minutes":"00","seconds":"00"},"utc_start_date":"2022-08-24 21:00:00","utc_start_date_details":{"year":"2022","month":"08","day":"24","hour":"21","minutes":"00","seconds":"00"},"utc_end_date":"2022-08-24 21:00:00","utc_end_date_details":{"year":"2022","month":"08","day":"24","hour":"21","minutes":"00","seconds":"00"},"timezone":"UTC+0","timezone_abbr":"UTC+0","cost":"","cost_details":{"currency_symbol":"","currency_position":"suffix","values":[]},"website":"","show_map":false,"show_map_link":false,"hide_from_listings":false,"sticky":false,"featured":false,"categories":[{"name":"bARS program","slug":"bars-program","term_group":0,"term_taxonomy_id":178,"taxonomy":"tribe_events_cat","description":"","parent":0,"count":67,"filter":"raw","id":178,"urls":{"self":"http:\/\/www.barskiljetopis.me\/wp-json\/tribe\/events\/v1\/categories\/178","collection":"http:\/\/www.barskiljetopis.me\/wp-json\/tribe\/events\/v1\/categories"}}],"tags":[],"venue":{"id":12719,"author":"1","status":"publish","date":"2022-07-07 10:24:46","date_utc":"2022-07-07 10:24:46","modified":"2022-07-07 10:24:46","modified_utc":"2022-07-07 10:24:46","url":"http:\/\/www.barskiljetopis.me\/mjesto\/dublin-pub-ulica-marsala-tita\/","venue":"“Dublin pub”, ulica Mar\u0161ala Tita","slug":"dublin-pub-ulica-marsala-tita","json_ld":{"@type":"Place","name":"“Dublin pub”, ulica Mar\u0161ala Tita","description":"","url":false,"address":{"@type":"PostalAddress"},"telephone":"","sameAs":""},"show_map":true,"show_map_link":true,"global_id":"www.barskiljetopis.me?id=12719","global_id_lineage":["www.barskiljetopis.me?id=12719"]},"organizer":[{"id":12575,"author":"1","status":"publish","date":"2022-07-04 13:09:14","date_utc":"2022-07-04 13:09:14","modified":"2022-07-04 13:09:14","modified_utc":"2022-07-04 13:09:14","url":"http:\/\/www.barskiljetopis.me\/organizator\/ju-kulturni-centar-bar\/","organizer":"JU Kulturni centar Bar","slug":"ju-kulturni-centar-bar","json_ld":{"@type":"Person","name":"JU Kulturni centar Bar","description":"","url":false,"telephone":"","email":"","sameAs":""},"global_id":"www.barskiljetopis.me?id=12575","global_id_lineage":["www.barskiljetopis.me?id=12575"]}],"json_ld":{"@context":"http:\/\/schema.org","@type":"Event","name":"Slobodan Vu\u010dkovi\u0107: \u201eHram zlatnog lotosa, 40 godina kasnije\u201c, multimedijalno ve\u010de","description":"<p> <a href="http:\/\/www.barskiljetopis.me\/event\/slobodan-vuckovic-hram-zlatnog-lotosa-40-godina-kasnije-multimedijalno-vece\/" rel="nofollow"><span class="sr-only">Read more about Slobodan Vu\u010dkovi\u0107: \u201eHram zlatnog lotosa, 40 godina kasnije\u201c, multimedijalno ve\u010de<\/span>[…]<\/a><\/p>\\n","url":"http:\/\/www.barskiljetopis.me\/event\/slobodan-vuckovic-hram-zlatnog-lotosa-40-godina-kasnije-multimedijalno-vece\/","startDate":"2022-08-24T21:00:00+00:00","endDate":"2022-08-24T21:00:00+00:00","location":{"@type":"Place","name":"“Dublin pub”, ulica Mar\u0161ala Tita","description":"","url":false,"address":{"@type":"PostalAddress"},"telephone":"","sameAs":""},"organizer":{"@type":"Person","name":"JU Kulturni centar Bar","description":"","url":false,"telephone":"","email":"","sameAs":""}}}