Otvorena izložba akademika CANU i promovisana monografija “Barskog ljetopisa” povodom Dana Opštine Bar

U čast obilježavanja Dana Opštine Bar, u četvrtak 22. novembra su, u okviru Zimske scene „Barskog ljetopisa“ upriličena dva programa. Najprije je otvorena izložba radova likovnih umjetnika, akademika Crnogorske akademije nauka i umjetnosti (CANU) nakon čega je održana promocija monografije „Barski ljetopis – prvih 30 godina“.

Izložba radova akademika CANU u jedinstvenoj postavci iz fundusa Narodnog muzeja Crne Gore i CANU predstavlja vanredan kulturni događaj kojim je ujedno započet likovni program drugog izdanja Zimske scene „Ljetopisa“.

Izložbu je otvorio predsjednik Opštine Bar Dušan Raičević ističući da je „biti domaćin crnogorskim najeminentnijim umjetnicima čija djela prenose ime Crne Gore daleko van granica naše zemlje, ekskluziva vrijedna poštovanja“.

„Neki od njih su stvaralačku inspiraciju pronalazili u prirodnim i kulturnim ljepotama i bogatstvu barske opštine. Bar je grad multikulturalnih vrijednosti i grad umjetnosti pa stoga smatram da su akademici CANU ovdje kao kod svoje kuće“ rekao je Raičević.

O izloženim radovima i njihovim autorima govorila je dr Anastazija Miranović, selektorka likovnog programa „Barskog ljetopisa“ i direktorica Narodnog muzeja Crne Gore. Ona je istakla da CANU pod svojim okriljem okuplja esenciju crnogorske nauke i umjetnosti te da ponaosob, članovi ove eminentne plejade predstavljaju gotovo zasebne stilove umjetnosti čiji su reprezenti.

Postavku čine radovi Miloša Vuškovića, Vuka Radovića, Aleksandra Aca Prijića, Voja Stanića, Branka File Filipovića, Luke Tomanovića, Miodraga-Dada Đurić, Dušana Vukotića, Pavla Pejovića, Dimitrija Popovića, Dragana Karadžića, Anke Burić kao i radovi Petra Omčikusa i Tome Serafimovskog, inostranih članova CANU.

Nakon otvaranja izložbe uslijedila je promocija monografije „Barskog ljetopisa“ pripremljena u čast velikoj jubileja obilježenog prošle godine, odnosno u čast 30 godina od ustanovljenja „Barskog ljetopisa“ kao najveće smotre kulture i umjetnosti u gradu pod Rumijom. Shodno formi takvih specijalizovanih izdanja, monografija je koncipirana tako da sveobuhvatno prati ključne segmente Festivala.

Domaćin promocije i autor književnog segmenta monografije mr Milun Lutovac je, pozdravljajući prisutne, istakao da „za razliku od mnogih drugih virtuelnih i potrošačkih festivala zametnutih po krajoliku crnogorske kulture, „Barski ljetopis“ – festival srećno biranog značenja i imena, tiho i nenametljivo na ćudljivom razboju društvenih promjena, pune tri decenije ’tka zlatnu nit’ našeg identiteta i prepoznatljivog trajanja“.

U ime Opštine Bar, kao izdavača obratio se predsjednik Dušan Raičević i osvrnuo se na činjenicu da je „Ljetopis“ nastao u godinama kada je Bar bio mlad grad, nakon obnavljanja svih zdanja nakon katastrofalnog zemljotresa i da je „u tom ludom vremenu i onom nakon toga, zaista bio veliki uspjeh održati i očuvati ono najznačajnije: kulturno-umjetnički festival u našem gradu“.

Dugogodišnji direktor Kulturnog centra Bar i „Barskog ljetopisa“ Ćazim Nikezić je kazao da su tokom decenije njegovog rada na poziciji direktora, „scenama „Barskog ljetopisa“ prošla mnoga imena iz svijeta kulture, iz zemlje, regiona, svijeta i da je barska publika mogla uživati u raskoši stvaralaštva poznatih slikara, književnika, muzičara, filmskih i pozorišnih stvaralaca, pa je stoga Bar postavljen na kulturnoj mapi svijeta“.

Ksenija Popović, aktuelna direktorica Festivala istakla je da „Barski ljetopis“ predstavlja svetkovinu umjetnosti, koja je odoljela teškim društvenim i finansijskim vremenima.

„To je uspio zahvaljujući entuzijazmu onih koji su ga organizovali, na njemu nastupali i publici koja ga je vjerno pratila. Mi koji smo ga naslijedili, uz zadatak da ga povedemo u budućnost i usmjerimo ga savremenim tokovima, to činimo sa velikom odgovornošću prema svemu što je bilo juče, a o čemu svjedoči upravo ova knjiga i sa sviješću da festival koji kreiramo danas, treba da zajedno sa prethodnih 30 izdanja bude legat onima koji će ga naslijediti od nas“ dodala je Popović.

Prema riječima glavne i odgovorne urednice publikacije i autorke likovnog segmenta monografije, dr Anastazije Miranović namjera autorskog tima je bila da kroz sagu o „Barskom ljetopisu“ ispričaju priču o gradu Baru, njegovim ljudima i zanimljivim događajima, na prijemčiv i neopterećujući način.

„Bezmalo, to je trideset godina života grada pod Rumijom, prožeto društveno-političkom zbiljom i svim pratećim uzusima koji predstavljaju kulturni pejzaž jedne sredine“, dodala je Miranović.

Njen izbor za članove autorskog tima su ljudi koji, kao akteri i sudionici, najbolje poznaju Festival i njegov razvoj tokom prethodne tri decenije. To su, pored nje i mr Miluna Lutovca, Milan Vujović, Vladimir Domatević, Željko Milović i Dragiša Simović. Svako od njih ponaosob je, u okviru segmenata Festivala kojim se bavio, govorio o najznačajnijim dešavanjima na Festivalu u proteklih trideset godina prenoseći ranija iskustva, teškoće sa kojima su se susretali kao i anegdote koje su pratile dešavanja.

Saradnici u pripremi monografije su Vjera Knežević Vučićević, Ivanka Leković, Ćazim Petović, Radomir Petrić, lektorka Vesna Pavićević, Anto Baković, foto studio Petović, a grafički dizajn potpisuje DPC Podgorica.

Posljednji novembarski četvrtak na Zimskoj sceni „Barskog ljetopisa“ obilježiće koncert klasične muzike u izvedbi Ljubiše Jovanovića na flauti i Oleksija Molčanova na klaviru. Koncert počinje u 20h u sali Dvorca kralja Nikole. Ulaz je slobodan.